Krčani protiv projekta od 5 milijardi eura: ne želimo industrijalizaciju otoka!
Načelnik Općine Omišalj Tomo Sparožić decidirano ističe da su svi predstavnici krčkih općina i gradova protiv planova industrijalizacije otoka te najavljuje opciju raspisivanja referenduma o projektu koji predviđa izgradnju kontejnerskog terminala u Omišlju, novog Krčkog mosta i nizinske pruge
Izgraditi nizinsku prugu u roku od desetak godina i realizirati investiciju vrijednu oko 5 milijardi eura svakako je najvažniji investicijski i infrastrukturni projekt nove hrvatske Vlade, koja je jasno dala do znanja kako prometnu budućnost Hrvatske umnogome temelji na razvoju riječkog prometnog pravca. Riječ je o dosad najsloženijem investicijskom projektu koji nadilazi sva slična hrvatska postignuća, pa tako i ona u cestogradnji.
Kad je Božidar Kalmeta u Rijeci 2007. godine kazao da će za 8 milijardi kuna izgraditi nizinsku prugu Rijeka-Zagreb-Botovo u roku od pet godina javnost je ostala blago rečeno šokirana. U naredne četiri godine nizinska pruga postala je jedan od najčešće spominjanih projekata HDZ-ove vlade, ali je cijena projekta vremenom porasla za otprilike četiri puta, a rok izgradnje prolongirao se unedogled sve dok nije postalo očito da je u pitanju obmana hrvatske javnosti, koja danas zna da su sve te godine uludo utrošene, jer ni sada nema projekta i trase u svim prostornim planovima, kao ni jasnog izvora financiranja. Sve to tek treba napraviti i optimisti u struci govore da će biti sjajan uspjeh ukoliko se nizinska pruga izgradi za desetak godina, a oni Kalmetini rokovi danas su tragikomični.
Nizinska pruga po svom opsegu veća je i od autocesta Zagreb-Split i Zagreb-Rijeka, između ostalog i zato što nije riječ samo o pruzi, već i o nizu drugih velikih investicija, koje se moraju dogoditi ako se pruga realizira. Između ostalog to je novi Krčki most preko kojeg neće ići samo cesta, nego i željeznica, definiranje novog velikog kontejnerskog terminala na Krku, kao i razvoj pratećih gospodarskih zona i centara kao što je Cargo Centar Zagreb. Na kraju svega dolaze i procjene o otvaranju nekoliko desetaka tisuća radnih mjesta kako na izgradnji i korištenju pruge, tako i kroz posredne koristi u razvoju industrijskih i logističkih zona i prateće industrije.
Nova hrvatska Vlada bi u ovom mandatu trebala zacrtati prugu kao neminovnost u budućnosti, pa se slikovito može reći da bi Zoran Milanović morao napraviti ono o čemu je Jadranka Kosor samo govorila. U tome će svakako važnu ulogu imati i novi ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Zlatko Komadina , koji naglašava kako Hrvatska mora valorizirati svoj strateški položaj i činjenicu da je sjeverni Jadran najdublje uvučeno more u tkivu Europe.
Strateški položaj
– Taj položaj dijele i talijanske i slovenske luke na sjevernom Jadranu, gdje prometni pravac u cjelini nije dovoljno iskorišten u kontekstu sve većeg rasta prometa roba s Dalekog istoka. Najkraća veza između zemalja kao što su Kina, Japan i Indija i Europe jest upravo Rijeka, koja ima i najveću dubinu mora, pa je to šansa za razvoj ne samo protoka roba, već i za povećano investiranje, za zapošljavanje operative, otvaranje novih radnih mjesta u pratećim djelatnostima, itd. Sve to multiplicira ekonomski efekt, jer ćemo imati i povećane mogućnosti ulaganja u poslovnim zonama ili preko izvoza roba i energenata na tim pravcima, naglašava Komadina dodajući kako postojeća pruga ne može servisirati više od milijun TEU-a u riječkoj luci.
