Na današnji dan 1571. europske su galije, među njima i creska, krčka i rapska, izvojevale pobjedu nad Turcima kod grčke luke Lepant, najviše zahvaljujući Spalatinu, koji je neposredno prije bitke otkrio i dojavio položaje turskih brodova, što je bilo presudno za pobjedu
RAB Upravo 7. listopada navršilo se 442 godine od slavne pobjede europskih galija u pomorskoj bitci s Turcima 7. listopada 1571. godine kod grčke luke Lepant (mletačko ime za grčki Nafpaktos) blizu Patrasa.
Nakon osvajanja Cipra, Turci su prijetili osvajanjem cijele Europe morskim putem. Da ih zaustavi, papa Pio V. okupio je u Svetu ligu: Veneciju, Španjolsku, Savoju, Parmu, Toscanu, Genovu, Maltu i svoju Papinsku državu.
Za glavnog zapovjednika flote postavljen je mladi Španjolac Don Juan de Austria, kojemu su tada bile 24 godine. Zaraćeni brodovi sukobili su se točno u podne. Turci su topovskom paljbom, vikom i silnom bukom mornara započeli napad misleći da će se kršćani povući.
Međutim, Don Juan de Austria im je odgovorio još žešće i najkrvavija, zadnja pomorska bitka brodovima na vesla i jedra u povijesti čovječanstva je započela. Sukobilo se 84.000 Europljana na 243 galije s 88.000 Turaka na 282 galije.
S istočnog Jadrana u sastavu Liginih snaga bilo je osam galija: koparska Leone (Lav) – zapovjednik Domeniko del Tako, creska San Nicolo (Sveti Nikola) – zapovjednik Kolan Draško, krčka Cristo Risotto (Uskrsli Krist) – zapovjednik Ljudevit Cikuta, rapska San Giovanni (Sveti Ivan) – zapovjednik Ivan de Dominis, trogirska La Donna (Žena) – zapovjednik Lujo Ćipiko, hvarska San Girolamo (Sveti Jerolim) – zapovjednik Ivan Balzija, kotorska San Trifone (Sveti Trifun) – zapovjednik Jerolim Bisanti i rezervna galija grada Šibenika San Giorgio (Sveti Juraj) – zapovjednik Kristofor Lučić.
Nestalo 500 Rabljana
Presudna bitka vodila se na desnom krilu gdje su bile rapska, trogirska i kotorska. Nadljudskim naporima, nakon pet sati krvave borbe, bitka je završena oko 17 sati 7. listopada 1571. pobjedom Europljana, koji su zauvijek zaustavili prodor Turaka morskim putem prema Zapadu.
Iz bitke su se vratile: koparska, creska, krčka i rapska galija, a šibenska, trogirska, hvarska, zadarska i kotorska su stradale.
U sukobu je potopljeno 107 i zarobljeno 130 turskih galija, a 45 je uspjelo pobjeći. Poginulo je oko 40.000 i zarobljeno 8.000 Turaka. Na turskim galijama je pronađeno i oslobođeno ropstva 20.000 galiota kršćana.
Kršćanske snage su izgubile 15 galija, poginulo je 7.656, a ranjeno 7.784 mornara. Prema podacima o sudjelovanju ljudi sa sjevernih jadranskih otoka Cresa, Lošinja, Krka i Raba, Franjo Madiraza pretpostavlja da je svaki peti poginuli kršćanin bio s ovih otoka.
Prema usporednim podacima o broju stanovnika sjevernojadranskih otoka iz 1553. i 1572. godine, može se zaključiti da je u Lepantskoj bitki sudjelovalo oko osamsto Rabljana od kojih je petsto poginulo i nestalo ili svaki deseti stanovnik Raba, ali i svaki drugi fertilni (plodan). Zbog toga je došlo do naglog opadanja broja stanovništva i do demografske katastrofe.
U bitki kod Lepanta posebno se istakao Španjolac Miguel de Cervantes Saavedra, pisac poznatog viteškog romana »Don Quiote« i Rabljanin Nikola Spalatin. On je neposredno prije bitke otkrio i dojavio zapovjedniku položaje turskih brodova u luci Lepantu, što je bilo presudno za pobjedu. Temeljem tih podataka Don Juan je postavio ratni raspored kršćanskih galija tako da onemogući manevar turskih galija pri izlasku iz luke Lepant.
U počast svim poginulim u bitki kod Lepanta papa Pio V. je naredio svim crkvama da svaki dan u predvečerje (jer je Lepantska bitka završila u predvečerje) zvone Zdravo Marije. Rabljani su u čast pobjede u crkvi sv. Justine (do tada sv. Tome) na oltarnoj pali glavnog oltara dali naslikati prizor iz bitke kod Lepanta, Koprani su na glavnom trgu podigli stup Svete Justine, a Krčani nadgrobnu ploču zapovjedniku svoje galije Ljudevitu Cikuti.
Presudna dojava
To je bio presudan trenutak koji je odlučio ishod bitke u korist kršćanskih snaga. Zapovjednik creske galije Kolan Dražić je nakon povratka u Cres izjavio: Da nije bilo Nikolinih vijesti, Turci bi opkolili našu flotu i uništili je. Bila bi to katastrofa za cijeli kršćanski svijet Sredozemlja i Jadrana.
Osim toga, Nikola Spalatin je iz uništene kapitane turskog zapovjednika Petrev-paše spasio važne spise među kojima tri Kronike pisane arapskim pismom i više Sultanovih pisama namijenjenih drugim vladarima.
Junak Lepantske bitke Nikola Spalatin se nakon vojne službe vratio na svoj Rab. U mirovini je promaknut u čin pukovnika, a austrijski car Rudolf ga je imenovao Zlatnim vitezom. Primio je odlikovanje i od španjolskog cara Filipa II. Grob Nikole Spalatina, zaboravljenog junaka Lepantske bitke, nalazi se u crkvi sv. Bernardina u Kamporu na Rabu.
