KRK Na prigodnom svečanom primanju upriličenom u Novinarskom domu u Zagrebu, predstavnici Ministarstva poljoprivrede zasluženim su priznanjima nagradili one domaće proizvođače i predstavnike udruga koji su u 2016. godini uspješno dovršili postupke zaštite svojih proizvoda u europskom sustavu kvalitete. U probranom društvu onih u tom smislu najuspješnijih i najučinkovitijih proizvođača i promotora svega vrijednog, kvalitetnog, izvornog i domaćeg našlo se i nekoliko Krčana. U red onih kojima se ministar poljoprivrede Tomislav Tolušuć makar i na simboličan način u ovoj prigodi osobno zahvalio i odužio za njihove zasluge u boljem pozicioniranju hrvatske proizvodnje na europskom tržištu tako su ušli predstavnici Udruge maslinara Krka »Drobnica« te poznati krčki mesar i pršutar Vjekoslav Žužić. 

U akciji i sirari

Tajniku »Drobnice« Goranu Mareviću prestižno je priznanje (namijenjeno svim bodulskim zagovarateljima štićenja i promoviranja ekstra djevičanskog maslinovog ulja) uručeno »na račun« zasluga i doprinosa koje je otočna maslinarska udruga dala tijekom prošlog ljeta zgotovljenog postupka registracije naziva proizvoda »Krčko maslinovo ulje« zaštićenom oznakom izvornosti na razini EU-a, dok je Žužiću, vlasniku krčke »Mesnice Žužić«, isto priznanje uručeno zbog njegova angažmana u postupku registracije Krčkog pršuta oznakom zaštite zemljopisnog porijekla. Uz spomenuti dvojac, svečanosti je predstavljajući otok Krk i njegove poljoprivredne proizvođače nazočio još i i Vlatko Milohnić, predsjednik novoosnovane udruge »Sirari Krka« koja je, na isti način na koji su taj postupak već uspješno odradili bodulski maslinari, nedavno pokrenula postupke izradu specifikacija Krčkog sira, a sve poradi njegove zaštite europskom oznakom izvornosti. 

Oznakama izvornosti i zemljopisnog porijekla za sada se može pohvaliti petnaest hrvatskih proizvoda, s tim da je oznaka izvornosti, pored Krčkog maslinovog ulja, dodijeljena još i Paškoj janjetini, Istarskom pršutu, Ekstradjevičanskom maslinovom ulju Cres, Korčulanskom maslinovom ulju, Šoltanskom maslinovom ulju, Neretvanskoj mandarini i Ogulinskom kiselom zelju. Oznakom zemljopisnog podrijetla, kakvom se odnedavno diči slasni Krčki pršut (čiji je jedini proizvođač još uvijek upravo nagrađeni krčki pršutar Žužić) diče se pak još i Zagorski puran, Drniški pršut, Dalmatinski pršut, Baranjski kulen, Lički krumpir te Poljički soparnik.

Šurlice i žlahtina

U provedbi zahtjevnog, a ujedno i poprilično kompliciranog postupka zaštite naziva proizvoda na europskoj razini zainteresiranim proizvođačima i udrugama stručnu i financijsku potporu pruža Ministarstvo poljoprivrede, napomenuo je tom prigodom ministar Tolušić istaknuvši i da je u dosadašnju provedbu takvih projekata uloženo više od 1,34 milijuna kuna. Od ove godine, kroz nacionalni Program ruralnog razvoja, proizvođačima će se pored sufinanciranja velikog dijela troškova postupka registracije proizvoda omogućiti i sufinanciranje njihove promidžbe. 

Prenoseći dojmove sa zagrebačke svečanosti prigodno nazvane »Kako Hrvatska štiti autohtone proizvode« Goran Marević nam je rekao da je, obzirom na osobni angažman u uspješno dovršenom postupku zaštite Krčkog maslinovog ulja, ali i onog drugog, vezanog uz sir (u čijem pokretanju također »ima svoje prste« op.a.) iznimno ponosan na činjenicu da otok Krk u tom još uvijek razmjerno uskom i prestižnom krugu takvih proizvoda ima čak dva svoja »reprezentanta«. Kad završimo postupak sa sirom, brojka će narasti na tri što ne znači da ćemo s time i stati jer se već pripremamo i za postupke registriranja i zaštite prikladnim oznakama i niza drugih proizvoda, ponajprije krčkih šurlica ali i tradicionalne krčke slastice – imbriagona, a voljni smo ruku dati i u po mom mišljenju također vrlo poželjnom i potrebnom »registriranju« i štićenju naše Vrbničke žlahtine, naglasio je Marević. 

Visok plasman

Tajnik maslinarske udruge Drobnica rekao je i da je, po informacijama koje su mu u Zagrebu prenijeli predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Hrvatska danas 14. na listi zemalja članica EU-a po broju svojih registriranih naziva autohtonih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. A to, zaključio je, i nije baš malo postignuće. 

Registracijom naziva oznakama iz sustava kvalitete na europskoj razini njeguje se i razvija regionalna tradicija i lokalni odnosno regionalni identitet, čuvaju se priroda i okoliš, a posebno se pridonosi povećanju prepoznatljivosti proizvoda i njegova zemljopisnog područja te razvoju turizma i ruralnih područja, naglasili su predstavnici Ministarstva poljoprivrede.