– Nizinsku prugu, novi Krčki most i kontejnerski terminal na Krku treba promatrati kao jedinstven projekt, koji se mora u vremenu poklopiti sa izgradnjom lučkih terminala i rastom tereta. To je veoma složen i zahtjevan projekt, koji se teško može financirati isključivo sredstvima EU-a, pa stoga treba paralelno razmotriti model koncesioniranja, vidjeti interes kapitala Europe ili Kine, a logika je da se financiranja može prihvatiti onaj tko može osigurati tokove roba na tom pravcu, te tako opravdati investiciju, naglašava Komadina, koji ističe kako će vjerojatno cijeli aktualni mandat proteći u pripremi projekta, natječaja o dodjeli koncesije, ishodovanja dozvola i modela financiranja, što znači da bi bilo optimistično očekivati početak izgradnje za tri do četiri godine.
Krčke vlasti uvjerene su da se takvi planovi neće ostvariti, iako je studijom Pomorskog fakulteta u Rijeci određeno da je potencijalno najbolja lokacija na Kvarneru za kontejnerski terminal uvala Blatna te poluotok Tenka Punta na području Omišlja. Međutim, načelnik Općine Omišalj Tomo Sparožić decidirano ističe da su svi predstavnici krčkih općina i gradova protiv planova industrijalizacije otoka, te otvoreno najavljuje opciju raspisivanja referenduma u Omišlju ukoliko se nastavi protivno volji građana gurati ideja o industrijalizaciji otoka.
Neosnovana priča
– To je neosnovana priča, bez argumenata i kvalitetne pripreme. Prvo je trebala biti napravljena gospodarska studija u kojoj bi se vidjeli efekti takvih investicija, a tu studiju obećao je izraditi i bivši župan, a sadašnji novi ministar Zlatko Komadina. Argumentima nas moraju uvjeriti da je nešto opravdano, a njih nema. Mi na Krku imamo više od sto godina tradicije turizma i danas se možemo pohvaliti udjelom u turizmu od 31 posto u Primorsko-goranskoj županiji, odnosno udjelom od 7 posto u RH. Ne može netko sad naprasno, pa bio to Mladen Črnjar ili Jure Radić, nacrtati ovdje terminal, most i sve ostalo, kao da ovdje ništa ne postoji. Nitko nije elaborirao i stručno dokazao da je postojeći most dotrajao. Ja sam ga nedavno zajedno sa inžinjerima obišao kroz trup i mogu reći da to nije točno. Ključno je pitanje otkud novci za sve te stvari, a sve je užasno skupo. Tko bi tu trebao raditi, a govore o 20.000 radnih mjesta. Na Krku ima ukupno 18.000 stanovnika od čega je radno sposobnih 6.000. Za koga se to radi? Zar ćemo zapošljavati Filipince, Kineze ili nekog trećeg. Svi su na Krku jedinstveno protiv kontejnera i pruge i mi ćemo sigurno ići na referendum ako se naš glas ne bude uvažavao, kazao je Sparožić.
Osim s Krka na priču o nizinskoj pruzi najviše pritužbi ima iz Bakra i Novog Vinodolskog, a kritike između ostalog govore i da pruga nije upisana u strateškim dokumentima RH.
Prometna strategija
Tek predstoji izraditi Prometnu strategiju Hrvatske, koja će između ostalog odrediti ključne investicije za najmanje desetak godina i riješiti neke dramatične pogreške i zablude. Jedna od njih svakako je određivanje strateški najvažnije luke za državu, a to mogu biti Rijeka i Ploče. Hrvatska je u posljednja dva mandata HDZ-ove Vlade razvijala šest državnih luka, što je jednostavno preskupo i nerealno, pa je potrošeno previše novaca za premali učinak. Izrada prometne strategije Hrvatske neophodna je i zbog Europske unije, koja bez jasnog, transparentnog i dugoročnog plana razvoja europskih prometnih koridora u Hrvatskoj ne može odobriti financijsku podršku projektima, pa tako ni sufinancirati prugu. Neophodna je i zbog naputka svim jedinicama lokalne samouprave da moraju prihvatiti nove infrastrukturne objekte na svom teritoriju. Uvjet za nizinsku prugu je novi most Krk i kontejnerski terminal na području Općine Omišalj, koji također moraju biti upisani kao cilj Prometne strategije Hrvatske, koja se isto tako mora nasloniti na Bijelu knjigu EU-a u kojoj između ostalog stoji kako je strateški cilj prebacivanje 50 posto teretnog i putničkog prometa na željeznicu. Sve to uvjet je da Hrvatska za svoju željezničku mrežu iz EU fondova može povući oko 250 milijuna eura nepovratnih sredstava godišnje koliko u HŽ-u procjenjuju da je realno moguće.
