U zajedničkoj organizaciji Centra za kulturu Grada Krka i Udruge antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka, u krčkoj galeriji Decumanus javnosti je predstavljena zanimljiva i atraktivna fotoizložba u povodu 40. godišnjice otvorenja Krčkog mosta.

U toj je prigodi sam postav, ali i niz zanimljivih, pažnje i spomena vrijednih povijesnih činjenica o projektu kojim je Krk »prestao biti otokom«, predstavio predsjednik UABA otoka Krka Darko Fanuko. Nastojeći ocrtati značaj tog milenijskog poduhvata, on se pozvao na riječi Maksa Peča koji je u jednom tekstu objavljenom u Sušačkoj regiji ustvrdio da je 19. srpanj 1980. godine (dan kad je most otvoren) u povijesti ostao zabilježen kao dan ostvarenja sna svih otočana, sna koji je, projiciran u rezultat tog izuzetnog graditeljskog pothvata, ujedno postao i simbolom napretka Bodulije.

Predstavljajući izložene fotografije i prateći videodokumentacijski materijal, Fanuko je otvorenje izložbe iskoristio i za podsjećanje okupljenih sugrađana na ulogu danas pokojnoga Mata Mahulje.

– On je, naime, u vrijeme organizacijskih priprema za realizaciju projekta izgradnje mosta bio čelnik Općine Krk pa je slijedom navedene funkcije početkom 70-ih postao i direktorom »Poduzeća za izgradnju mosta kopno – otok Krk«, radne organizacije koja je u formalnom, ali i konkretnom, operativnom smislu, rukovodila svim poslovima u tom zahtjevnom projektu. Trebalo bi mnogo vremena i prostora da se navedu i opišu svi poslovi i dužnosti koje je Mahulja obavljao u poslijeratnom razdoblju, ali jedno moramo spomenuti – bio je alfa i omega prilikom organizacije i izgradnje tadašnjeg Titovog mosta koji je nakon četverogodišnje gradnje svečano otvoren 19. srpnja 1980. godine. Njegov izniman doprinos izgradnji mosta oživotvorio je dugogodišnju težnju Krčana da se njihov otok fizički poveže s kopnom, a umnogome je utjecao i na njihov život u protekla četiri desetljeća postojanja tog velikog, važnog te i danas impresivnog objekta prometne infrastrukture – zaključio je Fanuko.

U svjetskim časopisima

U postupku provođenja licitacije za gradnju mosta, najprihvatljivije su ponude isporučile beogradska Mostogradnja i Hidroelektra iz Zagreba, nastavio je Fanuko podsjetivši da je među predloženim modelima tehničke izvedbe tog mostovnog objekta naposlijetku prihvaćen onaj sa sustavom armiranih lukova preko školja, i to s dva lučna nosača. U konačnici ostvaren je projekt inženjera Ilije Stojadinovića iz Beograda (Mostogradnja), specifičan po korištenju premoštenja u dva dijela, s time da je veliki luk te konstrukcije, u rasponu od 390 metara, bio u ono doba najveći na svijetu. Dana 21. lipnja 1976. dobivena je građevinska dozvola, a beogradsko poduzeće uspjelo je privoliti zagrebačkog inženjera Stanka Šrama da kao vrsni stručnjak prijeđe u Mostogradnju i pomogne gradnju tog velebnog objekta. Sama izgradnja trajala je četiri godine, a podaci o mostu tada su se mogli pronaći u svim relevantnim svjetskim časopisima. O mostu su, također, snimljeni i mnogi dokumentarci, dok su izgradnji, in situ, svjedočili brojni svjetski priznati stručnjaci.

Tehnički izazovi

Na početku gradnje, u dijelu šire, ali i stručne javnosti vladala je nevjerica vezano uz mogućnost uspostave, odnosno izgradnje lukova koji su, s obzirom na njihovu veličinu, mogli biti izvedeni isključivo korištenjem prenapregnutog armiranog betona. Konzolni način izvedbe zadavao je dodatnu brigu izvođačima, a temeljenje 18 metara pod morem predstavljalo je poseban izazov. No, unatoč svim problemima, izgradnja je dovršena i most je uspješno pušten u promet.

Predstavljanje izložbe Fanuko je zaključio citiranjem inženjera Šrama koji je ustvrdio da je za takvu realizaciju, osim ideja, trebalo i solidno znanje, iskustvo te nadasve velika smjelost. »Malo je vjerojatnosti da se ovoj generaciji pruži još jedna prilika takve vrste. Zato je nismo smjeli propustiti!« – Šramove su riječi koje je u ovoj prigodi iskoristio predstavnik organizatora ovog zanimljivog izložbenog projekta koji će se u galeriji Decumanus moći razgledati sve do 5. ožujka.