Na zemljištu koje je kupljeno nisu dozvoljeni nikakvi poljoprivredni radovi jer je stanište ugroženih životinjskih i biljnih vrsta, u drugoj je zoni vodozaštite vodocrpilišta, a uključeno je u nacionalnu ekološku mrežu
NJIVICE - Radovi koje je zbog sadnje svojih 4,5 tisuća maslina prošlog tjedna oranjem zemljišta u području Malog luga uz Jezero kraj Njivica pokrenuo Zvonko Brozović iz Selaca digli su pravu buru u krugovima čuvara prirode, ali i unutar nemalog broja »institucionalnih adresa« na otoku Krku. Odgovor na pitanja koja si ovih dana mnogi postavljaju kako je država, posredstvom Ministarstva šumarstva, vlasniku OPG-a Brozović temeljem Ugovora o služnosti u šumi ili na šumskom zemljištu u koncesiju uopće mogla dati 26 hektarsko zemljište koje – kao prvo, čak i ne spada u kategoriju šumskog, već poljoprivrednog zemljišta, ali i koje je uključeno u Nacionalnu ekološku mrežu te ekološku mrežu Natura 2000 nikako ne dobija jasne i nedvosmislene odgovore iz nadležnih institucija.
Zaključku da je kod Malog luga netko »gadno zeznuo«, u prilog ide i spoznaja da bi Brozovićev megamaslinik trebao niknuti usred vrijednih vlažnih livadnih staništa brojnih zaštićenih, dijelom i ugroženih životinjskih i biljnih vrsta, ali i u drugoj zoni vodozaštite otočnog vodocrpilišta Jezero, područja u kojem nikakvi poljoprivredni radovi nisu dozvoljeni.
Da mi netko pokloni zemljište u Malom lugu, ja bih mu se na poklonu zahvalio i masline ondje sadio ne bih – rekao nam je Goran Marević, dodavši kako je nepogodnost tog područja za poljoprivrednu proizvodnju, posebice maslinarstvo na Krku, opće »poznata stvar«. Ono što bi ondje ipak moglo uspijevati su poticaji koji se isplaćuju po zasađenom hektaru, zaključio je tajnik Drobnice, ukazavši na razloge zbog kojih Mali lug nekome ipak može biti interesantan.
Svi su na otoku, dakle, znali da Mali lug nije za masline. Znali su u općini Dobrinj, budući da su vijećnici jasno rekli da na tom terenu ne smije biti nikakvih zahvata. Znali su to i ekolozi jer je to vodozaštitno područje s drukčijim klimatološkim osobinama, a znao je i Zvonko Brozović budući da mu je prilikom planiranja poslovnog pothvata još 2009. godine rečeno da to područje nije za poljoprivrednu proizvodnju, posebice maslinarstvo.
Vodozaštitna zona
Aktualni rasplet događanja koja su, dijelom zbog već učinjene štete s pravom na noge digle ekologe, posebice ornitologe iz udruge Jezero, uzbunila su i predstavnike Općine Dobrinj, lokalne samouprave na čijem se području Mali lug nalazi. Dobrinjski načelnik Neven Komadina potvrdio nam je kako se dobrinjska uprava oštro protivi zahvatima kakve je Brozović na Malom lugu pokrenuo potkrijepivši to Odlukom kojom se još u ožujku 2011. Općinsko vijeće negativno očitovalo na zahtjeve selačkog poljoprivrednika za ostvarenjem prava na općinsko sufinanciranje nabave njegovih sadnica maslina.
– U svom više no jasnom odgovoru, odnosno odluci Općinskog vijeća, naglasili smo kako se to zemljište nalazi u vodozaštitnoj zoni, području u kojem sukladno Odluci o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće nije dozvoljena poljodjelska proizvodnja s korištenjem gnojiva i pesticida, navodi Komadina. Kako je iz Poslovnog plana koji nam je Brozović dostavio bilo razvidno da se zahvatom ondje planira uporaba znatnih količina gnojiva, ocijenili smo da ti zahvati predstavljaju opasnost od zagađenja vode.