Novi terminal
Ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Primorsko goranske županije Mladen Črnjar ističe da projekcije prometne potražnje pokazuju da ukupni potencijali luke Rijeka iznose oko 2 milijuna TEU-a do 2030., odnosno oko 4 milijuna TEU-a do 2040. godine. Udio rada luke sa svim posrednim koristima u ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti u 2010. godini je za područje PGŽ-a iznosio 3,4 posto (na razini RH 0,3 posto) dok bi projicirani udio u bruto dodanoj vrijednosti u 2020. godini trebao iznositi 35 posto za županiju ili 3,2 posto na razini države. Te 2020. godine trebao bi biti izgrađen i novi terminal na Zagrebačkoj obali.
– Županija je u kontinuiranim kontaktima sa predstavnicima jedinica lokalne samouprave otoka Krka i ostalima, te smo inicirali izradu studije pod nazivom »Kompleksni učinci ulaganja u razvoj lučko-poslovne zone Krk na gospodarstvo otoka Krka«. Izrada studije je u tijeku, a njezin cilj je nedvosmisleno ukazati na konkretne koristi koje će lokalno stanovništvo od ovako značajne infrastrukture imati, a da pritom bude maksimalno iskorištena mogućnost suživota turizma kao i luke. Nakon izrade studije krenut će se u javnu raspravu Prostornog plana PGŽ-a, koja se očekuje do ljeta ove godine te bi se jasni stavovi spram predloženih prostorno-prometnih rješenja zatim utvrdili, a početkom naredne godine i usvojile izmjene prostornog plana županije, ističe Črnjar.
Koncesija Kinezima
Ivan Dadić s Fakulteta prometnih znanosti ističe kako hrvatska vlast mora pronaći način za slamanje otpora iz lokalnih sredina i ubrzano raditi na razvoju riječkog prometnog pravca, koji je prioritet Hrvatske.
Pune četiri godine projekt nizinske pruge radio je IGH, kojeg je shodno ugovoru vrijednom oko 90 milijuna kuna za taj posao angažiralo Ministarstvo prometa. Ispostavilo se da je IGH napravio samo idejno rješenje, da su novci utrošeni bez prave svrhe i učinka. Dobro upućeni govore da IGH nikada nije ni imao dovoljno iskustva i ljudi da uopće može napraviti tako zahtjevan projekt, te će isti sigurno pripasti nekoj inozemnoj tvrtki nakon što se raspiše međunarodni natječaj za projektiranje nizinske pruge. Kandidati za taj posao mogli bi se naći u Njemačkoj, Danskoj ili Finskoj, koje imaju renomirane projektne kuće sa 5 do 6 tisuća zaposlenih i mogu odraditi tako veliki projekt. Na tom novom natječaju IGH se neće moći natjecati, jer je protivno pravilima EU-a kandidirati se dva puta za isti projekt. Objašnjenje kako je do svega toga moglo doći nudi Ivan Dadić.
– IGH i Građevinski fakultet bile su kućne tvrtke HDZ-a, čiji je interes bio raditi što više i hvaliti se kao u boljševizmu prebačenim tonama i nacrtanim projektima. Nažalost pritom je gospodarska korist i interes RH nerijetko bila u drugom planu, zaključuje Dadić.
– Nizinska pruga, most i terminal na Krku izuzetno su važni za budućnost Hrvatske u narednih 50 do 100 godina i ako se ti projekti ne budu počeli realizirati ta budućnost nikada neće doći. To je apsolutno neophodno, a paralelno sa prugom, koja bi se gradila desetak godina, odmah treba ići i na gradnju kanala Dunav-Sava, koji bi se možda gradio i 20-tak godina, ali je nužno što prije započeti. Jednako tako treba riješiti do kraja riječki prometni čvor, koji je dosta kompliciran i skup, kao i napraviti prugu Rijeka-Kopar-Trst. Nizinsku prugu bilo bi idealno graditi samostalno s kvalitetnim kreditima, a ako to nije moguće treba tražiti koncesionara. Moguće je da to budu gospodarske sile s Dalekog istoka, Japan, Indija i prije svih Kina, koja može sama prugu napraviti za nekoliko godina, ali pod uvjetom da naša birokracija bude za to spremna. Ako će se građevinske dozvole čekati godinama onda niti jedan ozbiljan investitor neće doći. Moguće je i da Kinezima ili nekom drugom damo koncesiju na terminal na Krku, a prugu zajednički radimo. Sve je otvoreno, država to mora riješiti, zaključuje Dadić, koji izravno otvara možda i najvažnije pitanje nizinske pruge. Ovaj hrvatski megaprojekt gospodarski je i strateški interes globalnih sila, ponajviše Europske unije i Kine. Hrvatska treba pokazati da je spremna na efikasnost i kooperativnost u realizaciji, a onda sve ovisi o dogovoru najizglednijih investitora, bili to Kinezi, Nijemci ili netko treći.
