Zbog sobine smanjuju se pašnjaci, ovce nemaju što jesti. Situacija još nije alarmantna, ali bi zbog širenje te tvrdokorne biljke, pogotovo na južnoj strani Paga, itekako mogla postati
PAG Sobina, grmolika biljka uzrokuje ovčarima otoka Paga velike probleme. Njezinim nekontroliranim širenjem gube se površine pašnjaka za ovce, a kako je riječ o gustom grmu, ovce ne mogu slobodno prolaziti. Stanje nije alarmantno, ali ukoliko se uskoro ne počne rješavati ovaj problem, moglo bi postati ozbiljno.
– Sobina je na Pagu već godinama, ali isto tako, svake godine je ima sve više i više. Vjerojatno je vjetrom ili putem izmeta ptica došla s Velebita i ovdje se nastanila. Na strani otoka koja je okrenuta Velebitu je i nema previše, pretpostavljamo da joj smeta bura, sol, ali na strani koja je okrenuta Italiji se puno proširila, priča Ante Čemeljić, dopredsjednik Udruge uzgajivača paške ovce Rogujica.
Štete
Sobina je, dodaje, u malim količinama čak i poželjna jer grm naraste do dva metra visine pa ovce mogu ispod njega stati u hlad. Međutim, problem s kojim se ovčari s Paga suočavaju jest njezino nekontrolirano širenje što uzrokuje brojne štete.– Zbog nedostatka pašnjaka ne možemo povećati kapacitete za bavljenje ovčarstvom. Sada imamo oko 30 tisuća ovaca na Pagu, a zbog sobine ne možemo ih povećati niti za tisuću jer ovce nemaju što jesti, gdje se kretati. Kada bi se površine očistile mogli bi primjerice, broj ovaca odmah povećati na 40 tisuća.
Ova biljka međutim, ne predstavlja problem samo ovčarima, jer, dodaje predsjednik udruge Rogujica, uzgajivači ovce mogu i dohraniti, ali zbog nje su jako stradali pčelari.– Ispod sobine ne raste ništa, nikakve ljekovite biljke, niti smilje, majčina dušica, kadulja koja je na Pagu i najrasprostranjenija… Pčelari ne mogu ostaviti pčele na ispaši jer nemaju gdje pasti, objašnjava Čemeljić.
Drugi problem su nam čagljevi koji su se na otoku pojavili prije nekoliko godina i koji prave štete nama ovčarima, kolju ovce, janjad. Lovci organiziraju hajke na njih, međutim, kada oni uđu u područje koje je zakrčeno sobinom ne može ih se više vidjeti, kaže Čemeljić.
Paljenje
Rješenje problema vidi, u kako navodi, kontroliranom paljenju tvrdokorne biljke, ali i tu paški ovčari nailaze na problem. Velik dio zemljišta je u državnom vlasništvu, a iz Hrvatskih šuma nakon nekoliko upita, paški ovčari dobili su odgovor kako je riječ o pošumljavanju otoka.– Zna se što je šuma, a sobina to nije, jasan je Čemeljić.
Paški ovčari okupljeni u tri udruge u Pagu, Kolanu i Novalji zajedno će se organizirati, a imaju već podršku i lokalne samouprave te će ponovno od Hrvatskih šuma zatražiti da im pomognu u rješavanju problema koji nastaju nekontroliranim ove biljke.To je jedina opcija, smatraju ovčari, da se nastavi s uzgojom svjetski poznate paške ovce.
