Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 9° 1
Sutra: 9° 9° 1
21. studenoga 2018.
Odjeci skupa

Ima li nade za Haludovo? "Investitor nije loš čovjek, ali pojedinci su ga dobro izvozali"

Foto: Mladen Trinajstić
Foto: Mladen Trinajstić
Autor:
Objavljeno: 9. studeni 2018. u 14:55 2018-11-09T14:55:11+01:00

Valja priznati da je Ara Abramyan u momentu kupnje i otplate dugova bivših vlasnika Haludova odradio sve što je trebao. No, da je nakon toga novac koji je očito imao, umjesto u honorare loših savjetnika i prokuratora uložio u renovaciju objekata, oni su mu do danas mogli vratiti ulaganja, kaže Nedo Pinezić

MALINSKA Ako je ovotjedno »događanje naroda« u vidu netom provedene prezentacije trenutne situacije oko Haludova i s njim povezanih planova njegova vlasnika, ruskog poslovnog čovjeka Are Abramyana imalo pozitivnih rezultata, onda bi se oni mogli svesti na nadu o »paljenju lampica u glavi« spomenutog biznismena. Ako išta, on je u toj prilici napokon, u svom prvom sudaru sa zainteresiranom javnošću i predstavnicima brojnih institucija dobio priliku shvatiti – u čemu je problem.

Iako bi i za njega, i za Haludovo, ali i za Malinsku bilo bolje da je do skupa poput ovotjedne neformalne javne rasprave došlo prije 18 godina, kad je Abramyan ušao u vlasničku strukturu te kompanije, i ovo zakašnjelo bistrenje nejasnoća dobrodošlo je i lokalnoj javnosti, ali i njemu samom, posebno u svjetlu pretpostavke da iskusan i uspješan poslovni čovjek poput tog ruskog bogataša ima sposobnost shvatiti realnost i postupati u skladu s njom.

U vjetar 18 godina

A realnost je, baš kako je to na skupu Abramyanu u lice »sasuo« iskusni krčki turistički stručnjak (koji je k tome i sam »dijete Haludova« op.a.) Nedo Pinezić, da je priča o toj kompaniji, njenim devastiranim objektima i nestaloj kadrovskoj strukturi mogla biti potpuno drugačija samo da je aktualni vlasnik bio mudriji u odabiru svojih savjetnika i suradnika angažiranih na planu revitaliziranja nekadašnjeg ponosa malinskarskog i hrvatskog turizma. – Mislim da je, nakon svega u ovoj prilici izrečenoga, spomenuti napokon shvatio da je iskorišten od vrlo snalažljive »klike« loših savjetnika, u nas prema svemu sudeći izuzetno snažne, probitačne i utjecajne grupacije ljudi koja živi od »cijeđenja« imućnih ulagača kojima spretno i snalažljivo uzimaju novac – ustvrdio je Pinezić.

Toga je, imam dojam, sad napokon postao svjestan i sam Abramyan za kojeg, moram reći, ne mislim ni da je loš čovjek, niti da je sam ikad imao zle namjere. On je, to je sad jasno kao dan, doslovce izvozan od »naših« posrednika, za vođenje projekta kalibra Haludova objektivno nedoraslih prokurista kojih je u proteklom periodu, svojom krivnjom, ovaj promijenio možda i desetak.

Svi oni su ga, jasno je kao dan, svo to vrijeme koristili kao kasicu-prasicu, odnosno kravu muzaru od koje su izvlačili novac, istovremeno ga uvjeravajući da će riješiti pitanja i probleme koje je, objektivno gledano, bilo nemoguće riješiti, barem ne na način kako je Abramyan to planirao, nastavlja naš sugovornik. Kako drugačije objasniti čisti gubitak proteklih 18 godina koje su bačene u vjetar i nakon kojih Abramyan danas stoji na istoj ili čak lošijoj poziciji u odnosu na dan kad je postao vlasnikom tog hotelskoga grada, upitao se Pinezić.

Lovci u mutnom

– Valja priznati da je Abramyan uistinu u momentu kupnje i otplate dugova bivših vlasnika Haludova odradio sve što je trebao napraviti. Međutim, da je nakon toga novac, koji je očito imao, umjesto u honorare svojih loših savjetnika i sumnjivih prokuratora uložio u renovaciju objekata, oni su u proteklo vrijeme mogli poslovati i već mu do danas vratiti ulaganja. Istovremeno je, uz očuvanje objekata i kadrovskog potencijala kompanije koja je bila vrh našeg turizma, mogao rješavati »papire i dubioze« koje ga navodno i danas priječe u njegovim ulaganjima.

Iako je Haludovo danas vjerojatno najeklatantniji primjer rezultata djelovanja tih »posrednika« između imućnih ulagača i operativnog dijela naše administracije, ono nažalost nije i jedini rezultat rada tih lovaca u mutnom kojima, valja reći, nikad i nigdje cilj nije bio da se projekti na kojima »rade« – realiziraju. Takvim posrednicima, savjetnicima i prokuratorima kojih je u Haludovu bilo tucet, jedini i isključivi cilj uvijek je bio da »posao traje«, odnosno da sami čim dulje budu u poziciji crpitelja financijske koristi od onih koji su ih angažirali, u ovom slučaju Are Abramyana – siguran je Pinezić, uvjeren da je to, nakon zanimljivog i poučnog skupa upriličenog u Malinskoj ove srijede, sad dokučio i sam vlasnik Haludova.

