Klaonica kraj vile

Mještani protiv izgradnje: Lakmartin na nogama zbog sirane i klaonice

Mladen Trinajstić

Foto: M. TRINAJSTIĆ

Foto: M. TRINAJSTIĆ

Plan gradnje klaonice u središtu naseljenog mjesta kojoj će, prema svemu sudeći, »gravitirati« više od 20 tisuća ovaca s našeg otoka kosi se sa zdravim razumom, a projekt je pun neusklađenosti s Gradskim prostornim planom, tvrde mještani. Investitor ima građevinsku dozvolu, na koju je uložena žalba



Plan ulaganja poznatog ovčara i sirara iz Kornića, Mirjenka Mrakovčića – vlasnika OPG-a Magriž, digao je na noge cijeli Lakmartin. Velika većina stalnih, ali i povremenih žitelja tog sela u okolici grada Krka iskazala nam je svoju zabrinutost i ogorčenje projektom tog otočnog OPG-ovca koji u njihovom, danas uglavnom ruralnom turizmu okrenutom mjestu, uskoro kani graditi poslovni kompleks sirane-kušaone krčkog sira, ali i – klaonicu.


Svjesni potrebe za uspostavom tog, danas na Krku nepostojećeg sadržaja zbog kojega uzgajivači ovaca i proizvođači janjetine već dugo muku muče, ali jednako tako i u strahu od neizbježnih »popratnih efekata« uspostave klaoničkog pogona među njihovim kućama, žitelji Lakmartina složno su ustali povezvši se i organiziravši u protivljenju realizaciji izgradnje klaonice.


Smatraju da bi taj pogon potpuno promijenio izgled, ugođaj i ozračje tog mjesta i unazadio kvalitetu života svih koji u Lakmartinu stalno obitavaju, kao i onih koji koristeći ljepotu i uščuvanost te konzervatorski zaštićene cjeline razvijaju uspješnu i traženu turističku ponudu.





Razumijemo da postoji velika potreba za takvim objektom na otoku Krku. Međutim, da bi dvije najvažnije grane na otoku Krku – turizam i zeleno gospodarstvo uspješno napredovale i pridonosile razvoju i boljitku potrebna su inteligentna i kvalitetna rješenja njihova integriranja, ona koja će omogućiti njihovo djelovanje jedne kraj druge, a ne jedne na račun druge, ustvrdio je jedan od žitelja Lakmartina napomenuvši da izgradnja klaonice među kućama i turistima napučenim ruralnim vilama jednostvano nije niti inteligentna, niti prihvatljiva! Žitelji Lakmartina stoga od Grada i gradonačelnika Vasilića traže da pomogne OPG-u Mrakovčić u pronalaženju druge, primjerenije lokacije za gradnju klaonice a sve, kažu, u skladu s prostornim planom nepoštivanje čijih će odrednica, zaključuju, svi zajedno osjetiti u vrlo bliskoj budućnosti.



Zbogom idili


Prava uzbuna nastala je pred koji mjesec kad su neposredni susjedi zemljišta na kojem bi uskoro trebala nikunuti Mrakovčićeva sirana i klaonica, bračni par Ljerka i David Brivet, od krčkog Ureda za graditeljstvo dobili na uvid projektnu dokumentaciju slijedom koje je kornićarski ovčar i sirar još u svibnju ishodio građevinsku dozvolu. Osim što su spoznali da bi u neposrednom susjedstvu njihove, s pet zvjezdica okićene ruralne vile za iznajmljivanje uskoro trebala niknuti klaonica, iz prateće dokumentacije shvatili su i da klaonički kompleks neće biti korišten samo za životinje iz tova Mrakovčićeva OPG-a, već i za ovce »iz drugog lokalnog tova iz neposredne blizine klaonice« odnosno cijelog otoka Krka.


Sve to, kad smo shvatili što se i kako ondje planira, kažu nam Briveti ali i deseci žitelja Lakmartina koji su se zbog istog saznanja uznemirili, bilo nam je jasan znak za uzbunu. Shvatili smo da je mirna i idilična svakodnevica na koju smo navikli u najmanju ruku ugrožena, kaže Ljerka Brivet. A da je briga i strah od onog što donosi planirana izgradnja klaonice u njihovom selu uistinu raširena potvrdio nam je pravi neformalni zbor mještana i vlasnika tamošnjih nekretnina koji su nam, okupljanjem u središtu tog mjesta i predstavljanjem već preko stotine prikupljenih peticijskih potpisa, pokazali da je cijeli Lakmartin zbog ovog danas »na nogama«.



U postupku ishođenja građevinske dozvole nadležni je Ured za graditeljstvo, a po primjedbama nezadovoljih susjeda, Gradu uputio poziv za očitovanjem. Iz Grada je, stoji u obrazloženju akta o gradnji, u ožujku stigao odgovor da je »razvoj zelenog gospodarstva odnosno poticanje proizvodnje autohtonih kultura jedan od strateških ciljeva Grada te da lokalna samouprava stoga spomenuti projekt podržava, u skladu s važećom prostorno planskom dokumentacijom«. Ipak, u našem razgovoru po tom pitanju gradonačelnik Vasilić nije se uzdržao od iskazivanja razumijevanja za razloge zabrinutosti mještana tog krčkog mjesta.


