Iznenađeni i protivnici i pobornici

Kanal Pag – Košljun ostaje sanak pusti?

P. N.

Ovrhu nad zemljištem je pokrenula Porezna uprava, jer zagrebačka tvrtka »Moreuz«, koja kani izgraditi kanal i spojiti Pag s otvorenim morem, navodno nije platila dva milijuna kuna poreza

PAG Na Općinskom sudu u Pagu, pred sutkinjom Ivanom Parač održano je ročište u ovršnom postupku za prodaju čestice zemlje 8397/75, upisane u z. k. ulošku broj 6866, k. o. Pag u vlasništvu tvrtke »Moreuz« iz Zagreba, a kako se radi o zemljištu preko kojeg prolazi trasa kanala Pag-Košljun, postupak je iznenadio jednako zagovornike i protivnike gradnje kanala, gradsku vlast i opoziciju. Naime, prisilna prodaja zemljišta mogla bi značiti odustajanje tvrtke »Moreuz« od gradnje kanala, najvećeg projekta što se planirao graditi ne samo na Pagu, nego i na hrvatskoj obali. Ovršni postupak pokrenulo je Ministarstvo financija, odnosno zadarski ured Porezne uprave, navodno zbog toga što tvrtka »Moreuz« za kupljeno zemljište nije platila oko dva milijuna kuna poreza. Vrijednost zemljišta procijenjena je na 18.462.000 kuna, a u sudskom postupku cijena se smije smanjiti za trećinu što ovisi o ponudama. U paškoj gradskoj upravi kažu kako Grad Pag nije stranka u postupku te kako se nema što komentirati jer je sudski postupak u tijeku.   Više pojedinosti o ovršnom postupku moglo bi se znati početkom idućeg tjedna, a prema neslužbenim informacijama na prvom ročištu zemljište nije prodano. Osim što je kupila zemljište kojim prolazi trasa planiranog kanala Pag-Košljun, tvrtka »Moreuz« uložila je nekoliko milijuna kuna u izradu idejnog rješenja, projektne dokumentacije i Studiju utjecaja na okoliš koju radi Hrvatski hidrografski institut iz Splita. Gradsko vijeće na sjednici od 10. listopada ove godine odbilo je prijedlog Kluba vijećnika SDP za stavljanje izvan snage Odluke o izradi UPU-a kanala Pag-Košljun koju je 10. ožujka 2009. godine donijelo Gradsko poglavarstvo. Iz svega toga se može zaključiti kako nitko nije znao o financijskim problemima tvrtke »Moreuz« i mogućem odustajanju od gradnje kanala Pag-Košljun. Kanal bi trebao biti dug šest kilometara i širok od 24 do čak 400 metara u zadnjem dijelu gdje se spaja s Paškom uvalom. Ukupna vrijednost projekta je između 70 i 100 milijuna eura, ovisno o sadržajima koji bi se gradili uz trasu kanala. Primjerice, planirana je i izgradnja turističkog naselja s tri tisuće apartmana, dviju marina, hotela, klubova i drugih ugostiteljskih sadržaja duž trase koja bi spojila grad Pag i otvorenim morem.