Uklapanje Obzove u planove Ponikvinih energetičara sa aspekta »prirodnjaštva« i ornitologije neshvatljiv je i opasan korak koji je, čvrsto sam uvjeren, unaprijed osuđen na propast, kaže Andrej Radalj
KRK Već same naznake da su izradom a potom i prezentacijom Predinvesticijske studije izgradnje vjetroelektrana na otoku Krku učinjeni prvi konkretni koraci na planu podizanja većeg broja vjetroagregata na lokalitetu Obzova podigle su na noge dobar dio prirodnjačke zajednice.
Potaknuti našim jučerašnjim izvještajem o usmjeravanju potencijalnih »vjetrolokaliteta« prema Obzovi (na razmeđi općina Punat i Baška) promptno su, a dijelom i prilično oštro, reagirali ravnateljica Javne ustanove »Priroda« mr. sc. Sonja Šišić i čelnik udruge »Jezero« Andrej Radalj, ovlašteni prstenovač i suradnik Zavoda za ornitologiju koji dulji niz godina prati i evidentira kretanja populacije ptica na otočnom području.
Zaštićeni krajobraz
– Smatram nužnim reagirati na izjavu predstavnika komunalnog društva Ponikve Zdenka Kirinčića koji je naveo da je JU Priroda potvrdila da na području Obzove nema apsolutno nikakvih »prirodnjačkih« ograničenja koja bi onemogućavala izgradnju tog oblika energetskog postrojenja, kaže ravnateljica JU Priroda Sonja Šišić ističući da je usmenim putem predstavniku Ponikava tek dala osnovne informacije o statusu lokaliteta Obzova i ukazala da on ne predstavlja zaštićeno područje temeljem Zakona o zaštiti prirode. No, istodobno smo sugovornike upozorili da je cijeli otok Krk sastavni dio europske ekološke mreže Natura 2000 i to radi zaštite i očuvanja u povoljnom stanju raznih vrsta ptica, ostalih životinjskih vrsta i staništa. Otok Krk, nastavlja Šišić, u sklopu je područja ekološke mreže »HR 1000033 Kvarnerski otoci« koje je ustrojeno s ciljem očuvanja staništa 40 ptičjih vrsta, pa tako i bjeloglavih supova i surih orlova radi kojih su, između ostalog, nedaleko lokacije Obzova i proglašeni krčki ornitološki rezervati Glavina-Mala Luka i otok Prvić. Također, Krk je i sastavni dio ekološke mreže »HR 2001357 Otok Krk« radi očuvanja drugih životinjskih vrsta (gmazovi, šišmiši) kao i posebnih stanišnih tipova, između ostalih i istočno submediteranskih suhih travnjaka koji se upravo protežu na platoima iznad Baške. Za svaki planirani zahvat na području ekološke mreže provodi se postupak ocjene prihvatljivosti, a upravo iz tog razvidna je neodgovornost tvrdnje da ne postoje ograničenja po pitanju zaštite prirode na području ekološke mreže Natura 2000 čiji je dio i lokacija Obzova, kaže ravnateljica Prirode naglašavajući i da je Prostornim planom PGŽ-a to područje predloženo za zaštitu u kategoriji »značajni krajobraz«.
Bjeloglavi supovi
– Uklapanje Obzove u planove Ponikvinih energetičara s aspekta »prirodnjaštva« i ornitologije neshvatljiv je i opasan korak koji je, čvrsto sam uvjeren, unaprijed osuđen na propast, kaže Andrej Radalj. Zona koju razmatraju za instalaciju golemih vjetroagregata locirana je točno u središtu područja koje omeđuju čak četiri ornitološka rezervata – Glavina-Mala luka (Kuntrep) i Prvić na području Općine Baška, te dva rezervata na području susjednog otoka Cresa. Pogledajte zemljopisnu kartu i vidjet ćete da je Obzova točno u središtu tih strogo zaštićenih područja čije katastarske granice, razumljivo, ptice ne poznaju, nastavlja Radalj ističući da bi postavljanje vjetroagregata predstavljalo latentnu ugrozu nebeskih letača, dijelom i onih koji su zakonom najstrože zaštićeni. Tim područjem svakodnevno lete bjeloglavi supovi koji se s jedne strane gnijezde na otoku Cresu, a s druge i u području Kuntrepa, te koji se hrane upravo na Obzovi i susjednim joj područjima Kuntrepa i Prvića. Nadalje, to je područje gnijezdište većeg broja grabljivica – surog orla, orla zmijara i sivog sokola. Otok Krk je i na karti međunarodno važnih područja za šišmiše. Ondje je zasad utvrđeno postojanje pet vrsta šišmiša, a procjenjuje se i da tu obitava kolonija od oko tri tisuće jedinki koje ondje zimuju. Jednako tako brojna je i populacija šišmiša koji tu zonu »koriste« za migracije.
Javnost bi trebala znati da je u zoni sličnog vjetropostrojenja u okolici Trogira u samo jednom danu njegova probnog rada stradalo čak 130 šišmiša. Javno su dostupni i podaci sa svjetske konferecije u Trondheimu kako je u Španjolskoj, tijekom pet promatranih godina, na 4.020 vjetroagregata od kolizije s njihovim lopaticama stradalo nešto više od dvije tisuće bjeloglavih supova, navodi Radalj postavljajući pitanje promotorima tog projekta jesu li svjesni što čine onima koji na sve načine nastoje očuvati kvarnersku populaciju te zaštićene vrste, a još više i samim supovima čija se populacija ondje svela na svega 130 parova.
Bacanje novca
Kao predsjednik udruge Jezero moram konstatirati da je tvrdnja da na tom području nema ornitoloških i sličnih ograničenja za izgradnju vjetroelektrana neosnovana i apsolutno neistinita, ustvrđuje Radalj. Zonu obuhvaćenu planom krasi velika biološka raznolikost od posebnog značaja za Hrvatsku i EU, a sama pomisao na gradnju vjetroelektrane na Obzovi direktna je ugroza flore i faune. Širina tog dijela otoka Krka doseže tek devet kilometara.
Vjetroagregati se sukladno važećim zakonima smiju postavljati tek kilometar od obalnog ruba, pa nam »na raspolganju« ostaje svega sedam kilometara, a tad dolazimo i do zaključka da će stupovi vjetroagregata biti izgrađeni na manje od pet kilometara od Kuntrepa odnosno gnijezda bjeloglavih supova.
To je prema Zakonu o zaštite prirode potpuno neprihvatljivo i sasvim sam siguran da će takav plan, u kasnijim fazama njegove razrade, pasti kod nadležnih, baš kao što padaju i brojni drugi slični projekti koje investitori na lokalnoj razini na ovaj ili onaj način »guraju i proguravaju«, naravno, do razine kad »guranje« više ne pali. Ignororanje tih činjenica gubljenje je vremena i doslovno bacanje novca u vjetar, zaključuje Radalj.