– Ovo što se ovog tjedna dogodilo u Malinskoj velika je i važna stvar, kako za Abramyanovo suočavanje s realnošću, tako i u smislu upućenja poruke svim investitorima u Hrvatskoj da ne mogu preskakati narod. Jasna, čvrsta i nedvosmislena javna odbijenica Abramyanu u pogledu njegovih nastojanja da pridobije javnost za zatvaranje dijela obale i mora, čin je i postignuće koje me, kao i mnoge otočane, veseli. Raduje me i ohrabruje spoznaja da u svima nama, bez obzira na naše svjetonazorske razlike, ipak još uvijek postoji dio zajedništva i sloge oko potrebe čuvanja onog najvrednijeg što imamo, ali i stava da postoji crta preko koje ni lokalci, niti regionalci, ali ni oni u vrhu države – nisu spremni ići, koliko god im novca s druge strane bilo ponuđeno – zaključio je Nedo Pinezić.

Kraljić: Ipak je ispoštovao dogovor i pokazao hrabrost

Koliko god udaljena stajališta nas i Rusa u ovom slučaju bila, moram odati priznanje Abramyanu što je ispoštovao postignuti dogovor, što je došao u Zagreb na razgovore s predstavnicima mjerodavnih državnih institucija, ali i pokazao hrabrost stati pred ovdašnje ljude, reći što želi i »istrpiti« opravdane kritike na svoj račun. Nadam se da će ovaj skup ipak biti prekretnica te da će ga nagnati da preispita neke svoje odluke i stajališta. Mislim da je vlasnik Haludova shvatio da je zbog svega što se u i oko tog kompleksa događalo ili što se, bolje rečeno, nije događalo, izgubio i svoj novac, i povjerenje lokalne zajednice te da nastavak hoda putem kojim je dosad stupao – neće niti u budućnosti rezultirati nikakvim pomacima, završio je načelnik Malinske-Dubašnice Robert Anton Kraljić.

Gradnja može već sutra početi

Slično nam je, u nastojanju rezimiranja svega što je prethodnog dana čuo, vidio i osjetio na prezentaciji projekta »Novo Haludovo« prenio i malinskarski općinski načelnik Robret Anton Kraljić. Baš kao i Pinezić, i on je uvjeren da je skup bio potreban, ali i koristan, kako žiteljima Malinske, tako i samom ruskom poslovnjaku.

– Činjenica jest da Hrvatska nije investicijski raj te da smo, svjesni smo toga svi, prilično neuređeno društvo u kojemu nije lako ulagati, niti graditi posao bilo koje vrste – rekao je Kraljić, naglasivši da te i takve okolnosti ipak nisu glavni razlog Abramyanovih, ali i malinskarskih problema s Haludovom.

Zaključak da se u Haludovu, unatoč postojanju niza imovinsko-pravnih problema i otvorenih pitanja, već sutra temeljem odredbi važećeg DPU-a može raditi i graditi – uistinu stoji i to potvrđuju svi koji su po tom pitanju mjerodavni, od Malinske, Krka, Rijeke pa do Zagreba, nastavlja načelnik napominjući da će se, iako to nije u njegovoj nadležnosti, osobno potruditi da takvu svoju ocjenu trenutnog stanja stvari argumentira i samom vlasniku Haludova.

Panično traženje izlaza

– Ovo što se proteklih desetljeća događalo s tim kompleksom nema nikakvog utemljenja na ekonomiji niti zakonitostima ekonomičnog upravljanja. To što je Abramyan, koji vjerojatno zna što radi u mnogim drugim poslovnim »fahovima«, ovdje ispao totalni naivac na neki način i ne čudi, uzme li se u obzir jezičnu barijeru s kojom je ovdje bio suočen, ali i specifičnosti našeg poslovnog okružja – nastavlja Pinezić, ocjenjujući da su takve okolnosti spretno iskoristili »sposobni pojedinci« s dobrim političkim vezama koji su tog ulagača izvozali obećanjima da će mu upravo oni sve brzo i komotno riješiti.

Rezultat njihova »rada« situacija je u kojoj smo danas i koje je sad valjda napokon postao svjestan i sam vlasnik Haludova kojeg, u neku ruku, čak i žalim. Sad je, na kraju balade, vlasnik očito počeo panično tražiti način kako se izvući iz ovakve situacije, a u svemu mu se, kao najlogičnije i najbrže rješenje, nameće pokušaj dobivanja zatvorene koncesije na cjelokupnu obalu pred tim turističkim kompleksom.

Tako bi mu značajno podignuo vrijednost i potom ga vrlo lako preprodao te tako nadoknadio sav svoj izgubljeni novac. To je poanta cijele priče, kaže Pinezić, ocijenivši da je ovotjedni skup, po njegovom mišljenju, bio »ključan moment« u vezi Abramyanova osvješćenja da takav njegov plan – neće upaliti.

Kad ovaj ondje krene graditi, naravno u skladu s prostorno-planskom dokumentacijom i zakonima ove zemlje, neće biti razloga da u suglasju svih strana ne pokušamo iznaći i optimalan mogući način osiguravanja prikladnog plažnog prostora za njegove goste, uz napomenu da to rješenje neće biti onakvo kakvom se ovn nada i kakvo, moram reći, sliči načinu na koji se obala koristi u zatvorenim resortima u Turskoj, Tanzaniji ili Dominikanskoj Republici.

Toga u nas, a to mu je otvoreno rečeno i od strane mjerodavnih ljudi iz Ministarstva turizma i onog zaduženog za upravljanje državnom imovinom, nema, niti će biti. Realnost je takva da vlasnik Haludova mora prihvatiti zakone, pravila i uzance koji u nas vrijede i koji nigdje na Jadranu ne priječe realizaciju turističkih ulaganja koja su dobrodošla – zaključio je načelnik Kraljić.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka


Promo
Promjenom opskrbljivača do manjih troškova za plin
Imaju li tvrtke i obrti izbor ukoliko porastu cijene plina

Promjenom opskrbljivača do manjih troškova za plin