MALI LOŠINJ Najveći grad u jadranskom plavetnilu

Mali Lošinj Foto: V. KARUZA

Najveći smo grad na hrvatskim otocima s razvijenom prometnom, komunalnom i energetskom infrastrukturom koji za temelj svog razvoja ima upravo odgovorno upravljanje i održiv razvoj. Edukativni programi, poticaj razvoja ljudskog kapitala, briga o okolišu, visoka kvaliteta usluge, visoka razina obrazovne, zdravstvene te sportsko-rekreacijske infrastrukture čine područje Grada Malog Lošinja ugodnim za življenje i poželjnim za boravak. U godinama iza nas primili smo puno priznanja, od onih za izvrsnost pri upravljanju gradom, do onih u kategorijama gospodarstva i kvalitete života, kaže gradonačelnica Malog Lošinja Ana Kučić

Sasvim suprotno svome imenu, Mali Lošinj najveća je urbana sredina na hrvatskim otocima. Jedan od hrvatskih simbola turizma, poznat kao stoljetna lječilišna oaza, ali i brodograđevni i brodarski centar Jadrana, ovaj otočni grad administrativni je centar lošinjskog arhipelaga kojeg čini skupina manjih naseljenih otoka – Unije, Ilovik, Susak, Male Srakane i Vele Srakane te niz nenaseljenih otočića. Svaki zaljubljenik u lošinjsko otočje posvjedočit će da su to mjesta najljepših uvala na Jadranskom moru koje ovdje pokazuje svoje najčarobnije boje. Prirodi koja posjetitelje ostavlja bez daha, svaki stanovnik Lošinja može pridodati i niz sadržaja koji ovo otočno mjesto čine cjelinom ravnopravnom svakom znatno većem urbanom središtu. Lošinj, naime, pored sve bolje prometne povezanosti, komunalne infrastrukture i niza javnih institucija koje pružaju logistiku neophodnu za suvremeni život, danas ima inovativan muzej Apoksiomena, moderno kino, niz kulturnih manifestacija i gostovanja, čak i japanski restoran.

No, kao i na većini otoka, i ovdje je zajednica izrazito povezana, a udaljenost od kopna koja je nekad možda i bila mana, danas postaje komparativna prednost ovog velikog malog grada na otoku.

– Najveći smo grad na hrvatskim otocima s razvijenom prometnom, komunalnom i energetskom infrastrukturom koji za temelj svog razvoja ima upravo odgovorno upravljanje i održiv razvoj. Edukativni programi, poticaj razvoja ljudskog kapitala, briga o okolišu, visoka kvaliteta usluge, visoka razina obrazovne, zdravstvene, te sportsko-rekreacijske infrastrukture čine područje Grada Malog Lošinja ugodnim za življenje i poželjnim za boravak. U godinama iza nas primili smo puno priznanja, od onih za izvrsnost pri upravljanju gradom, do onih u kategorijama gospodarstva i kvalitete života. Pokrivamo sve što neki sustav ili ustanova nije u mogućnosti samostalno odraditi, sufinanciramo, primjerice, rad trgovina i plaćamo djelatnike kako bi dućani u malim mjestima i otocima radili cijelu godinu, plaćamo smještaj liječnika i medicinskog osoblja 12 mjeseci u godini. Osiguravamo rad turističkih ambulanti, hitne, stacionara, hemodijalize, dajemo kadrovske stanove u zdravstvu, sudstvu, policiji, školstvu, javnoj i državnoj upravi, socijali, saniramo, uređujemo i gradimo prostore, kupujemo opremu za razne ustanove te na taj način doprinosimo uvjetima rada u uredima koje nisu u našoj nadležnosti, ali se usluga pruža našim stanovnicima, kaže gradonačelnica Malog Lošinja Ana Kučić.

