Projekt 27 susjedstava

RAPSKA ARHEOLOŠKA BAŠTINA: Rab ima vrijedne arheološke lokalitete, ali ne i muzej

Hrvoje Hodak

Zračna snimka gradine Kaštelina na Loparu / Foto Institut za arheologiju

Zračna snimka gradine Kaštelina na Loparu / Foto Institut za arheologiju

Koncentraciju sadržaja kakvu ima 'otok sreće' na jadranskoj obali ima još samo Dubrovnik



RAB U petak, 3. svibnja u Velikoj vijećnici Grada Raba javnosti je predstavljen projekt Rab Archaeological (T)races kojeg u sklopu aktivnosti programskog pravca 27 susjedstava – Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture, razvija Susjedstvo otok Rab.


Nositelji ovog projekta koji se odvija u partnerstvu i suradnji s Institutom za arheologiju, Pomorskim i povijesnim muzejom Hrvatskog primorja te agencijom Heritage Malta, su Centar za kulturu Lopar, Pučko otvoreno učilište Rab i Turistička zajednica Grada Raba. Sudionicima predstavljanja ovog vrijednog projekta i kasnije održanog okruglog stola o stanju i prezentaciji rapske arheološke baštine, svojim su pozdravnim riječima punu podršku dali i predstavnici jedinica lokalnih samouprava, gradonačelnik Grada Raba Nikola Grgurić i zamjenik načelnika Općine Lopar Dominik Paparić, a pored njih skupu su prisustvovali i direktori Ureda turističkih zajednica Grada Raba i Općine Lopar, Ivana Matušan i Marin Mušćo, te predstavnici projekta Rijeka 2020.


Projekt Rab Archaeological (T)races temelji se na prezentaciji arheoloških lokaliteta na području čitavog otoka i njihovom povezivanju postojećim pješačkim i biciklističkim stazama. Predviđene staze prostiru se na području Dundova i Kalifronta, zatim na potezu Supetarska Draga – Lopar, te na sjevernoj strani Lopara, a više o samim lokalitetima koji se nalaze na planiranim tematskim arheo-stazama govorili su stručni suradnici na projektu; arheologinja, dr. sc. Ana Konestra iz Instituta za arheologiju te arheolog i kustos Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja, Ranko Starac.





S obzirom da je jedan od osnovnih ciljeva projekta Rab Archaeological (T)races zainteresirati širu javnost za arheološku baštinu koja, osobito na Rabu, dugi niz godina nije bila sustavno istraživana, sistematizirana, pa tako niti na odgovarajući način predstavljena javnosti, zanimljivo je bilo čuti i vidjeti kako to rade partneri projekta s Malte.


U tu svrhu o inovativnim načinima očuvanja i prezentacije arheološke baštine govorila je viša kustosica Nacionalnog muzeja arheologije u Valetti, gđa Sharon Sultana, ujedno i predstavnica nacionalne agencije Heritage Malta koja upravlja ukupnom kulturnom baštinom Malte, a s kojom je Susjedstvo otok Rab uspostavilo partnerstvo s ciljem razmjene iskustava.


O domaćem primjeru dobre prakse, nagrađivanoj aplikaciji “Zagreb Time Travel” koja u sebi objedinjuje GPS kartu destinacije, popularnu gemifikaciju i učenje o povijesti lokaliteta kroz zadatke i igru, nudeći usput popuste i preporuke lokalnih poslovnih subjekata, govorile su koautorice aplikacije, sestre Kate i Ivana Barišić.


Nakon kratke pauze uslijedio je najavljeni okrugli stol na kojem su o stanju, izazovima, valorizaciji i prezentaciji rapske arheološke baštine vrlo otvoreno i iz prve ruke govorili; povijesničar umjetnosti i arheolog te redoviti profesor i pročelnik Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Miljenko Jurković, Ana Konestra iz Instituta za arheologiju i Ranko Starac iz Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja. Okruglim stolom izvrsno je moderirala Tonka Kavran, ravnateljica Centra za kulturu Lopar i koordinatorica projekta.



Unisono i bez imalo razmimoilaženja svi sudionici okruglog stola, a u tome im se završnim komentarom pridružio i gradonačelnik Raba Nikola Grgurić, složili su se kako je krajnje vrijeme da Rab dobije muzejsku jedinicu, koja bi najvjerojatnije bila strukturirana unutar Županijskog muzeja u Rijeci, na čemu treba ustrajno raditi.


Rab posjeduje koncentraciju sadržaja kakvu na jadranskoj obali ima samo Dubrovnik, a još uvijek nema muzejsku ustanovu čije bi osnovno poslanje bilo prikupljanje i obrada pokretne građe, i to na način da informacije o toj građi budu prezentirana na samome otoku. Uz to posao kustosa bio bi da organizira i dovodi ljude na Rab, da se vrše edukacije i pokreću aktivnosti u očuvanju dijelova brojnih izuzetno vrijednih spomenika koji danas propadaju nepoznati i nevidljivi domaćoj javnosti.


U tom kontekstu više je puta spomenuta čudesna maritimna rimska vila na Kaštelinama, zatim velika crkve sv. Lovre u Banjolu, ili crkva u Gožinki s koje je i ovih tjedana skinuto kamenje, a koja svjedoči ni manje ni više nego o prisustvu Karla Velikog na ovim područjima 800-te godine, mijenjajući tako u potpunosti hrvatsku povijest ranog srednjeg vijeka.


Desetljećima nema sustavne koordinacije svih ustanova koje na otoku Rabu vrše arheološka istraživanja, bilo da je riječ o Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Institutu za arheologiju ili dobrodošlim ekipama iz Francuske ili iz Italije, kao i o privatnim istraživačima, i svi ti njihovi rezultati koji su od izuzetnog značaja za Rab, obrađeni i objavljeni u stručnoj literaturi, zbog nepostojanja jedne takve muzejske ustanove, ostaju nepoznati rapskoj javnosti. Vrijeme je da se to promijeni.