EU fondovi daju im krila

Rab gradi aerodrom za 200.000 putnika godišnje

Ivor Balen

Nakon što je izvjesno da će druga hidroavionska linija, nakon one Split – Jelsa, biti linija Split – Rab, s perspektivom letova iz Raba u Zagreb, Pulu, Anconu i druge gradove, sve jasnije obrise ima i projekt izgradnje aerodroma na Mišnjaku. U rujnu on ide na Gradsko vijeće, a njegov temelj su sredstva EU



RAB  Kada je u pitanju prometna povezanost, ovo ljeto na Rabu definitivno protiče u znaku zračnog prijevoza. Nakon što je postalo izvjesno da će druga hidroavionska linija u Hrvatskoj, nakon one Split – Jelsa, biti linija Split – Rab, s perspektivom letova iz Raba u Zagreb, Pulu, Anconu i druge gradove, sve jasnije obrise ima i projekt izgradnje aerodroma na Mišnjaku. Završava se priprema dokumentacije za taj, možda i najveći projekt na otoku zadnjih godina, a poznato je i kako bi aerodrom trebao izgledati. U rujnu cijela priča ide na Gradsko vijeće, a njezin temelj je povlačenje sredstava Europske unije.  


– Europski projekt pod nazivom »A3-NET« – jačanje i umrežavanje malih aerodroma na jadranskom području – koji se sufinancira sredstvima EU u sklopu programa »IPA jadranska prekogranična suradnja« uspješno je okončan, a njegov nastavak osiguran je novim EU projektom »CAN« – prekogranična zračna suradnja, ističe Karmen Španjol Bičanić, stručna suradnica Grada Raba za pripremu i vođenje projekata EU fondova. 


Grad Rab je projekt proveo u prekograničnoj suradnji s općinom Bovec iz Slovenije kao vodećim partnerom i još nekoliko partnera iz BiH, Srbije i Crne Gore. Kako dodaje Španjol Bičanić, opći cilj projekta bio je stvaranje uvjeta za omogućavanje bolje povezanosti sjevernog Jadrana s drugim regijama, povećanje zrakoplovnog prometa s ciljem rasterećenja cestovnog i olakšavanje stvaranja novih turističkih proizvoda s ciljem kreiranja turističkog i gospodarskog prostora. 




– Ukupno su u tri godine napravljene 24 studije i elaborata koji su potrebni za definiranje najboljeg položaja, a također su i preduvjet za dobivanje dozvola, uključujući i onu za korištenje zračne luke Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo, dodaje Španjol Bičanić.


Izgradnja zračne luke na Rabu temelji se na Stretegiji razvitka zračnog prometa Republike Hrvatske. Prema prostornom planu Grada Raba, makrolokacija budućeg aerodroma određena je na prostoru jugoistočnog dijela otoka, u blizini trajektne luke Mišnjak.


– Dobiveni rezultati dosad pripremljene dokumentacije pokazali su da su prve preliminarne studije potcijenile mogući kapacitet buduće zračne luke, budući da su razvojne prognoze pokazale da se na godišnjoj razini može očekivati i više od 200.000 putnika, ističe Španjol Bičanić, što je impresivna brojka. Primjerice, Zračna luka Rijeka imala je prošle godine tek oko 130.000 putnika, a Zračnu luku Brač na godišnjoj razini koristi tek oko 10.000 ljudi.


– Održivost je još jedna važna osobina te se kod projektiranja najveća pozornost pridaje energetskoj učinkovitosti u zgradama. U tu je svrhu predviđeno korištenje alternativnih izvora energije, što uključuje izgradnju solarnih kolektora na zgrade terminala i nadstrešnice. U osmišljavanju parkirališnih mjesta predvidjet će se dizajniranje stanica za punjenje električnih i hibridnih vozila, koje će biti korištene za organiziranje javnog prijevoza temeljenog na obnovljivim izvorima energije, rekla je stručna suradnica Španjol Bičanić.


Prema dokumentaciji, dizajn zgrade terminala poštovat će lokalne meteorološke uvjete, koristit će se autohtoni građevinski materijali te će se dizajn terminala Zračne luke uklopiti u okoliš. Razrađeno je nekoliko varijanti kako bi se optimizirali troškovi izgradnje, osigurao veći stupanj iskoristivosti te sigurnije zračne prometne operacije s ciljem povećanja sigurnosti putnika. Sljedeći korak u projektu je izmjena i dopuna Prostornog plana, za što je Grad Rab počeo proceduru, iza čega bi trebalo slijediti dovršenje dokumentacije i izrada glavnog i izvedbenog projekta.


Projekt sredinom rujna ide na Vijeće Grada Raba. Prema riječima gradonačelnice Rosande Krstinić Gušćić, potrebno je donijeti odluku o izmjeni Prostornog plana da se položaj zračne luke može zakriviti, čime bi se izbjegli veliki iskopi i smanjili troškovi. – Na taj način bi se značajno pojeftinilo investiciju i mogućnost ulaganja. Zračna luka naime nije sama po sebi rentabilna ako u projekt ne uloži i, na primjer, netko od hotelijera. Kako je pokazala prometna studija, aerodrom bi mogao imati i 200.000 putnika godišnje, što znači da će biti prostora i potrebe za dva nova hotela, kaže gradonačelnica, naglasivši da se tek sad, izradom dokumentacije, za što je iz EU fondova povučeno 800.000 eura, barata točnim procjenama. 


– Prvotno se govorilo da će cijena izgradnje biti oko 50-60 milijuna eura, na što se nitko ne bi odlučio. No kako se pokazalo, cijena bi mogla biti značajno manja. Zato se nadam ispravnoj političkoj odluci na Vijeću, rekla je Rosanda Krstinić Gušćić.


Zračna luka Rab osmišljena je kao međunarodna zračna luka s pistom dužine 1.700 metara i 30 metara širine, a bit će opremljena za slijetanje zrakoplova koji broje do 157 mjesta. U njoj će se moći vršiti operacije slijetanja poslovnih i komercijalnih letova te ostalih usluga kao što su održavanje zrakoplova i parkiranje u hangarima, obuka pilota i osoblja, zračne sportske aktivnosti, zračne taksi usluge, letovi službe zaštite i spašavanja, panoramski turistički letovi i slično. Pored zgrade terminala bit će smještene trgovine, salon, info pult, restoran, rent a car, agencije, uredi… Zračna luka bit će opremljena s ukupno 250 parkirališnih mjesta.