Investicije

Kristijan Jurjako: Gradit će se hoteli na Porozini i na još tri creske lokacije

Edi Prodan

U kontaktu smo s investitorom hotela u Porozini, kaže Kristijan Jurjako. Ističe i da se intenzivno radi na rješavanju pitanja vodoopskrbe i odvodnje Tramuntane, sjevernog dijela otoka Cresa



CRES Informacija kako je Porozina pred značajnom revalorizacijom svojih razvojnih potencijala zahvaljujući poodmaklim pregovorima o izgradnji manjeg hotela s maksimalnim brojem zvjezdica, otvorila je čitav niz pitanja koja se već dugi niz godina razvijaju u najmanje tri smjera. Prvi je razvoj otoka o kojem Vlada sustavno vodi zakonsku brigu, tako da je pred usvajanjem novi zakon o otocima, o njemu se raspravljalo nedavno i u Hvaru gdje je održana prva povijesna sjednica Vlade na jednom od otoka, drugi je smjer razvoja hrvatskog turizma koji također nije jednostran.


Naime, s jedne strane imamo golem porast zanimanja za »outdor« turizam, ali nam jednako tako nedostaje hotela svih kvalitativnih razreda, pa tako i onih najkvalitetnijih. Kako je poznato, u turizmu Italije ili Španjolske udio hotela u ukupnom »kolaču« ponude je veći od 40 posto, u hrvatskom slučaju taj je postotak ispod 20. Pa i zadnji rezultati koje možemo iščitati za Primorsko-goransku županiju pokazuju kako je trend rasta ove godine zabilježen prvenstveno u zoni hotela s četiri ili pet zvjezdica ili u jednakim takvim kampovima.


Ovisnost o vodi


Naposljetku, vratimo li se Cresu i Porozini, golemi prirodni rezervat Tramuntane koju odlikuje biološka raznolikost veća od one na velikobritanskom otočju, godinama zaostaje zbog izostanka adekvatnog infrastrukturnog razvoja. Pa i sama izgradnja hotela na Porozini ovisna je o – vodi. Najpozvaniji za razrješenje većine od ovih dvojbi je svakako Kristijan Jurjako, gradonačelnik Cresa.




Interes za izgradnju visokokvalitetnog, manjeg hotela na Porozini koji bi dao zamah cjelokupnom razvoju tog dijela otoka ovisan je o vodi i odvodnji otpadnih voda. Kako to mislite riješiti?


– Grad Cres, zajedno sa svojom komunalnom tvrtkom Vodoopskrba i odvodnja Cres-Lošinj, intenzivno radi na rješavanju pitanja vodoopskrbe i odvodnje Tramuntane, sjevernog dijela otoka Cresa. Izrađena je kompletna projektna dokumentacija za dva odvojena sustava, jedan koji će riješiti vodovod i kanalizaciju Belog, te drugi za Porozinu i Dragozetiće. Prethodno je trebalo izraditi potrebne studije koje su pokazale da je najpovoljnija opcija desalinizator, kako u ekonomskom, tako i u tehnološkom smislu. Ispitane su i druge opcije, od dovođenja vode iz Vranskog jezera, uzeta je u obzir i mogućnost povezivanja s labinskim vodovodom, pa čak i bušotine koje bi koristile podzemne vode, ali prevagnuo je desalinizator.


Kad već govorimo o planovima za Tramuntanu, treba spomenuti da imamo rješenja i za ostala naselja sjeverno od Cresa, pa bi se tako Predošćica, Vodice i Merag spojili na vodovod koji ide do otočnog centra za gospodarenje otpadom Pržići i gradi se u fazama.


A cesta, i ona je na tom području u jakom lošem stanju?


