Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
12. prosinca 2019.
Predavanje

Rabu hitno treba muzej

Rabu hitno treba muzej
Rabu hitno treba muzej
Autor:
Objavljeno: 12. studeni 2018. u 11:02 2018-11-12T11:02:59+01:00

Dobar dio privatnih fragmentiranih arheoloških spomenika postao bi, uz blagoslov svojih današnjih vlasnika, dio zbirke muzeja, no za to bi, uz potporu struke, trebala postojati i dobra volja i odlučnost lokalne vlasti

RAB Arheolog Ranko Starac, kustos arheološkog odjela Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka, u organizaciji Pučkog otvorenog učilišta Rab i pod pokroviteljstvom Grada Raba, održao je u dvorani kina Rab izuzetno zanimljivo predavanje naslovljeno pitanjem »Treba li Rabu muzej?«.

Premda takav tematski naslov pretpostavlja moguću dvojbu oko odgovora, i struci, ali i svima koji imalo poznaju bogatu povijest i kulturno-baštinski značaj otoka Raba, već je odavno jasno da je to pitanje potpuno suvišno, a da je nepostojanje trajne muzejske institucije na Rabu zapravo tužna realnost ovoga otoka. Pravi naslov trebao bi zapravo biti »Rabu hitno treba muzej«, a kao dobar prijedlog za pozicioniranje mogućeg budućeg muzeja spomenuta je Vila Mahač.

Pokusno istraživanje

Starac je u prvom dijelu predavanja mnoštvom ekskluzivnih fotografija predstavio rezultate pokusnog arheološkog istraživanja kod crkve sv. Petra u Supetarskoj Dragi, koje je proveo sa svojom malom stručnom ekipom i uz veliku pomoć mještana-volontera iz Supetarske Drage. Bilo je posebno zanimljivo vidjeti položaj groblja benediktinskih redovnika ukopavanih u razdoblju između 11. i 14. stoljeća u predvorju crkve, a unatoč ograničenoj površini iskopa, istraživanjima su potvrđene spoznaje o postojanju mnogo starije, ranokršćanske crkve iz 6. stoljeća, izgrađene unutar mnogo prostranijeg kasnoantičkog arhitektonskog sklopa.

U drugom dijelu predavanja nizom dokumentiranih primjera na terenu otoka Raba, izborom pokretnih arheoloških nalaza i predstavljanjem sadašnjeg stanja arheoloških lokaliteta, uglavnom uz trasu »rimske« ceste na području Supetarske Drage, Mundanija i Banjola, ali i na području Sorinja, Kampora, Kalifronta i unutar povijesne jezgre grada Raba, s posebnim naglaskom na njihovu ugroženost, Starac je samo dodatno argumentirao zbog čega bi bilo više nego poželjno da Rab konačno dobije organiziranu muzejsko-muzeološku djelatnost.

Nalazi odneseni

Dio lokaliteta javnosti je teško pristupačan i nepoznat, dio zatrpan i napušten nakon provedenih arheoloških istraživanja, a mnogi od tih raznolikih i bogatih lokaliteta zapravo su neodržavani i prepušteni devastaciji i propadanju. U takvom okruženju tijekom godina mnogi su vrijedni nalazi odneseni s Raba, poput brončane uljanice s kipićem dječaka koja se danas nalazi u Arheološkom muzeju u Splitu, a prikazan je i članak objavljen 1941. godine u tadašnjem »Hrvatskom glasu« o zbirci Dominis u Zagrebu.

Posebno je istaknuta zahvalnost pojedincima koji su unatoč nepostojanju trajne muzejske institucije na otoku, tijekom svih proteklih godina na razne načine, uz skromno znanje, u svojim domovima i okućnicama čuvali pronađene artefakte, poput nadgrobne stele iz polja kod crkve sv. Anastazija (Kaplaka) ili sarkofaga u gradu na posjedu obitelji Ribarić.

Velika je vjerojatnost da bi dobar dio tih privatnih fragmentiranih arheoloških spomenika, uz blagoslov svojih današnjih vlasnika, postao dijelom zbirke novog rapskog muzejskog centra kad bi isti postojao, no za to bi, uz potporu struke, trebala postojati i dobra volja i odlučnost lokalne vlasti koja bi na ovo pitanje što prije trebala dati zadovoljavajući odgovor.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.