Na području Malog luga još je sredinom prošlog stoljeća bilo pokušaju organiziranog, zadrugarskog uzgoja različitih voćarskih kultura. Nasadi su zbog razloga o kojima se i sad govori vrlo brzo potpuno propali, a nastojanja introdukcije intenzivne poljoprivredne proizvodnje u okolicu Jezera neslavno su završena i trajno napuštena, barem do Brozovićeva dolaska. Poznavatelji kažu – s razlogom, te kako nije bez vraga činjenica da je ravna i čista zona Malog luga, plodnom zemljom ne baš prebogatom području otoka Krka do današnjeg razloga ostala nedirnutom.
Načelnik dodaje kako je iz predočene dokumentacije bilo vidljivo i da planirana poljoprivredna proizvodnja podrazumijeva melioraciju, tj. prethodno isušivanje površinskim i podzemnim tokovima bogatog područja Malog luga. Zbog opasnosti koje bi ti zahvati predstavljali kakvoći vode, ali i činjenici da govorimo o močvarnom zemljištu kod kojeg Državni zavod za zaštitu prirode još od 2009. godine čini korake na podizanju stupnja njegove zaštite, Općina Dobrinj jasno se usprotivila izvođenju bilo kakvih zahvata na tom lokalitetu, nastavlja Komadina dodajući i kako Mali lug ima karakteristična klimatološka obilježja, odnosno da se prema informacijama kojima raspolaže ondje radi o mrazištu – zoni u kojoj se vrlo često bilježe iznimno niske temperature zbog kojih uzgoj maslina ondje u konačnici nije moguć.
Općina Dobrinj potiče i poticat će podizanje trajnih nasada, posebice maslinika na svom području, ali isključivo na zemljištima koja su pogodna i primjerena toj nakani što zona Malog luga zasigurno nije, zaključuje Neven Komadina, dodajući kako su događanja oko Jezera potvrda teze da se kod »samoinicijativnog postupanja iz Zagreba« nerijetko previđaju neki bitni elementi na koje lokalna uprava i zajednica ni ne dobije prigodu pravovremeno ukazati.
Nije za masline
Razloge zbog kojih je Općinsko vijeće Dobrinja odbacilo Brozovićev prijedlog (zbog čijih će se postupanja predstavnici te krčke općine sad obratiti svim nadležnim inspekcijskim službama), u dijelu koji se tiču nepogodnosti Malog luga za maslinarsku proizvodnju potvrđuje i Andrej Radalj, predsjednik udruge Jezero i suradnik Zavoda za ornitologiju. Ovo je područje uvelike drukčijih klimatoloških osobina u odnosu na ostali dio otoka Krka. Radi se o vrlo vlažnom području koje dobar dio godine prate i iznimno niske temperature, kao i sve ostale osobine kojima se karakteriziraju mrazišta. Oprema koju ondje imamo instaliranu pokazala je kako je već 15. rujna ove godine tu zabilježen mraz! Sve to jasno govori da uzgoj maslina na tom području u konačnici nije ni moguć. Stoga projekt zbog kojeg su već uništeni dijelovi Malog luga držim potpuno besmislenim i neodrživim, zaključio je Radalj.
Što je najzanimljivije, dijelove razloga zbog kojih se podizanju maslinika u zoni Malog luga protive dobrinjski općinari, ali i ondje prisutni »prirodnjaci« pronašli smo i u poslovnom planu koji je tijekom priprema svoje investicije dao izraditi sam Zvonko Brozović. Tajnik krčke maslinarske udruge »Drobnica« Goran Marević (koji je bio član povjerenstva koje je prosuđivalo utemeljenost plana omaslinjavanja te zone) dostavio nam je jučer tekst Brozovićeva poslovnog plana u kojem se konstatira da »temeljem izvješća o rezultatima mehaničke i kemijske analize tla za uzgoj maslina koje je 2009. godine izradio Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu analizirane površine Malog luga, bez prethodne drenaže i prohranjivanja tla unošenjem većih količina pjeskovitog ili skeletnog materijala nisu pogodne za uzgoj maslina«. Pametnome dovoljno.
