Povijest pomorstva

Kapetani, brodari, brodograditelji i profesori na 26 brončanih ploča

Marinko Glavan

Lošinjski kapetani Robert Marušić i Boris Rukonić / snimio Sergej DRECHSLER

Lošinjski kapetani Robert Marušić i Boris Rukonić / snimio Sergej DRECHSLER

Lošinjsko pomorstvo ima, čak i u svjetskim razmjerima, nevjerojatno bogatu povijest i vrlo značajne ličnosti, a unatoč tako značajnoj ulozi našeg malog otoka u svjetskoj pomorskoj baštini, danas nema ničega što bi ukazivalo na to, kažu kapetani Boris Rukonić i Robert Marušić



Postavljanjem 26 brončanih ploča s likovima najistaknutijih ličnosti iz bogate povijesti pomorstva i brodogradnje Lošinja, Udruga lošinjskih pomoraca namjerava pokrenuti daleko širi projekt oživljavanja iznimno vrijedne pomorske baštine tog otoka. Brončane ploče, objašnjavaju kapetani Boris Rukonić i Robert Marušić, trebale su biti postavljene na kolonama u lošinjskoj luci još osamdesetih godina, prilikom izvođenja radova na uređenju obale, no sve je ostalo samo na ideji koja do današnjih dana nije realizirana.


– Vjerujemo da ćemo to promijeniti. Lošinjsko pomorstvo ima, čak i u svjetskim razmjerima, nevjerojatno bogatu povijest i vrlo značajne ličnosti u pomorstvu, brodarstvu i brodogradnji. Od admirala ratnih mornarica, kapetana jedrenjaka i parobroda, preko brodograditelja i brodara, do profesora koji su pokrenuli prvu pomorsku školu na ovim prostorima, još 1780. Unatoč tako značajnoj ulozi našeg malog otoka u svjetskoj pomorskoj baštini, danas u Malom Lošinju, kao ni drugdje na otoku, nema ničega što bi ukazivalo na to. Ne samo da turisti i posjetitelji otoka nemaju gdje saznati nešto više, nego i nove generacije Lošinjana sve manje znaju o pomorskoj tradiciji i povijesti pa je krajnje vrijeme da nešto poduzmemo. Zbog toga smo odlučili pokrenuti ovu inicijativu da zaslužni Lošinjani koji su obilježili čitavu povijest otoka, ali i pomorstvo i brodogradnju u puno širim razmjerima od samog Lošinja, dobiju spomen-ploče, čime ćemo na dostojan način obilježiti našu kulturnu baštinu, kažu kapetani.



Postavljanje spomen-ploča samo je prvi korak puno opsežnijeg projekta očuvanja pomorsko-brodograditeljske baštine otoka kojeg su osmislili lošinjski pomorci okupljeni u Udruzi.




U drugoj fazi planirano je otvaranje Pomorskog muzeja u Malom Lošinju, gdje bi bili izloženi brojni predmeti i dokumenti iz prebogate povijesti pomorstva na Lošinju. Muzej planiraju otvoriti u zgradi nekadašnjeg vrtića, kod crkve Svete Marije. Prostor je, ističu u Udruzi, dovoljno velik da se, uz Pomorski muzej, u njemu smjeste i predmeti iz sakralne baštine, kao i etnološka zbirka. Najvažnije je da bi brojni predmeti iz pomorske baštine, danas uglavnom u privatnom vlasništvu, na adekvatan način mogli biti prezentirani javnosti, pričajući na svoj način priču o lošinjskim pomorcima, brodograditeljima i brodarima.



Na obalnim kolonama


Brončane ploče, prema projektu, bile bi okruglog oblika, kako bi mogle biti smještene na vrh postojećih kolona na obali, a svaka bi prikazivala po jednu osobu iz pomorske povijesti Lošinja. Među onima koji bi dobili svoje mjesto na spomen ploči su primjerice Emanuel Haracich, kontraadmiral Austro-ugarske ratne mornarice i Agostino Straulino, Admiral talijanske ratne mornarice i kapetan znamenitog školskog jedrenjaka Amerigo Vespucci-a, te olimpijski pobjednik u klasi Star 1952. Tu je i više članova obitelji Cosulich, zapovjednika brodova, brodovlasnika i brodograditelja, čiji su potomci uspješno nastavili pomorsko-brodograditeljsko poslovanje u Trstu, Pietro Budinich, koji je prvi pod zastavom Venecije doplovio u Sjevernu Ameriku, ili Pietro Giacomo Leva, kojemu je prvom, kao zapovjedniku broda Austro-ugarske mornarice, pošlo za rukom oploviti zloglasni Rt Horn i stići u Čile. Na pločama će se naći i Eugen Matković, najveći privatni brodovlasnik u Jugoslaviji prije Drugog svjetskog rata, Aldebrando Petrina, posljednji veliki zapovjednik jedrenjaka na Lošinju, čija je Contessa Hilda jurila brže od poznatog Cutty Sark-a i bila rekorder po brzini putovanja od Trsta, oko Rta Dobre nade do Čilea, te brojni drugi.