Komentari
19Iz kategorije: Otoci
Pogledaj sve-
Gradili u zaštićenoj kulturno-povijesnoj cjeliniHC i Grad Mali Lošinj zaboravili na dozvole: konzervatori zaustavili radove na cesti kroz Osor
-
Renesansa renesansne zgrade
Ministarstvo kulture osigurava još 1,3 milijuna kuna za cresku palaču Moise
-
Volim proljeće
Proljeće na kotačima po Krku
-
Kreativan krčki dizajnerski dvojacMario Depicolzuane i Sabina Barbiš bukaletom osvajaju publiku
-
Trajektna linija Jablanac - Mišnjak
Jadrolinija preuzima posao Rapske plovidbe?
-
Ministar turizma pun hvale
Veljko Ostojić: Lošinj je primjer dobrog promišljanja turizma
-
- u tiskanom Banke krenule u rasprodaju stanova
- Maturanti zgroženi državnom maturom: pitanja puna "podvala"
- Vranješ potpisuje, Drpić otpada, Knežević još dvoji...
- foto Duh Trottera u Rijeci: Pogledajte fantastični novi grafit riječkih navijača
- MiD: Proizveli jedinstven brodski motor, a nemaju za plaće
- Intervju Milanka Opačić: Švercanje na socijali zaustavit ćemo do kraja ove godine
- u tiskanom Banke krenule u rasprodaju stanova
- Maturanti zgroženi državnom maturom: pitanja puna "podvala"
- Vranješ potpisuje, Drpić otpada, Knežević još dvoji...
- foto Duh Trottera u Rijeci: Pogledajte fantastični novi grafit riječkih navijača
- MiD: Proizveli jedinstven brodski motor, a nemaju za plaće
- Intervju Milanka Opačić: Švercanje na socijali zaustavit ćemo do kraja ove godine
- foto Mato Neretljak službeno potpisao dvogodišnji ugovor s Rijekom
- Milanović: Želimo sačuvati plaće, božićnice su uspomene iz nekih ljepših vremena
- foto Duh Trottera u Rijeci: Pogledajte fantastični novi grafit riječkih navijača
- "Špijunčina" i 20 hajduka
- Karamarko je poricanje problema
- Denis Latin "osvježava" Dnevnik HTV-a i kreira novu političku emisiju
- Tomislav Karamarko četvrti predsjednik HDZ-a: Bili smo kao bljutava sol, moramo se promjeniti
- foto Euforija za Kujundžićevu priču o Udbi, Mesiću i Sanaderu; Mlak prijem Miloševića i Milinovića
- Karamarko je poricanje problema
- foto Mato Neretljak službeno potpisao dvogodišnji ugovor s Rijekom
- Svoj sluga pokorni Radimir Čačić
- Ministar Jovanović: Pripremamo »zakonodavnu oluju«
- kolumna O jagodama bez krvi
- Otkad je Hrvatska u dužničkom ropstvu
- foto Duh Trottera u Rijeci: Pogledajte fantastični novi grafit riječkih navijača
- "Riječki olimpijci": Kojem riječkom olimpijcu je Larry Bird platio pivo?
- foto Mato Neretljak službeno potpisao dvogodišnji ugovor s Rijekom
- foto U prometnim nesrećama kod Novog Vinodolskog i Tinjana poginuli motociklisti
- Intervju Staša Zurovac: Mani Gotovac je umjetnica, Nada Matošević loš birokrat
- Slogan "Što čitaš?" ukraden istoimenoj izdavačkoj kući
- Vic godine: Poduzetnici kao žrtve
- Tko su glavni "igrači" u skupini uhićenih lihvara?