Ana Kučić / Foto: V. KARUZA

Mlade obitelji

Na Lošinju živi gotovo 1.300 djece, a roditeljima prvorođenog djeteta u obitelji grad dodjeljuje 2.750 kuna, drugorođenog 5.500 kuna, dok se roditeljima trećerođenog djeteta dodjeljuje 11.000 kuna, a iznos za svako sljedeće rođeno dijete u obitelji, uvećava se za 5.000 kuna. Sva djeca koja udovoljavaju uvjetima su upisana u vrtiće u kojima je rad organiziran u šesnaest skupina, i to u Malom Lošinju, u talijanskoj podružnici Perli, te u Velom Lošinju i u Nerezinama. Za redovan rad vrtića Grad Mali Lošinj godišnje izdvaja više od 10 milijuna kuna. Grad financira prijevoz učenika, školske marende, radne bilježnice i školske materijale. Mjesečna učenička stipendija u Malom Lošinju iznosi 500 kuna, studentske stipendije 850 kuna, a nagrađuju se i svi povratnici nakon završenog fakulteta.

UKUPNA POVRŠINA 223 .km2BROJ STANOVNIKA 8.244

Za mlade obitelji u pripremi je odluka po kojoj bi im se olakšalo stjecanje prve nekretnine, bilo kroz subvencioniranje kredita, bilo kroz davanje gradskih terena i ruševina u najam na 99 godina. U proteklih nekoliko godina izgrađeno je više od 150 stanova, bilo kroz POS, javno-privatno parnerstvo te vlastitim sredstvima iz gradskog proračuna, a trenutno se izgrađuje novih osam stanova u dvije zgrade.

– Uz postojeće radove na izgradnji dvije višestambene zgrade na Kalvariji, u planu je jedan veći projekt stanogradnje kojim bi se, u prvoj fazi, izgradilo 50-ak stanova u Nerezinama, Ćunskom, Velom i Malom Lošinju, a po donošenju urbanističkih planova uređenja poput UPU Artatore koji je trenutno u izradi, uslijedit će sljedeće faze po istom principu, te je za očekivati preko 150 novih stambenih jedinica u sljedećem razdoblju. Nedavno je raspisan novi javni poziv za iskazivanjem interesa za dobivanjem gradskog stana u najam te je za tu listu upravo u tijeku analiza pristiglih zahtjeva, kaže malološinjska gradonačelnica.

Poduzetničke mjere

Grad Mali Lošinj poduzetništvo podupire kroz osam različitih mjera. To su potpore novoosnovanim tvrtkama i obrtima, potpore za zapošljavanje, potpore za financiranje pripreme i kandidiranje EU projekata, potpore jačanju poduzetničkih kompetencija i konkurentnosti na tržištu, potpore za jačanje promotivnih aktivnosti, potpore za nabavu strojeva i opreme, potpore za očuvanje i razvoj tradicijskih i deficitarnih obrtničkih zanimanja te potpore poljoprivredi.

– Kada se govori o poticajima na godišnjoj razini onda je to iznos od oko dva milijuna kuna kroz direktne poticaje, ali i kroz ulaganja u infrasturkturu. Naime, samo u prošloj godini uređena su tri maslinarska puta – Veli Lošinj, Kurile i Punta Križa – na kojima je većim dijelom položena i vodovodna infrastruktura. Na taj način otvara se mogućnost privođenja većeg broja novih parcela poljoprivrednoj proizvodnji, a postojećima se olakšava svakodnevno funkcioniranje. Dostupnost vodoopskrbe i uspostava infrastrukture važni su preduvjeti za sprečavanje požara pa smo na ovaj način sigurniji kako će ovaj projekt doprinijeti boljoj zaštiti ljudi i njihove imovine. Isto tako, poduzetnicima se subvencioniraju i kamate na kredite s iznosom od 30 tisuća kuna te vožnje prijevoznika Autotransa sa 120 tisuća kuna s ciljem približavanja malih mjesta središtu Malog Lošinja i olakšavanje otočne izoliranosti, ističe Kučić.

