Kvarnerski otoci

ODLIČAN START SEZONE Nautičara 20 posto više, u marinama akcije i popusti

Marina Kirigin

Na otocima Kvarnera ACI-jeve marine bilježe porast broja nautičkih gostiju od oko 20 posto, a primjetno je i produljenje sezone. Dobrim rezultatima bitno su pridonijeli marketinški iskoraci kojima marine nastoje privući (ili zadržati) goste, ili pak atrakcije pojedinih destinacija, poput Zrća, Fjere, bjeloglavih supova....



Upoznati Kvarner i kvarnerske otoke s morske strane, jedan je od onih doživljaja koji zauvijek ostaju upamćeni. Ljepota prirode, idiličnost otoka, skrivene uvalice, ali i dobro opremljene i uređene marine, razlog su sve većeg broja nautičara na sjevernom dijelu Jadrana. Moreplovcima na Kvarneru dostupno je 30-ak luka te 16 marina s oko 5.000 vezova, od kojih je više od 3.100 u moru. Na kvarnerskim otocima u sustavu ACI-ja su četiri marine koje već na samom početku sezone bilježe odlične rezultate, a tu su i marine na otoku Krku, u Puntu, i u Malom Lošinju.


Nautička sezona na otocima Kvarnera, prema riječima direktora ACI-jevih marina, počela je izuzetno dobro. Bilježi se porast broja nautičkih gostiju od oko 20 posto, a veseli i produljenje sezone jedrenja na Jadranu.



Žao mi je što je u Novalji marina »pala« na referendumu, no nadam se da će se o tome još razmišljati i razgovarati. Općina Povljane također ima ideju o gradnji marine, a bude li bilo novih investicija te vrste na otoku, to će bitno utjecati i na strukturu gostiju. Dobit ćemo kvalitetnije goste, bolje platežne moći – govori direktor ACI marine Šimuni Ivan Mokos, čija je marina prošle godine zabilježila najveći porast broja plovila na suhom vezu, a zbog čega postoji i ideja širenja kopnenog dijela marine na Pagu, marine u koju najčešće zalaze Nijemci, Austrijanci, Slovenci i domaći gosti.





Velika ACI marina na otoku Cresu već godinama odredište je ljubitelja nedirnute prirode – kako zbog bjeloglavog supa koji se može vidjeti još samo na Cresu i okolna dva otoka, tako i zbog nesvakidašnjeg prirodnog fenomena – slatkovodnog Vranskog jezera u srcu otoka. ACI marina Cres nositelj je Plave zastave, a u akciji Turistički cvijet više je puta svrstavana među najbolje marine na Jadranu. Raspolaže s 461 vezom u moru i 70 mjesta za smještaj plovila na kopnu, a može prihvatiti i megajahte do 50 metara dužine.


– U prvih šest mjeseci ove godine i fizički i financijski pokazatelji su daleko najbolji u posljednje četiri godine. Razlog tome su i pogodnosti koje smo uveli u 2017. godini, akcije koje privlače nautičare i vlasnike brodova. Primjerice, uveli smo popust od 15 posto za sve nove brodove na stalnom vezu, a nagrađujemo i klijenta koji stimulira kolegu da dođe u našu marinu. Sve to dovelo je do porasta broja godišnjih, stalnih vezova, ali i tranzitnih i mjesečnih vezova. U našu marinu pretežno zalazi starija populacija, ali i brojne obitelji, uglavnom su to dugogodišnji gosti koji su u našem sustavu preko 20 godina, a najbrojniji su gosti iz Njemačke, Austrije i Italije – govori Alan Šepuka, direktor ACI-jeve marine na Cresu koja ulaže u smještajne kapacitete, pa tako raspolaže i s osam apartmana.


Odlična popunjenost 


Na otoku Rabu smjestile su se dvije ACI-jeve marine – Rab i Supetarska Draga. ACI marina Rab sezonska je marina koja se nalazi u gradskoj luci. Nautičarima nudi mnoštvo sadržaja – od restorana do servisne radionice. Raspolaže sa 142 veza u moru i otvorena je od 1. travnja do 31. listopada, dok ona u Supetarskoj Dragi posluje tijekom čitave godine. Smještena u malom ribarskom naselju, ona nautičarima pruža pravi doživljaj primorske kulture. Raspolaže s 328 vezova u moru i 53 na kopnu te privlači sve više nautičara s malom djecom upravo zbog pješčanih plaža koje se nalaze na tom dijelu otoka.


– Turistička sezona počela je izvanredno. Popunjenost marine je odlična, zapravo sve što smo zacrtali planom, to uspješno i ostvarujemo. U odnosu na lipanj prošle godine, u Supetarskoj Dragi, ali i u marini Rab, imamo oko 20 posto više tranzitnih gostiju i onih na mjesečnom vezu. Najčešće nam dolaze Nijemci i Austrijanci, a sve više i Česi i Slovaci. Nešto više od 60 posto gostiju marine u Supetarskoj Dragi su stalni gosti, koji su na vezu čitave godine, dok ostatak popunjavaju tranzitni i mjesečni gosti – kazao je direktor rapskih ACI-jevih marina Darko Dumičić.