- Intervju Šeparović & Dragičević: U Hrvatskoj devastirano sve, a najviše ljudi
- Karamarko je poricanje problema
- Pročitaj sve vijesti
-
Informator
Pokaži sve -
- Ostalo Hrvatski festival knjiga
- Izložba Putovanje riječkom industrijskom baštinom
- Kazalište Tra La La – Klaunijada odrastanja
- Kino Dani hrvatskih doksa
- Izložba »(Ne)poznato - (ne)viđeno«
- Kazalište Dabogda te majka rodila
- Sva događanja u četvrtak
- Kazalište Tra La La – Klaunijada odrastanja
- Kino Dani hrvatskih doksa
- Izložba »(Ne)poznato - (ne)viđeno«
- Sva događanja u petak
- Kazalište Tra La La – Klaunijada odrastanja
- Kino Dani hrvatskih doksa
- Izložba »(Ne)poznato - (ne)viđeno«
- Sva događanja u subotu
Ajme meni...
Pročitaj sve-
- "Karamarko vraća HDZ-u stari sjaj. "
- Ćićo:Štuko e pitura fa bela figura.
-
- Jovanović: "Pripremamo zakonodavnu oluju. "
- Ćićo:Puši, puši, moj vitriću.
Jite kamik Boduli...
na brajdici se gradi kontenjerski terminal,probila se cesta zbog toga,sad bi grad Rijeka to sve prebacio na Krk a što je onda s razvojem Rijeke,neka se Županija okani tog posla, umjesto da srede aerodrom i naprave četri trake most Krk oni bi radili gluposti, evo Krčani za koju ste stranku glasali da upropaste zlatni otok, a ne spominju da s dva golf igrališta i aerodrom mogu donijet 30% povečanja turističke ponude.
Sad pricate o Hrvatskoj i kako se Krk treba zrtvovat,a gdje je Hrvatska bila sve ove godine,nisu nista ulagali u nas otok. Turizam kazete? Ni toga vise nemamo,sve je propalo,nije dosta da sva lova od turizma ide Zagrebu a ne u neka turisticka ulaganja nego sada jos i ovo.Ajde se vi svi fino ostavite nas bodula i gradite te svoje terminale negdje drugdje,nadite si neko drugo zrtveno janje. Boduli od svega toga ni lipe ne bi vidjeli,samo prljave terminale i jos prljavije Kineze.
Ako cemo luku raditi zbog Kineza onda je bolje da je uopce ne radimo.........
Kad tad ce ovaj uvoz kineske robe morat biti sveden u proporcijonalne mjere jer ce cijela EU expodirati pod teretom nezaposlenosti i socijalnim nemirima..... Veliki kapitalisti rade mega profite ..kupi jeftino prodaj skupo a ljudi nemaju gdje raditi.....
Prema tome prvo proizvodnja ( industrijska zona Kukuljanovo ) onda zeljeznice i ceste.......
6.000 je radno sposobnih na Krku a 20.000 je nezaposlenih u PGZ a ako cemo se djeliti na male opcine onda ga z.........
100 ljudi ne mogu blokirati razvoj PGZ..... postoji nesto sto se zove zajednicki interes.........
Na Krk bi stalo oko 100 000 Kineza. Ja sam to već dogovorio s mojim prijateljem Hu Jao Jao dok smo na Cipru pecali ( Mladen još ne zna za Cipar, psst!), DB bahn i Kinezi nisu sami vidjeli sjajnu kombinaciju jer Nijemci ne znaju kineski a Kinezi ne znaju njemački.
Vi Boduli ste toliko škrti da ne vidite perspektivu pred nosom, zato ću vam dati popust, uplatite 18 000 kuna u Central bank of Cyprus i dati ću vam šansu da učite kineski uživo. Šansu za budućnost.
Ma koliko se ti zahebavao, Kinezi i Nijemci se jako dobro razumiju glede željeznice. Da niej bilo Nijemaca kinezi nikad ne bi imali one svoje brze i superbrze vlakove ... malo su otkupili, još više kopirali i ajmo brale, fijuuuuu ...
malinator,
ne moraš sumnjati da postoje zainteresirani Kinezi. Prije nešto više od dvije godine kineski je presjednik stigao u Zagreb s dva aviona i delegacijom od 200 ljudi na nam otprilike to ponudi. A naša vlada, kao obično, ništa im nije u međuvremenu odgovorila, što se u svijetu čita ne kao odbijenica, nego kao bezobrazna odbijenica. Jebeš kineskih 5 ili, prema nekim izvorima, 10 milijardi eura, imamo mi love k'o blata.