– Tramuntana je jedini preostali dio Cresa na kojem nije obnovljena otočna magistrala. Kako se radi o državnoj cesti, vodimo razgovore s Ministarstvom prometa i infrastrukture i s Hrvatskim cestama nastojeći ubrzati rekonstrukciju ceste. Mogu reći da imamo veliko razumijevanje ministra Olega Butkovića, ali i cijele uprave HC-a, tako da ove zime započinje izgradnja trećeg prometnog traka do samog pristaništa Porozina.


Razvoj Tramuntane


Zbog čega se za razvoj tog dijela Cresa, posebno u smislu vodoopskrbe, značajnije ne koriste primjerice EU fondovi?


– Vrijednosti projekata za Beli i Porozinu su 19 i 17 milijuna kuna, radi se o iznosima koje ne možemo sami financirati, pa vodimo razgovore s državnim institucijama koje bi nam mogle u tome pomoći. Nažalost, u aktualnom programskom razdoblju do 2020. godine to nije moguće financirati jer se kroz Hrvatske vode mogu realizirati projekti koji obuhvaćaju područja s puno više stanovnika, a kroz Fond za ruralni razvoj ne mogu se financirati projekti vrijedniji od 7,5 milijuna kuna.


Čak je i ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac na skupu u Hvaru održanom u petak rekla da je svjesna tog problema i da je Vlada upoznata s projektima, kao što su creski, koji se zbog važećih ograničenja za sada ne mogu financirati europskim sredstvima.


I sami ste rekli da je taj dio Cresa veći od otoka Raba, k tome i blizina Cresa u odnosu na zapadnoeuropske metropole je njegova velika prednost u razvoju cjelogodišnjeg turističkog poslovanja. Zbog čega se na neki način prihvaća stagnaciju kao samorazumljivi pojam? Stanovnici su uglavnom otišli, što da trošimo milijune na vodovod kad tamo ionako nikog nema?


– Ne mogu se složiti s tvrdnjom da se prihvaća stagnacija Tramuntane. Upravo u njezinom središtu, u Belom, proteklih je godina izgrađen suvremeni Centar za posjetitelje i oporavilište za bjeloglave supove, investicija u koju su Ministarstvo turizma, PGŽ i Grad Cres uložili značajna sredstva. Centar radi sve bolje, privlači sve veći broj turista, a zahvaljujući sve boljem marketingu očekujemo da će se i dalje razvijati i postati jedna od naših najznačajnijih turističkih atrakcija. U Beli se pak proteklih godina doselilo nekoliko mladih obitelji s djecom, o čemu je pisao i Novi list, jer se radi o pomalo neuobičajenoj situaciji u današnje vrijeme, kad se govori samo o iseljavanjima. Kad sve to uzmemo u obzir, teško da se može govoriti o stagnaciji, još manje o mirenju s takvim stanjem.


Srednjoročni plan


Hoće li, po vama, po svim onim elementima koje Grad Cres trebao odraditi, ipak uskoro početi izgradnja porozinskog »boutique« hotela?


– U kontaktu smo s investitorom hotela u Porozini, kao što smo na raspolaganju svima drugima koji žele nešto raditi i graditi na našem otoku. Uvjeren sam da će se visokokategorizirani objekt u Porozini graditi, ali sa zadovoljstvom mogu najaviti da se na još tri lokacije planira izgradnja hotela u predstojećem srednjoročnom razdoblju, možda i ranije nego što se nadamo. Osim toga, razgovaramo s dva ozbiljna investitora koji žele izgraditi veće hotele na otoku, no to su već dugoročni planovi.


Posljedica je to nastojanja Grada Cresa da raznim mjerama potiče razvoj gospodarstva i investicije. Kako bismo potencijalnim investitorima olakšali realizaciju njihovog poduzetničkog poduhvata, objedinili smo i standardizirali procedure i olakšali pristup informacijama. Time smo ispunili kriterije za dobivanje BFC certifikata, proglašeni smo gradom s povoljnim poslovnim okruženjem. Rezultat certificiranja je povećano zanimanje ulagača, prije svega u turizam.