Djevojčica, koja je pokopana s velikom pažnjom i ljubavi, bolovala je od teške bolesti koja bi i danas zahtijevala veliku medicinsku intervenciju, kazao je prof. dr. Mario Šlaus. Nalazi su konzervirani u Arheološkom muzeju u Zagrebu, a uskoro će krasiti jednu od vitrina Gradskog muzeja u Novalji
ZADAR » U prostoru Srednjovjekovne zbirke Arheološkog muzeja Zadar priređeno je predstavljanje iznimno vrijednog nalaza s arheoloških istraživanja na lokalitetu Sv. Juraj kod Caske na otoku Pagu, pod imenom »Mala od Caske«. Na lokalitetu je istražen nevelik broj grobova koji se javljaju u dva sloja. Među njima je najznačajniji »grob 7« u kojem su otkriveni nakitni predmeti iz ranog srednjeg vijeka, odnosno ranohrvatskoga razdoblja. U grobu, koji je istražen koncem svibnja 2010., bila je pokopana mlađa ženska osoba koja je imala između osam i devet godina, a nazvana je Mala od Caske.
Brončana ogrlica
Uz glavu su pronađene pozlaćene brončane naušnice s jednom jagodom, kakve su bile omiljeni nakit Hrvatica na prostoru hrvatske srednjovjekovne države od druge polovice 9. do 11. stoljeća, zatim jedan srebrni prsten s krunom, te pozlaćena brončana ogrlica, kakva dosad nije pronađena niti u jednom starohrvatskom grobu.
Uz glavu kostura pronađene su pozlaćene brončane naušnice s jednom jagodom, kakve su bile omiljeni nakit Hrvatica na prostoru hrvatske srednjovjekovne države od druge polovice 9. do 11. stoljeća. Pronađen je i jedan srebrni prsten s krunom, te pozlaćena brončana ogrlica, kakva dosad nije pronađena niti u jednom starohrvatskom grobu.
Kostur djevojčice je proslijeđen i Antropološki centar Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagreb gdje je analiziran pod stručnim vodstvom prof. dr. Marija Šlausa. On je jučer govorio o istraživanjima kostura, te mogućem ranom uzroku smrti. Istaknuo je kako povećani intrakranijalni tlak može biti posljedica upale centralnog nervnog sustava, tumora, krvarenja ili meningitisa. – S obzirom na dob ove djevojčice najvjerojatniji uzročnik smrti je neki oblik meningitisa. Bolovala je od teške bolesti koja bi i danas zahtijevala veliku medicinsku intervenciju, kazao je dr. Šlaus ističući kako je unatoč svemu pokopana s velikom pažnjom i ljubavlju, što pokazuju i pronađeni vrijedni predmeti.
U prvim arheološkim analizama, prema naušnicama s jednom jagodicom, cjelokupni nalaz iz »groba 7« datiran je u drugu polovicu 10. i konac tog stoljeća. Uzorci su poslani na radiokarbonsku analizu u laboratorij u Kielu u Njemačkoj. S 95 posto točnosti, radiokarbonskom analizom uzorci kostura djevojčice su datirani u vrijeme od 886. – 975. godine.
Daljnja istraživanja
– Može se znači reći da su arheološke i radiokarbonske analize u većem suglasju, kazao je dr. sc. Radomir Jurić, voditelj istraživanja. Nalazi su konzervirani u Arheološkom muzeju u Zagrebu, pod vodstvom Damira Doračića, voditelja Konzervatorskog odjela, a uskoro će krasiti jednu od vitrina Gradskog muzeja u Novalji. Ante Dabo, gradonačelnik Novalje, kazao je kako su ponosni na ovaj nalaz, koji je ujedno poticaj za daljnje financiranje istraživanja i stavljanje lokaliteta u funkciju.
– Pored turizma mladih i naših lunskih maslina, taj treći stup je ono što nam arheologija može pružiti. Nadam se da će u budućnosti biti još vrijednih nalaza, kazao je Dabo. Dr. sc. Smiljan Gluščević, ravnatelj Arheološkog muzeja Zadar, istaknuo je da arheologija već odavno nije dovoljna sama sebi, te sve struke pomažu interpretirati neki nalaz.