Foto: V. KARUZA

Arhipelag

Posebnost Lošinja je i njegov arhipelag, a kako objašnjava Kučić prijašnjih godina dosta je uloženo u Mali Lošinj zbog čega su ulaganja u ovom trenutku usmjerena na mala mjesta i otoke. Još 2017. godine na otocima Susku i Unijama izgrađeni su desalinizatori kojima stanovnici i gosti tih otoka dobivaju vlastitu pitku vodu, a Ilovik je pitku vodu dobio 2013. godine. Krajem 2019. godine dovršeni su radovi na području od Punta Križe do kampa Baldarin gdje se izvodilo polaganje novog cjevovoda u sklopu izgradnje vodoopskrbne mreže kojim se mještanima omogućila sigurnija opskrba pitkom vodom. Projekt je vrijedan pet milijuna kuna, a čak 4,6 milijuna kuna bespovratnih sredstava osigurano je iz EU fondova. Za vrijeme polaganja cijevi za vodu, HEP je položio i svoje kabele na više lokacija od Osora do Baldarina te se tako uz pitku vodu, osigurala i sigurnija opskrba električnom energijom, a asfaltirana je i cesta čime je omogućeno neometano prometovanje vozila, biciklista i pješaka.Na Unijama je započela prva faza izgradnje sustava odvodnje sanitarnih otpadnih voda s crpnom stanicom i vodoopskrbne mreže otoka Unije, a Grad Mali Lošinj u 2019. je godini na Iloviku uložio više od 1,8 milijuna kuna.

– U protekloj godini, na Iloviku je sa 630 tisuća kuna obnovljen krov na osnovnoj školi, od čega je 100 tisuća kuna osigurala Primorsko-goranska županija. Isto tako, za potrebe smještaja učiteljice uređen je stan na prvom katu škole u što je uloženo više od 130 tisuća kuna. Grad je financirao radove na priključenju škole na vodu i odvodnju, te grijanje vrijedne 120 tisuća kuna. Najponosniji smo upravo na ulaganje u obrazovanje jer danas škola na Iloviku ima osam učenika, a od iduće školske godine bit će ih 10. To je najbolja potvrda da dobro usmjeravamo financijska sredstva, smatra Kučić.

Foto: V. KARUZA

Specijalistički pregledi

U zdravstveni nadstandard iz gradskog će proračuna u ovoj godini biti uloženo 1,2 milijuna kuna. Sredstva su to kojima se, kako napominje Kučić, nastoji građanima osigurati zakonom zajamčen zdravstveni standard, te pomoći u stvaranju osnovnih uvjeta kvalitetnog života na otoku. Na ovaj način na Lošinju se više od deset godina, financiraju svi specijalisti koji na otok dolaze jednom do dvaput mjesečno. To su psihijatar, okulist, otorinolaringolog, ortoped i urolog, a sredstva kojima se pokrivaju njihovi dolasci iznose približno pola milijuna kuna.

– Samim tim, budući da pacijenti ne putuju na preglede, Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje ostavljen je iznos od nekoliko milijuna kuna koliko bi se do sada isplatilo za putne naloge otočanima koji bi skrb takve vrste morali potražiti na kopnu. Na taj način se direktno štede sredstva državnog proračuna, napominje Kučić.

Osim toga sufinanciraju se troškovi raznih zdravstvenih ustanova poput Zubotehničkog laboratorija, Zavoda za javno zdravstvo PGŽ, Zavoda za hitnu medicinu, Centra za hemodijalizu, te troškova stacionara i turističkih ambulanti i rad djelatnika na hitnoj.

Nekoliko puta godišnje nabavlja se medicinska oprema za razne ambulante kako u Ispostavi Doma zdravlja, tako i u ambulantama na manjim otocima ili u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć, a u akcije kojima se prikupljaju sredstva za opremu ili sama oprema uključuju se i razne udruge i organizacije. Mali Lošinj planira izgradnju novog doma zdravlja, ali i dnevnog boravka za umirovljenike s kojim bi, uz postojeći Dom za stare i nemoćne, te gerontodomaćice i projekt Udruge Prisutnost, kako ističe malološinjska gradonačelnica, pokrili skoro sve potrebe starijih građana i umirovljenika Malog Lošinja, njih oko 1.800.

Foto: V. KARUZA

Energetska tranzicija

U svim mjestima i na manjim otocima koji pripadaju Lošinju postavljeno je 16 pametnih klupa te elektropunionica za automobile u Malom Lošinju. U planu je postavljanje punionica za automobile na području Nerezina i Velog Lošinja, te elektropunionica za bicikle u Malom Lošinju, Nerezinama i Velom Lošinju.