Cijena tranzitnog dnevnog veza u Supetarskoj Dragi za, primjerice, 10 metara dugačak brod u špici sezone (srpnju i kolovozu) iznosi 350 kuna, dok je u tranzitnoj marini Rab privez nešto skuplji – 414 kuna.



Jedna od »novopridošlih« u rapsku marinu bila je i jedrilica francuskog proizvođača Alubat, Ovni 385, na kojoj se vila francuska zastava. Na njoj je sredovječan par pospremao sitnice s palube. Vlasnik Jean-Luc Mandin i supruga Saudrine gotovo cijelog života plove oko Europe, a posljednjih godina oplovljavaju njen jug. Dolaze s malog otoka Noirmoutier na atlantskoj obali Francuske. Njihovo putovanje započelo je prije tri godine kada su se svojom jedrilicom otisnuli put Korzike. Jedrilica je tamo prezimila te su sljedeće godine zaplovili prema Hrvatskoj, vezavši se u Puntu na otoku Krku. Jean-Luc Mandin kaže da godišnje najmanje dva mjeseca provede na jedrilici. – Ove godine krenuli smo iz Punta prema Dubrovniku s ciljem da upoznamo hrvatsku obalu i otoke, nakon čega ćemo zaploviti prema Veneciji, gdje ćemo jedrilicu usidriti. Iduće godine krećemo prema Grčkoj. Ističe da je naša obala lijepa, ali zbog vremena koje se brzo mijenja i jakih vjetrova treba biti oprezan. Posebno su ga se dojmili Šimuni na otoku Pagu i tamošnja ACI marina. – Generalno smo zadovoljni uslugama u vašim marinama, pa tako i tu na Rabu. Također sam zadovoljan i marinom u Puntu gdje je moja jedrilica tijekom cijele zime bila vezana – kaže Mandin, napominjući da mu je jedino marina u Dubrovniku bila malo preskupa s obzirom na veličinu jedrilice, ali je uslugom zadovoljan. Već idućeg dana francuski par iz rapske luke zaputio se prema Veneciji. Poželjeli smo im mirno more i povoljan vjetar, u nadi da će nas ponovno posjetiti.



– Moderni gost traži akcije, pogodnosti, a u skladu s time mi mu nastojimo i pružiti neku posebnu ponudu, dodatnu uslugu. Za dugogodišnje goste, koji su kod nas na vezu preko 30 godina, tako dajemo jubilarne nagrade, jeftiniji vez, gratis dizalicu. Želimo ostaviti dobar utisak i zahvaliti im na vjernosti – govori Dumičić, dodajući da je usmena preporuka najbolja promocija njihove marine. U 34 godine postojanja ACI sustava, kaže Dumičić, to je najveća i najbolja njihova promidžba.


Zrće i sirevi – mamac 


ACI marina Šimuni na otoku Pagu – svojevrstan je sjeverni ulaz u Dalmaciju i posljednja marina kvarnerskog otočnog kruga. Jedina je to marina na ovom naizgled surovom otoku koji se svojim vizurama razlikuje od puno pitomijih otoka u Kvarnerskom zaljevu, a koja raspolaže s 200 vezova u moru i 50 mjesta u »suhoj« marini. Prema riječima Ivana Mokosa, direktora ACI marine Šimuni, otok Pag sve je atraktivniji stranim i domaćim gostima, pa tako i nautičarima. Smatra da je za to zaslužan image Novalje, Zrća, kao meke najbolje ljetne zabave na plaži, ali i gastro ponuda otoka Paga, posebice sirevi.


– Naši najvažniji prihodi su oni od stalnih gostiju, međutim bilježimo i lagan rast broja tranzitnih gostiju u odnosu na prošlu sezonu. Vidljivo je i produljenje, odnosno rani početak nautičke sezone. Gosti sve ranije stižu, posebno ako su vremenske prilike pogodne za izlazak na more. Pag postaje sve zanimljivija turistička destinacija, pa je i to razlog da se naša marina sve češće nađe na nautičkoj ruti. Gosti nam dolaze čarterima iz Istre i s juga Hrvatske, sidre u marini dan-dva i kombijima odlaze u provod na Zrće – rekao je Mokos, napominjući da Pag nije toliko često na ruti nautičara i zbog nedostatka sigurnih vezova na otoku.


– Posljednjih nekoliko godina prisutan je trend kupovine većih brodova tako da se i kapacitet marine smanjuje. Zato možemo reći da trenutno raspolažemo s oko 160 vezova u moru, a na godišnjem vezu imamo njih oko 140-150. Drugim riječima, gotovo smo popunjeni. Ljeti, kada nam stalni gosti jave da neće neko vrijeme biti u marini, na njihove vezove primamo goste u tranzitu. Otoku Pagu definitivno nedostaje još jedna marina, smatram da bi se time privukla i nautička ruta – zaključuje direktor Ivan Mokos.