Načelnik Malinske Robert Anton Kraljić / Snimio Mladen Trinajstić
Na prošlotjedne prozivke oporbenih vijećnika na čelu s Antonom Spicijarićem reagirao je načelnik Općine Malinska-Dubašnica Robert Anton Kraljić. Nazivajući iznesene kritike predizbornim »labuđim pijevom« oporbenjaka, Kraljić ustvrđuje da će upravo bivšeg načelnika Spicijarića povijest pamtiti po devastaciji prostora i prostornom planiranju kojim je u 20 godina njegove vladavine potrošen kompletan prostor od Borovika do Hotela Pinia, a radi čega će, kaže, »ispaštati i unuci naših unuka«.
– Ponešto o političkom ozračju mogli ste zaključiti iz zapisnika s Općinskih vijeća koji, za razliku od onih u mandatu aktualne uprave, do promjene vlasti 2013. godine javnosti nisu bili dostupni, kao uostalom ni drugi važni dokumenti poput Prostornog plana kojeg sad svatko može iščitati na općinskom portalu koji je, usput rečeno, za vrijeme bivše vlasti bio plaćen, ali nije zaživio.
Zanimljivo je da oporba spominje »mučne sjednice« i njihovo trajanje, diskreditacije, oduzimanje riječi, šikaniranje, zanemarujući činjenicu da predsjednik prof. dr. Zdenko Cerović sjednice vodi na vrlo parlamentaran i demokratski način te da nije priklonjen nijednoj političkoj opciji, dajući svoj glas po svojoj savjesti što mi, općinski dužnosnici, iznimno cijenimo, naglašava Kraljić, ističući da su kritike na račun čelnika Vijeća neprimjerene.
Predugi monolozi
A kad se raspravljalo o uređenju lukobrana, od strane tadašnjeg vijećnika oporbe zazivao se čak i USKOK, ali je na kraju upravo poduzeće u kojem radi taj isti vijećnik prema najpovoljnijoj ponudi, asfaltiralo lukobran, napominje u svom istupu općinski načelnik, ustvrđujući da su sjednice Vijeća ponekad uistinu mučne, ali zbog Spicijarićevih predugih monologa.
– Sve se »zakuhalo« prilikom donošenja proračuna za 2016., kada su vijećnicima podastrti dokumenti potpisani od nekadašnje pročelnice, a sad oporbene vijećnice Kovačić, kojima se potvrđuje neistinitost nekih njenih tvrdnji vezanih uz uplate rata komunalnog doprinosa, što upućuje na potpisivanje lažnih izjava, tvrdi načelnik.
Za sve propuste bivše vlasti koje nije moguće ukratko nabrojati premalo je prostora, ustvrđuje Kraljić, odbacajući pritom i kritike na račun navodnog pogodovanja pojedinim ugostiteljima. Ističe da je upravo bivša vlast Odlukom o ugostiteljskoj djelatnosti iz 2007. restoranima i barovima izvan naselja omogućila radno vrijeme od 0 do 24 sata.
Niz vrlo ozbiljnih kritika na račun svog prehodnika Kraljić je zaključio tvrdnjom da je prethodna vlast vlasnicima niza ugostiteljskih objekata u blizini mora izdavala koncesijska odobrenja za rad, uz naplatu svega 10-ak tisuća kuna po objektu godišnje, tretirajući ta područja kao pomorsko dobro. Sada ti objekti za koje je nedavno nedvojbeno utvrđeno da nisu na pomorskom dobru, na javnom natječaju za iste površine plaćaju i po 100 tisuća kuna.
Vrlo je lako izračunati koliko je Općina izgubila novca na takvim objektima, posebice na kupalištu Vrtača i Rupa, zaključio je Kraljić, istaknuvši da ništa manje teške propuste svojih kritičara ne nalazi ni u njihovoj praksi »toleriranja prodora u općinsko vlasništvo« od strane investitora koji su gradili apartmanske zgrade za prodaju.
