Bartol Kašić jedna je od najznačajnijih osoba u hrvatskoj književnoj povijesti, zbog prve gramatike hrvatskog jezika, ali i zbog toga što je na hrvatski jezik preveo Bibliju i napisao Ritual rimski
PAG U organizaciji Centra za kulturu i informacije Pag i Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u velikoj dvorani Kneževog dvora predstavljen je prijevod knjige »Institutionum linguae illyricae«, odnosno, »Osnove ilirskog jezika« Bartola Kašića, pisca, jezikoslovca i isusovca. Knjigu je s latinskog na hrvatski jezik prevela dr. sc. Sanja Perić Gavrančić. Bartol Kašić je rođen u Pagu 1575., a umro je u Rimu 1650. godine.
O knjizi i Bartolu Kašiću govorili su dr. sc. Sanja Perić Gavrančić i dr. sc. Marijana Horvat iz Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, prof. Nataša Strugar iz Srednje škole Bartola Kašića u Pagu te prof. Hrvoje Crljenko i prof. Sanja Rumora iz Osnovne škole Jurja Dalmatinca. Ulomke iz djela Bartola Kašića čitao je dramski umjetnik Ante Rumora, a učenica Lana Rogić je pročitala tekst pod nazivom »Bartol Kašić-veliki jezikoslovac gorućeg srca«. U programu su sudjelovali i članovi grupe »Paška alka« koji su nosili srednjovjekovne odore. Dr. sc. Sanja Perić Gavrančić je rekla kako je Bartol Kašić jedna od najznačajnijih osoba u hrvatskoj književnoj povijesti te se kao prevoditelj Biblije na hrvatski jezik i autor »Institutionum linguae illyricae« smatra ocem hrvatske gramatike.
Latinska škola
– Ovo Kašićevo djelo, u kojem se hrvatski jezik opisuje posredstvom latinskog kao univerzalnog jezika posljedica je i općeeuropskih kulturnih zbivanja, rekla je dr. Gavrančić. Obnavljanje interesa za učenje latinske i grčke gramatike u renesansi kako bi se mogla čitati klasična književnost, paradoksalno je potaklo interes za pisanje gramatika nacionalnih jezika i njihovu afirmaciju. Prve gramatike mnogih europskih jezika također su pisane latinskim jezikom. Iz autobiografije Bartola Kašića saznajemo da je svoje školovanje započeo u gradskoj latinskoj školi najprije u Pagu, zatim u Zadru, a školovanje je nastavio u Ilirskom kolegiju u Loretu kod Ancone. Ilirski kolegij je bila obrazovna ustanova koju je Katolička crkva u Rimu osnovala za školovanje budućih svećenika koji su dolazili iz hrvatskih krajeva pod turskom vlašću, navela je dr. Gavrančić.
Dr. sc. Marijana Horvat je naglasila kako je Bartol Kašić značajan za povijest hrvatske književnosti i zbog prve gramatike hrvatskog jezika, ali i zbog toga što je na hrvatski jezik preveo Bibliju i napisao Ritual rimski.
– Predgovor Ritualu rimskom je svojevrsni program Kašićeve grafijske reforme, rekla je dr. Horvat. To je odraz njegovog teorijskog znanja i jezikoslovnog promišljanja, sažeto izraženih načelom da se jedan znak, jedno slovo ili slovni niz uvijek jednako čita, da ima uvijek istu fonemsku vrijednost, neuvjetovanu pozicijom.
Prof. Nataša Strugar je navela kako je Bartol Kašić u udžbenicima za srednju školu zastupljen informativno, kao dio neke nastavne jedinice ili cjeline u područjima povijesti književnosti i jezika.
Prva tiskana slovnica
Prof. Sanja Rumora je navela kako se u osnovnoj školi o Bartolu Kašiću uči u povijesti hrvatskoga književnog jezika. U sedmom razredu se uči o prvom tiskanom rječniku i prvoj tiskanoj slovnici hrvatskog jezika. Uči se o radu Fausta Vrančića i Bartola Kašića kako bi se razumjelo značenje njihovog rada u razvoju hrvatskog jezika.
Prof. Hrvoje Crljenko je naveo kako u Osnovnoj školi Jurja Dalmatinca postoje izvannastavne aktivnosti sa zavičajnim temama, a među takvim temama je i Bartol Kašić kao pisac i Pažanin koji je dao velik doprinos razvoju hrvatskog jezika.