– Energetska tranzicija otoka, pridonijet će dodatnoj promociji cijele destinacije kroz podizanje ekološke svijesti lokalnog stanovništva, što će zasigurno prepoznati i gosti koji posjećuju cresko-lošinjski arhipelag. S obzirom na titulu Europskog otoka sporta 2020. te realne potrebe brojnih rekreativaca i sportskih klubova, planiramo izgraditi višenamjensku sportsku dvoranu, te uz to na nekoliko lokacija planirati sportske sadržaje, bazen, nogometno igralište i atletsku stazu, te infrastrukturu za sportove na vodi. Sve nabrojeno, dokaz je da Mali Lošinj vodi računa o svojim građanima prvenstveno osluškujući njihove potrebe, a na taj način, odgovorno i održivo nastavit ćemo i u budućnosti, zaključuje Ana Kučić, gradonačelnica Malog Lošinja.

Vesna Juranić Koharović / Foto: V. KARUZA

Pristani, luke, aerodrom…

Malološinjska gradonačelnica podsjeća kako su otočani posebno osjetljivi na prometnu povezanost, kako malih mjesta i otoka s Lošinjem, tako Lošinja s kopnom.

– Veliki pomaci su učinjeni, imamo puno češće trajektne linije nego ranijih godina, a i sezonski plovidbeni red na naše traženje započinje već početkom travnja čime se izbjegavaju gužve na pristaništima. I za aerodrom postoji građevinska dozvola, a početak realizacije očekujemo krajem ove godine. Očekujemo da će nakon proširenja u roku od tri do četiri godine broj putnika povećati na 150.000 godišnje, a u roku od pet do sedam godina na čak 200.000 putnika. Na našem području intenzivno se radi na dogradnjama i rekonstrukcijama pristana – dogradnja pristana na Malim Srakanama, sanacija i produženje lukobrana u luci Unije, dogradnje pristana i trajektne rampe u luci Susak, nedavno potpisani ugovori za dogradnju luke Mrtvaška i u luci Rovenska, projekti su koji doprinose razvoju i otvaranju novih radnih mjesta čime se pozitivno utječe i na demografiju Lošinja. Dogradnjom luke Mrtvaška stvorit će se i preduvjeti za pomorsku povezanost Malog Lošinja i Dalmacije te sa svim susjednim otocima, posebice Rabom i Pagom, objašnjava Kučić.

VESNA JURANIĆ KOHAROVIĆ, UMIROVLJENA SUTKINJANa Lošinju uživam u mirovini

– S ponosom ističem da je moje djevojačko prezime s Krka i da je još moja bižnona došla u ove krajeve, a ja sam Lošinjanka po mami i tati, iako je danas pitanje tko je pravi Lošinjan. Za mene to svatko tko ovaj grad nastoji učiniti ljepšim i boljim. Većinu svog radnog vijeka odradila sam kao sutkinja za prekršaje i trudila sam se približiti pravo i pravdu dok danas uživam u mirovini i otkrivam čari jednog opuštenijeg života na Lošinju. A grad nam pruža puno, ovdje djeluje dosta je udruga, a ja sam aktivna u Društvu Naša djeca koje sudjeluje u projektu lošinjskog Adventa. Aktivna sam u raznim grupama, planinarim i vježbam. Brojni su sadržaji za nas umirovljenike, primjerice bazeni koji su povoljni za umirovljenike. Uostalom, od svibnja do listopada se na Lošinju uvijek svi kupamo što je prava blagodat koju nemaju baš svi, zaključuje Vesna Juranić Koharović.

Boško Babić / Foto: V. KARUZA

BOŠKO BABIĆ, SURADNIK NA EU PROJEKTIMA, POVRATNIK NA LOŠINJLošinj pruža više od velikog grada

– Nakon završenog fakulteta odlučio sam se vratiti na otok i graditi svoju životnu priču ovdje. Smatram da manje mjesto, koje je istovremeno razvijeno, nudi puno više mogućnosti za kvalitetan život. Za razliku od nekog većeg grada, ovdje djeluje puno udruga, u kojima danas radi sve više stručnih kadrova, što je izuzetna prednost posebice u kvalitetnom radu s djecom. Na Lošinju svi mi koji radimo imamo više vremena za svoje privatne živote. Primjerice, samo u prijevozu u odnosu na veće gradove uštedimo puno vremena koje možemo provesti uz nama bliske ljude. Tu je i naše sunce koje sija više od 200 dana u godini, a zna se gdje sunce, tu je i sretnije okruženje, kaže Balić.