Usmeno smo kontaktirali Policijsku postaju u Pagu gdje se nalazi oduzeto smilje, ali su nas preusmjerili prema Državnom odvjetništvu. Ni tu nismo dobili konkretan odgovor, već su nas uputili na Poreznu upravu od koje još nemamo nikakav odgovor, kaže Ante Čemeljić
PAG Udruga uzgajivača paške ovce »Rogujica« pokrenula je inicijativu kojom traže da se smilje oduzeto i zaplijenjeno od nelegalnih berača proda, a da se sredstva od prodaje doniraju OŠ »Jurja Dalmatinca« za informatičko opremanje školskih učionica.
– Točno je da smo usmeno kontaktirali Policijsku postaju u Pagu gdje se nalazi oduzeto smilje, ali su odgovorili da oni to ne mogu napraviti te nas preusmjerili prema Državnom odvjetništvu. Ni tu nismo dobili konkretan odgovor, već su nas uputili na Poreznu upravu od koje nemamo još uvijek nikakav odgovor. Smatramo da je bolje da se nađe meki modus da se to smilje proda, a sredstva da se preusmjere u društveno korisne aktivnosti – poput ove naše inicijative za opremu školskih učionica – nego da trune i da se spaljuje, kazao je Ante Čemeljić, tajnik Udruge uzgajivača paške ovce »Rogujica«.
Učinkovita policija
U Policijskoj postaji Pag nalazi se, prema informacijama policijskih djelatnika, oko dvije tone zaplijenjenog smilja, bilja koje je zbog dobre zarade postalo meta ilegalnih berača, kojima se smilje i alat za branje oduzima te se protiv njih podnose optužni prijedlozi zbog prekršaja iz Zakona o zaštiti prirode. Smilje je, po zakonskim odredbama, pohranjeno u vrećama, a daljnja sudbina mu se ne zna – najvjerojatnije spaljivanje.
Dopušteno je sakupljanje smilja samo ako je na lokalitetu sakupljanja barem 30 do 50 posto grmova u punom cvatu. Smije se brati samo nadzemni dio biljke i to ručnim alatima poput srpa, noža i škara, a bez upotrebe motornih i mehaničkih pomagala. Dopušteno je ubrati najviše dvije trećine pojedinog grma koji je u punom cvatu. Sakupljanje smilja potpuno je zabranjeno u nacionalnim parkovima, strogim i posebnim rezervatima, a u ostalim zaštićenim područjima samo uz suglasnost nadležne javne ustanove koja upravlja zaštićenim područjem. Smilje nije strogo zaštićena vrsta, no prema važećem Zakonu o zaštiti prirode to je jedna od vrsta čije se sakupljanje regulira izdavanjem dopuštenja za sakupljanje u komercijalne svrhe i propisivanjem uvjeta.
– Ove godine policijski djelatnici bili su vrlo uspješni i ažurni. Bilo je nekoliko akcija u kojima su dočekali ilegalne berače i zaplijenili sve što su ubrali. Krađe smilja trenutno je nešto manje jer je cvijet već rascvjetan i suh, što berači znaju. Do prije dvadesetak dana, bez obzira na zabranu, ilegalni berači su bili dosta aktivni, nastavio je Čemeljić, istaknuvši kako su berači već iskusni i vrlo uporni.
– Čekaju noć i idu u akciju. Otkako je aktualiziran ovaj problem, ne parkiraju svoja vozila i beru, nego po noći dovezu druge berače i kada završe berbu, dođu po njih. Ne biraju gdje i kako beru – haraju po privatnim posjedima i svugdje gdje ima smilja. Srećom, ove godine policija je odradila dobar posao. Premda se nešto ipak pokrenulo, tražit ćemo od nadležnih da se protiv ilegalnih berača uvedu puno strože kazne koje će ih spriječiti da i dalje rade veliku štetu, naglašava Čemeljić.
Potpuna zabrana
Ministarstvo zaštite okoliša i prirode s ciljem očuvanja i oporavka staništa smilja u 2015. godini, ove godine je u potpunosti zabranilo branje smilja na otocima Krku, Rabu, Cresu, Lošinju i Pagu. Na cijelom teritoriju Hrvatske, također, ukinut je jesenski period sakupljanja smilja. Ono se može sakupljati na području Dubrovačko-neretvanske županije te otocima Šibensko-kninske, Zadarske i Splitsko-dalmatinske županije, izuzev Paga, u razdoblju od 1. lipnja do 1. kolovoza. Na ostalim područjima, izuzev navedenih otoka na kojima je u potpunosti zabranjeno, smilje se može brati od 15. lipnja do 15. kolovoza.
Nakon zapljene oko 900 kg smilja u Gaženici ubranog na području Obrovca i Paga u lipnju ove godine, Elis Žodan, glasnogovornik PU Zadarske, izjavio je da ubrano smilje neće nužno završiti kao ilegalan duhan jer će se zaplijenjeno smilje predati Carini koja će ga spremiti u svom skladištu, no konačna odluka hoće li se smilje ustupiti nekom od prerađivača ove sirovine ili će ipak biti pretvoreno u dim ostaje na sudu koji je jedini nadležan za ovakvu odluku.
Valja podsjetiti da su se paški ovčari s cijelog otoka udružili u rješavanje ovog velikog problema kada su organizirali prosvjed na Paškom mostu i upozorili, kako javnost, tako i mjerodavna ministarstva jer se, usprkos upozorenjima, na privatna zemljišta ulazilo bez dopuštenja, rušilo suhozide, čupalo smilje s korijenjem, čime je nanesena nepopravljiva šteta. Bilo je čak i fizičkih napada na vlasnike zemljišta.
Na Pagu je više od 400 OPG-ova koji se bave uzgojem paške ovce. Smilje za paške ovčare ima veliki značaj jer uvelike određuje kvalitetu ispaše paške ovce, a samim time i čuvenog paškog sira koji je upravo i visoko cijenjen zbog aromatičnog i posebnog okusa uslijed takve ispaše. Za vjerovati je da će se mnoge stvari još posložiti nakon ovog koraka zabrane branja smilja na Pagu jer problemi ne mogu odjednom nestati. Za razliku od prošlih, ove godine policija je bila uspješna, a sada preostaje da se odredi što učiniti sa zaplijenjenim smiljem – pustiti ga da se sasuši ili utržiti bar nekakav prihod koji će nekoj od institucija itekako dobro doći.