– Objektivno, to jest i mogao bi biti problem, iako svi naši strateški planovi podržavaju razvoj i spoj poljoprivrede i turizma. Grad već dulji niz godina nastoji pripomoći inicijativama projekata gradnje i sirane i klaonice, istina, na nekim drugim lokalitetima. Ipak, definitivno možemo reći da smo uvijek bili zainteresirani pomoći onima koji su nastojali riješiti deficit takvih sadržaja na ovom ovčarstvu oduvijek okrenutom otoku. U ovom se slučaju radi o privatnoj inicijativi jednog investitora koji je pri tom pribavio i svu potrebnu dokumentaciju, uključujući i sve potrebne tehničko-tehnološke elaborate kao i suglanosti tijela i službi bez kojih je nemoguće izgraditi takav objekt. Grad o tom je li konkretna lokacija (u vlasništvu spomenutog investitora op.a.) pogodna za takav objekt ili nije nije nadležan »presuđivati« i u tom su nam smislu ruke vezane. Naš prostorni plan određuje koje je i kakve djelatnosti moguće uklapati u zonama mješovite namjene kakve sela jesu, ali Grad ipak nije taj koji sudi i presuđuje koja to djelatnost ima ili nema negativan utjecaj na svoje susjedstvo odnosno koja se može, a koja ne može uspostavljati u zonama u kojima je predviđen suživot stanovanja i poslovanja. Je li klaonica »tiha« odnosno djelatnost koja nema negativnih učinaka na svoje okruženje nisam siguran, ali to ne »sudi« Grad već tijela koja provode planove i izdaju dozvole, zaključuje Vasilić.


Upitan o tome hoće li i može li posredovati u ostvarenju nadanja žitelja Lakmartina vezanih uz moguće izmicanje klaoničkog kompleksa na neku drugu, poslovnoj nakani namijenjenu lokaciju gradonačelnik kaže da bi u tom smislu vrlo rado pomogao, tim više što Grad već neko vrijeme stvara preduvjete zaživaljavanja poduzetničke zone Kornić. Bojim se da je ovdje ipak za tako nešto prekasno jer je investitor već ishodio dozvolu te je sve već, naravno legalnim putem, otišlo predaleko. Nisam siguran da će investitor imati razloga uopće razmišljati o tome, posebice ukoliko i više instance koje odlučuju po žalbi odrede da je sve u skladu s propisima. Vasilić je rekao i da je svjestan legitimnog nezadovoljstva dijela mještana, ali i da lokalna uprava uistinu nema mogućnost niti alate interveniranja u ovakvim slučajevima.



Gužva, buka, prašina…


– Ovo je katastrofa, nešto do čega nikako i nigdje ne bi smjelo dolaziti, posebice ne na način demonstriran od našeg mjesnog odbora u vidu nekonzultiranja ikoga o projektu koji će nedvojbeno utjecati na svakodnevicu svih nas, odnosno na život pa i turističku djelatnost kojom se mnogi od nas u ovom selu već dugo i uspješno bavimo, kaže pak Dragutin Pesek napominjući da posebnu težinu zabrinutosti već preko stotinu potpisnika peticije daje i činjenica da Lakmartin nije komunalno opremljen, posebice ne kanalizacijskim sustavom. Uz to što se plan gradnje klaonice u središtu naseljenog mjesta kojoj će, prema svemu sudeći, »gravitirati« više od 20 tisuća ovaca s našeg otoka kosi sa zdravim razumom, projekt je pun neusklađenosti s Gradskim prostornim planom, naglašavaju Brivetovi, Pesek i Josip Mrakovčić – jedan od stalnih stanovnika Lakmartina koji se zbog nastale situacije i otvorenog protivljenja gradnji klaonice, kaže, nedavno i osobno sukobio s njenim investitorom, svojim školskim kolegom iz susjednog sela. Osim toga što će taj, s naseljenim mjestom nekompatibilni objekt biti izgrađen tik uz kuće u kojima borave žitelji ovog mjesta ali i turisti koji u ljepotama mjesta guštaju od ranog proljeća pa do kasne jeseni, problem je i u tome što će klaonica u mjesto usmjeriti velik broj vozila, kamiona koji će dovoziti mlijeko za potrebe sirane ali i ovce, na klanje.


Gužva, buka i prašina samo su dio »rezultata« od kojih strahujemo dok je onaj drugi, rezultat neusklađenosti s Prostornim planom. Cesta koja vodi do buduće klaonice ni izbliza nije široka koliko PPU propisuje pa je jasno kako će ovdje sutra izgledati promet, kažu okupljeni žitelji Lakmartina napominjući da još veći problem pronalaze u nesklađenosti same djelatnosti s prostorno planskim odrednicama Grada Krka a kojima se u neseljima smiju planirati samo »tihe djelatnosti« poput uslužnih i trgovačkih.



