KRK – Stanje u lukama na području Grada Krka kojima upravlja Županijska lučka uprava Krk je, najjednostavnije rečeno – katastrofalno. Tom su konstatacijom presicu posvećenu lučkoj tematici otvorili članovi Nezavisne liste Krk predvođeni svojim predstavnicima u Gradskom vijeću Krka, Davidom Mrakovčićem, Darkom Purićem i Goranom Marevićem, ocijenivši da se ne ulaže u luke grada Krka. Zbog neulaganja i neodržavanja one načigled svih nas propadaju, kaže Marević, napominjući da je Nezavisna lista prije više od dvije godine, a nakon što se Ribarski mul u Krku urušio, pokušala je ukazati na loše upravljanje i održavanje luka.

Najsvježiji dokaz toj tvrdnji star je tek nekoliko dana, kad se uslijed jakog juga dio partera Ribarskog mula doslovno odvalio, i to upravo dok traje sanacija jednog njegovog dijela, nastavlja Marević. Građani Krka su s neskrivenim odobravanjem pozdravili jedno od malobrojnih ulaganja u luke na području Grada – sanaciju Ribarskog mula – no i na tom se primjeru ogleda odnos ŽLU-a Krk prema našem gradu, nastavili su predstavnici Nezavisne liste upitavši se je li za izostanak ulaganja u luke, kakvima svjedoče žitelji mnogih drugih otočnih općina, odgovornost isključivo lučkih vlasti.

Ostaci drevne luke

– Krčka luka svojim kapacitetom odavno ne zadovoljava potrebe stanovnika grada, a postojeća infrastruktura vapi za temeljitom rekonstrukcijom. Možemo se samo nadati da i ostali dijelovi luke neće uskoro postati neupotrebljivi. Koliko je nagrižena zubom vremena i nepažnjom vidljivo je golim okom svima koji prošeću rivom za vrijeme zimskih oseka, kažu vijećnici Nezavisne liste. Radovi na sanaciji Ribarskog mula započeti u proljeće 2019. obustavljeni su jer se ispostavilo da su se krenuli izvoditi bez građevinske dozvole. Nakon što je ŽLU Krk pribavio potrebne dozvole, zahvati ponovno kreću lani u listopadu, kaže Marević navodeći i da su koncem 2019. na Ribarskom mulu pronađeni arheološki nalazi – ostaci nekadašnje luke. Na Gradskom vijeću smo u prosincu, nakon upita građana, zatražili odgovor jesu li ti nalazi prijavljeni nadležnom Konzervatorskom odjelu, odnosno obavlja li se stručni nadzor nad tim nalazištem, smatrajući da su pronađeni nalazi bili iznimno vrijedni za »grad povijesti i kulture«.

Držimo da je ostatke drevne krčke luke trebalo kvalitetno sačuvati, u skladu s pravilima struke, kako bi u budućnosti mogli bili izloženi u Muzeju grada Krka kao vrijedan dio njegove povijesti. Odgovor na pitanje je li pronalazak nalaza u skladu sa zakonom prijavljen Ministarstvu kulture nismo dobili, a naknadno nam je tek potvrđeno da je prema Stručnom izvješću o probnom arheološkom sondiranju luke bilo za očekivati arheološke nalaze u prostoru Ribarskog gata. Zasad je gotovo sigurno da će Krk turiste u predsezoni dočekati s gradilištem na rivi, tvrdi Marević ukazujući i na drugi »veliki lučki problem« zbog kojega su predstavnici Nezavisne liste sazvali tiskovnu konferenciju.

Slaba naplata dugova

– Problem kroničnog nedostatka komunalnih vezova dobro je poznat i općerašireni problem, no ono što nam svima bode oči jest da je unatoč potražnji za vezovima, dio naših luka praktički poluprazan i to stoga jer se dodjela i korištenje vezova ne provodi u skladu s Pravilnikom o kriterijima za dodjelu stalnog veza, a što je u upravnom nadzoru ŽLU-a Krk potvrdilo i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.

Nemali je broj višedesetljetnih stanovnika Krka koji pravo na korištenje veza za svoju barku čekaju i po 20 godina, dok s druge strane u lukama vidimo da na »stalnim«, odnosno komunalnim vezovima ima plovila čiji vlasnici nemaju prebivalište na području Grada Krka, plovila koja nisu registrirana u Krku, a znamo i za neke koji naočigled svih raspolažu s nekoliko vezova – zaključili su tim i takvim spoznajama revoltirani članovi Nezavisne liste koji već neko vrijeme drže prilično čvrstu opoziciju unutar tijela predstavničke vlasti tog otočnog grada i koji su se, ukazujući na lučke probleme, okupili u krčkoj luci.

Do kraja 2018. godine ŽLU Krk bio je dužan s korisnicima pristupiti potpisivanju ugovora o komunalnim vezovima, no to nije učinjeno premda smo već na pragu sezone 2020., a više od stotinu vezova u Krku se koristi bez ugovora. U izvješću Državne revizije iz 2019. navedene su brojne nepravilnosti po pitanju usklađenosti poslovanja ŽLU-a sa zakonima i propisima, između ostalog i protuzakonito prepuštanje naplate naknada za vezove koncesionaru.

Osim toga, znatan je i iznos nagomilanih dugova korisnika vezova kojima ŽLU ne šalje čak ni opomene, a kamoli da poduzima mjere naplate ili raskida ugovore s onima koji koriste vez, a ne plaćaju ga. Istovremeno, dok nije u stanju naplatiti svoja potraživanja, ŽLU Krk novac rasipa na izradu copy-paste studija i reprezentaciju, rekli su Mrakovčić, Marević i Purić s kojima se na krčkoj rivi okupilo još nekoliko članova i simpatizera te lokalne političke organizacije i njenih stajališta.