– Procjenjujem da je cilj oporbe ne izglasati sve ono što je razvojno i kapitalno za Općinu, a sve da bi prije samih izbora mogli ustvrditi da u mandatu ove vlasti ništa važno nije učinjeno. To je iz političkog aspekta djelomično razumljivo, ali bi ipak prije svega svi mi trebali biti ljudi koji se bore za opće dobro.
Naravno da oporbi šteti kada u medijima izjavim da su protiv gradnje vrtića, no to je činjenica, nastavlja Kraljić, nazivajući smiješnim oporbene kritike na neadekvatnost zemljišta namijenjenog gradnji vrtića. Projekte rade arhitekti po propisima previđenim za ustanove poput škola ili vrtića, a sukladno posebnom propisu izdaje se i građevinska dozvola.
Što se pak tiče načina gradnje, odnosno materijala koje kanimo upotrijebiti, ide se u korak s vremenom i energetskom učinkovitošću koja jamči ugodan prostor, odličnu izolaciju i štedljivost, što dokazuju slični već izgrađeni vrtići koje su vijećnici imali prilike posjetiti, zaključuje načelnik.
Odgovarajući na kritike o imenovanju članova Odbora za prostorno planiranje i zaštitu okoliša, načelnik je ustvrdio da je on sastavljen od pet članova od kojih su troje iz sastava stranaka HNS/SDP/HSS te arhitekt Marko Franković i Branko Justinić kao ljudi iz struke.
Nestala »ubacivanja«
Ovim imenovanjima nisu zatvorena vrata drugim stručnim ljudima, već će struka, ukoliko bude potrebno, biti pozvana od Odbora za moguće sugestije, ističe Kraljić i dodaje da bivša vlast zapravo nikad nije ni oformila taj Odbor. Zato i jesmo svjedoci nakaradnih građevina i devastacije prostora, naglašava načelnik dodajući da u posljednje tri godine više nema nekadašnje prakse povoljne i »na sigurno« kupnje neurbaniziranih parcela na rubu građevnih zona te njihova kasnijeg »ubacivanja« u građevno područje, već prilikom prvih izmjena Prostornog plana.
Nakon promjene vlasti učinjena je revizija poslovanja općine kojom je, između ostalog, utvrđeno da s 1. srpnjem 2013. dospjela potraživanja po komunalnoj naknadi iznose 1,18 milijuna kuna, odnosno po komunalnom doprinosu 2,3 milijuna kuna. Od navedenog iznosa na potraživanja starija od tri godine otpada 399 tisuća kuna za komunalnu naknadu, odnosno 1,1 milijun za doprinos. Za navedena potraživanja dužnicima su slane opomene dok su ovrhe pokrenute kod samo tri dužnika.
Drugim riječima, nekim pojedincima će dugovanja radi zastare morati biti oproštena, odnosno otpisana i to zbog nepostupanja Općine, a da se ne govori o apartmanskim zgradama koje uopće nisu bile evidentirane u sustavu naplate. Pitam se zašto svi mi moramo plaćati komunalne naknade i doprinose, a nekome su oni olako oprošteni.
Treba reći da je i bivši načelnik vješto izbjegao plaćanje komunalnog doprinosa u visini 115 tisuća kuna, te da je tadašnja je pročelnica, sad vijećnica Kovačić potpisala dokument kojim se potvrđuje uplata prve rate komunalnog doprinosa koja nikad u financijskim karticama općine nije evidentirana. Trebalo je nastaviti rješavati predmete, odnosno sudske i upravne sporove od kojih je primjerice samo jedan težak 2,7 milijuna kuna, navodi načelnik.
Zanimljivo je, nastavlja »bez rukavica« Kraljić, kako su pojedine osobe imale i privilegij podizanja zajmova od općine za unapređenje poljoprivrednog gospodarstva u periodu od 2007. do 2009. u pojedinačnom iznosu od 25 tisuća kuna uz valutnu klauzulu i kamatnu stopu od 3 posto godišnje, s time da u ugovorima nisu ugovoreni instrumenti osiguranja naplate pa je tako jedan od korisnika odletio u SAD, a da nam »ni zbogom nije rekao«, završio je Kraljić.