Sam investitor, Mirjenko Mrakovčić, u kraćem nam je telefonskom razgovoru poručio da u ovom trenutku jednostvno nema što reći.


– U tijeku je upravni postupak koji se vodi slijedom žalbe na građevinsku dozvolu koju posjedujem i dok nadležni ne kažu svoj pravorijek, sam se ne bih upuštao u rasprave s bilo kim po tom pitanju, zaključio je. Napomenuo je tek da sve vezano uz taj projekt od prvog dana radi legalno – po svim pravilima i zakonima, uz poštivanje prostorno planskih, zakonskih i tehničko-tehnoloških pravila i odrednica koje, kaže, nije bilo nimalo lako zadovoljiti.



Smrad, kukci, insekti


Klaonica definitivno nije »tiha« djelatnost i možete misliti kako će naš život izgledati kad počnu dolaziti kamioni s ovcama za klanje. Govorimo o potrebi njihova prihvata, uspostave karantene i čuvanja odnosno skladištenja jednako kao i o zbrinjavanju nusproizvoda životinjskog podrijetla koji nisu za ljudsku konzumaciju. Tu su i mirisi koji će, posebice ljeti, zasigurno dolaziti iz klaonice a s njima i kukci odnosni insekti, naglašavaju »glasnogovornici« u središtu Lakmartina okupljenog mnoštva protivnika ovog projekta kojeg bi, konstatiraju, svi podržali da ga je njegov investitor planirao ostvariti na nekom drugom lokalitetu, izvan nesljenog djela njihova mjesta.


– Obzirom na posao kojim se suprug i ja bavimo, znamo da u ovom trenutku ima više od 30 vlasnika nekretnina koji imaju ozbiljnu namjeru ulaganja u razvoj ruralnog turizma, a po ugledu na našu novu vilu koja je izgrađena tik uz zemljište na kojem se sad planira graditi klaonica, tvrdi Ljerka Brivet. Potencijal tog ulaganja možemo procijeniti na gotovo deset milijuna eura što je investicija koja će i ovom selu ali i Gradu Krku donijeti značajno veću korist od one koju sa sobom nosi »upitni« poljoprivredni objekt samo jednog poduzetnika.



Kakvo je to prostorno planiranje i logika da se od nadležnih gotovo pa istovremeno izdaju dozvole za gradnju peterozvjezdanih vila s bazenima, saunama, dječjim igrilištima i one kojima se, doslovce preko gromače koja ih dijeli, izdaje dozvola za igradnju klaonice, upitao se jedan od žitelja Lakmartina.



Trajna šteta


Izgradnja klaonice u mjestu nanijet će neprocjenjivu i trajnu štetu njegovoj turističkoj perspektivi, posebice u domeni ruralne ponude za razvoj koje, na području Grada, gotovo da i nema boljeg, uščuvanijeg i izvornijeg mjesta, složni su okupljeni napominjući da je velika većina objekata u tom mjestu, uz izuzetak onog na kojem Mrakovčić planira izgraditi klaonicu, zbog očuvane seoske strukture i arhitekture pod strogom paskom Konzervatorskog odjela u Rijeci. Sad se susrećemo s apsurdom da svi prilikom bilo kakvog, pa i najmanjeg zahvata na našim kućama moramo poštovati brojne stroge konzervatorske upute dok samo koji metar dalje nadležna tijela »blagoslivlju« izgradnju – klaonice, kažu okupljeni.


Peticija


Sa svojim problemom i peticijom koju je u međuvremenu potpisalo više od stotinu nezadovoljnih obitavatelja tog sela nedavno smo upoznali i gradonačelnika Darija Vasilića, kaže nam Brivet dodavši da je pravna borba za »očuvanje Lakmartina« nastavljena ulaganjem žalbe na Mrakovčićevu građevinsku dozvolu koja je, doznajemo, već neko vrijeme na rješavanju kod nadležnog drugostupanjskog tijela. Nikako ne želimo da netko naše protivljenje protumači kao borbu protiv nečeg što selo jest, ali jednako tako držimo i da pogon koji se ovdje planira graditi, kao oblik prerađivačke industrije, izlazi iz okvira koji selo čine selom i koji je primjereniji kakvoj poduzetničkoj ili gospodarskoj zoni, a kakva je PPU-om Grada Krka planirana upravo na području mjesta Kornić iz kojeg je uostalom i investitor sirane-klaonice kojoj među našim kućama nije mjesto, zaključuju okupljeni Lakmartinci i njihovi vikendaši ne propuštajući ukazati da će oživotvorenjem tog projekta vrijednost njihovih nekretnina biti bitno umanjena.


Smatramo da tijela koja su izdala dozvolu, ali i Gradska uprava na sebe preuzimaju odgovornost pogodovanja jednom, jedinom poduzetniku dok istovremeno uništavaju potencijal mase drugih poduzetnika koji su ondje rođeni ili ovdje imaju naslijeđene nekretnine. U ovom se slučaju, tvrde, sasvim očito radi o praksi gdje se pomaganjem jedne djeltnosti – stočarstva, uništava i unazađuje ona druga – turizam.