Postoje prioriteti

– Ono što svaki put naglašavam, ŽLU Krk djeluje na području cijelog otoka Krka i upravlja s 22 luke raspoređene u svih sedam krčkih jedinica lokalne samouprave koje imaju sveukupno oko 2,4 tisuće komunalnih vezova, ustvrdio je pak u svom odgovoru na prozivke ravnatelj ŽLU-a Krk, Goran Lajnert.

Ulaže se u održavanje prema našem Godišnjem programu i planu razvoja u sve luke, a nova se investicijska ulaganja obavljaju ravnomjerno, sukladno prioritetima i potrebama, u suradnji s jedinicama lokalne samouprave koje u pravilu sudjeluju u sufinanciranju. Pomorsko je dobro neraskidivo vezano uz šetnice, centre naših turističkih središta gdje se odvija društveni život, a ne samo sezonski turistički programi. Zato polažemo veliku pažnju komunikaciji i suradnji s lokalnom zajednicom, nastavlja čelnik ŽLU-a Krk. Što se tiče ulaganja u luke koje pripadaju Gradu Krku, uz krčku, tu su i luke Dunat, Valbiska, Sv. Fuska, Vela Jana i Glavotok koje itekako zaslužuju ulaganja. Koliko se u Krk ulaže, svjedoči podatak da je financijskim planom za 2020. za krčku luku predviđeno 2,4 milijuna kuna za sanaciju istočne strane obalnog zida Ribarskog gata (sa završetkom planiranim za prvu polovicu svibnja).

Planirano je popločavanje što uključuje i izradu spoja vode i struje na postojeću infrastrukturu, participaciju za izgradnju nove trafostanice, zakup snage od 60 kW, izradu projektne dokumentacije za spoj na postojeću infrastrukturu, što će ukupno iznositi čak 3,3 milijuna kuna s PDV-om. Uz to, tu je i izrada glavnog projekta i aktivnosti do ishođenja građevinske dozvole za uporabnu cjelinu 5, odnosno »obalu Marina« u gradskoj luci, procijenjene vrijednosti na 250 tisuća kuna. U veljači je zgotovljena i sanacija Velog mula što je stajalo dodatnih 373 tisuće kuna. Sanacija glave Ribarskog gata (južna strana) u podmorskom dijelu košta pak 281 tisuću kuna te bi taj zahvat trebao biti završen do polovice svibnja.

Novih 288 ugovora

Inače, nastavlja Lajnert, treba reći i da je suradnja s Ministarstvom kulture i Upravom za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskim odjelom u Rijeci izuzetno dobra te da smo upravo po njihovoj preporuci angažirali vanjskog stručnjaka koji obavlja konstantan arheološki nadzor nad radovima na Ribarskom gatu. O komunalnim vezovima se pak priča svake godine s dolaskom proljeća. Jasno je da vezova nikad dosta, a što se tiče utvrđivanja stanja vezova po lukama, isti je proces u postupku te je dobrim dijelom izvršen, što se vidi i iz velikog broja potpisanih ugovora o stalnom vezu. Konkretno, za luku Krk imamo 288 novopotpisanih ugovora, što čini 90 posto sveukupnog broja vezova u luci Krk. Isto se usporedno radi i s korisnicima stalnih vezova u svim drugim lukama na otoku Krku, završio je u svom odgovoru ravnatelj ŽLU-a Krk.

U lovu na potpore

Projekt Ribarske luke Krk koji bi trebao donijeti najveće kvalitativne promjene u krčku luku bio je prvi projekt s pravomoćnom građevinskom dozvolom koji je kandidiran za sredstva iz EU fondova provođen od Ministarstva poljoprivrede odnosno Uprave za ribarstvo. Odbijanje zahtjeva za financiranje smatramo pravno neutemeljenim te već neko vrijeme vodimo postupke pred nadležnim sudovima. Na sjednici Upravnog vijeća održanoj 20. prosinca 2019. članovima tog tijela prenesena je informacija da je otvoren novi natječaj za dodjelu potpore u okviru mjere »Ribarske luke, iskrcajna mjesta, burze riba i zakloništa«, koji traje do 1. travnja.

ŽLU Krk će iznova podnijeti prijavu za financiranje ulaganja u Luku Krk po tom natječaju. Obzirom da najviši iznos potpore na temelju tog natječaja po jednoj ribarskoj luci iznosi 5 milijuna eura, više je no izvjesno da će se ŽLU Krk morati kreditno zadužiti u iznosu od oko 15 milijuna kuna da bi mogli realizirati ovaj iznimno vrijedan i značajan projekt za Grad Krk, sve njegove stanovnike, ali i turiste, napomenuo je Lajnert, odbacujući tvrdnje svojih kritičara da institucija kojom ravna ne brine i ne ulaže dovoljno u krčku luku.

Sezona bez mula?

Premda su radovi na Ribarskom mulu trebali biti završeni do kraja siječnja, zbog njegova lošeg stanja zahvati još uvijek traju. S obzirom da nije izvedeno još ni 40 posto planiranog, pitamo se kako će izgledati ova ljetna sezona ukoliko mul ne bude u funkciji, nastavlja trojac gradskih vijećnika podsjećajući da se, osim za privezivanje plovila, taj objekt lučke infrastrukture koristi i kao mjesto održavanja manifestacija poput Krk Music festa, Krčkog sajma, Krčkih jedara…