Usput, ima nekih glasova da je za sve to zainteresiran i Deutsche Bahn.
Samo i ova vlada kilavi, već je najavila da joj trebaju najmanje 4 godine za svu pripremnu dokumentaciju.
Ja ne kužim te Bodule! Pa šta ne vide kako je turizam procvjetao u Omišlju od kad je tamo terminal, naftovod i DINA. Turisti naprosto luduju za tankerima, lukama i tankovima punim nafte. I uopće mi nije jasno zašto onaj glupi Štrok nije jedan od svojih superluksuznih hotela napravio na Urinju???
na krku bi trebalo otvorit no birocracy , no tax zonu, pa da vidish kako bi kaliforinija tamo nikla preko noci.
I zonu bez izdavanja računa ...
iako sam skeptican prema tome da uopce i postoji tolike potrebe navodnih kineza. smatram da bi bilo debilno odbiti industrijalizaciju krka-a (ukoliko su ti projekti opravdani).
Samo pojašnjenje, da ne bi netko pogrešno shvatio - to oduzimanje nije doslovno oduzimanje. Čini mi se da se to pravno zove "izvlaštenje", a bivši vlasnik dobiva naknadu. O visini naknade se dogovara ili odlučuje na sudu ako nema dogovora.
Tipična hrvatska posla! Još jedan od tisuću razloga zašto jesmo gdje jesmo. Bilo je još nekih, istina manjih, projekata širom Hrvatske koji su propali zbog lokalnih idiota i ništa tu neće pomoći nikakva gospodarska studija, taman da je napisali nobelovci za ekonomiju. Lijeni provincijski primitivci su obično i tvrdoglavi, baš kao i eurofobi koji zazivaju samoizolaciju, i s njima se ne može razgovarati na bazi argumenata. Za to su oni i gluhi i slijepi.
Sva sreća da postoji zakon koji ipak omogućuje realizaciju tog projekta - oduzimanjem zemljišta kad je to u javnom interesu. Taj korak, naravno, nije popularan, ali se nadam da će vlada imati i volje i snage da to učini i krene u realizaciju projekta ako zaključi da se drugačije ne može.
Ja mislim da bodule treba podržati. kakav terminal, kakav most, kakva pruga. Živjet ćemo od turizma tih par jadnih mjeseci i plaćat ćemo im od HMPa do novog cestovnog mosta, kad se uskoro ovaj uruši od korozije.
Redom budalaši. Ponuđena im je relativno čista djelatnost, kontejnerski brodovi nemaju balasnih voda, teret nije rasut, brodovi vrlo kratko stoje u luci. I taj mogući terminal svakako ne bi bio u dnu otoka, već na vrhu. I proradio bi aerodrom. I najvjerojatnije Krčani bi bili većina zaposlenika. I dobijali bi lijepi kolačić na osnovu nekih lokalnih taksi ...
Ali avaj, krepat ma ne molat ... a nitko ne komentira da su više sami uništili betonizacijom i apartmanizacijom - posebice malinska - nego što bi naškodio neki terminal ...
PS: još samo da se Piršić oglasi, pa da predstava bude kompletna ...
Ako oni koji ne žive na Krku nemaju što tražiti posao na Krku možemo li onda po analogiji svim Krčanima zabraniti zapošljavanje izvan Krka?
Ne, ja bi ponudu proširio prijedlogom da im šaljemo lovu a da uopće ne dolaze raditi ...
Odlično. Najbolje da Krk odmah pro(damo) Kinezima, možda bi to riješilo sve hrvatske probleme u narednih 200 godina.
Treba u kulturnom dialogu objasniti svima da je ovo najvažniji projekt za budućnost cijele HRVATSKE od osamostaljenja i ako se izvede pametno turizam neće patiti na Krku.
Budući da smo samostalni još svega par dana (do nedjeljnog referenduma), možda možemo sačekati i narednu neovisnost... za par stoljeća :-o