– Ploče su zamišljene minimalistički, tek s likom, imenom, te godinom rođenja i smrti svakog od lošinjskih pomorskih velikana, uz jednu rečenicu koja opisuje tko je bila ta znamenita osoba. Više informacija bilo bi dostupno putem mobilnog telefona, fotografiranjem QR koda, na interaktivnim web-stranicama na internetu, kao i u brošurama na više jezika, objašnjavaju Rukonić i Marušić.


Udruga je već postigla dogovor s akademskim kiparom Nikolom Nenadićem, koji bi, prema njihovim riječima izradio ploče praktički po cijeni troškova materijala, no problem su, kao što je nažalost čest slučaj kada je u pitanju kulturna baština, financije.


Svaku od kolona treba osvijetliti, zbog čega je potrebno dovesti priključak struje, te odraditi druge pripremne radove, za koje je, prema našim izračunima, zajedno s troškom izrade ploča, potrebno osigurati oko 650 tisuća kuna.



Inicijativi su se već priključili i Lošinjani s otoka i izvan njega, među njima i Mario Zorović, vlasnik poznate riječke agencije za posredovanje pri ukrcaju pomoraca, koji je odlučio i financijski pomoći realizaciji projekta.


– Za sebe uvijek kažem da sam Lošinjanin na privremenom radu u Rijeci. Lošinj je kroz svoju povijest bio izuzetno važno pomorsko središte i tu baštinu moramo prezentirati javnosti, kao i sačuvati je za generacije koje dolaze, te odati počast našim slavnim sugrađanima. Boli me činjenica da danas na otoku nema gotovo ničeg što bi na to ukazivalo. Uzmite primjer Apoksiomena koji je izuzetna i svjetski prepoznatljiva kutlurološka atrakcija, no ne vezuje je i ne predstavlja ništa od slavne Lošinjske pomorske tradicije koja je danas prepoznatljivija u svijetu nego kod nas. Ja se kroz svoj posao u pomorstvu često susretnem sa potomcima slavnih Lošinjskih obitelji i onima iz svijeta pomorstva koji štuju njihova iznimna dostignuća. Zato ćemo nastojati animirati pomorsku zajednicu, vodeće političke i gospodarske osobe na otoku da pomognu projektu, ovom svojevrsnom muzeju na otvorenom. Svaki Lošinjanin ili građanin Lošinja ma gdje god bio treba biti ponosan da je povezan sa ovim slavnim otokom koji je ostavio toliko veliki trag u svjetskom pomorstvu i uz toliko poznatih ličnosti, brodova i dostignuća. I siguran sam da će podržati projekt. Isto tako, supruga i ja smo odlučili donirati sto tisuća kuna kako bi se projekt ostvario, kaže Zorović.



Dio novca već osiguran


To su troškovi ukoliko se projekt realizira odjednom, u cijelosti. Ako se rascjepka na manje dijelove, troškovi bi bili veći, a postoji i bojazan da bi mogli zastati u pola posla, što ne bismo željeli. Dio novca već je osiguran, no financijska konstrukcija još nije u potpunosti zatvorena. Obratili smo se s našom inicijativom i Gradu Malom Lošinju i iskreno vjerujemo da će ga naša gradonačelnica podržati. Obratili smo se i Turističkoj zajednici, Jadranki, Lošinjskoj plovidbi i Brodogradilištu, pa se nadamo da ćemo ipak uspjeti osigurati sredstva. Što se tiče županije, vjerujemo da bi se i ona snažnije uključila u projekt kada bi imali punu potporu gradskih vlasti, kažu kapetani.


Pomoć u realizaciji projekta očekuju i od Lošinjana i njihovih potomaka koji danas žive u Italiji.


– Preko Zajednice Talijana pokušavamo uspostaviti kontakte s njijma. Našim Lošinjanima koji žive u Italiji, kao i njihovoj djeci i unucima zasigurno je važno da se očuva povijest otoka, koja govori i o njima, tako da vjerujemo da će se priključiti našoj inicijativi, ističu.


Projekt bi, osim kulturološke, smatraju, imao i veliku turističku vrijednost, jer bi brojni posjetitelji otoka mogli saznati mnogo o povijesti otoka Lošinja i njegovih stanovnika, o čemu za sad nemaju prilike mnogo saznati.


– Sigurno bi neke od njih podaci o našim poznatim sugrađanima iz prošlosti zainteresirali da bolje upoznaju povijest i kulturu otoka. Ovim bi stvorili trajnu vrijednost, obogatili turističku ponudu otoka, ali i budućim generacijama Lošinjana ostavili trajni spomen na njihove slavne pretke. Smatramo da je to dužnost naše generacije, kako bi oteli našu povijest zaboravu, zaključuju lošinjski kapetani.