Zabrinjavajuća demografska situacija

Gradiće na kvarnerskim otocima napusti stotinjak ljudi godišnje

Slađana Vignjević

Prilikom popisa stanovništva 2001., Cres, Krk, Lošinj i Rab imali su sveukupno 26.318 stanovnika, a deset godina kasnije 977 manje, pri čemu je pad broja stanovnika u skladu sa županijskom razinom 



MALI LOŠINJ Gotovo stotinu ljudi godišnje napusti glavne gradove kvarnerskih otoka, ako je suditi prema podacima Državnog zavoda za statistiku. Prilikom popisa stanovništva 2001. godine, Cres, Krk, Lošinj i Rab imali su sveukupno 26.318 stanovnika, a deset godina kasnije, prema popisu iz 2011., njih 977 manje. Pad broja stanovnika u skladu je sa županijskom razinom. U Primorsko-goranskoj županiji 2001. je bilo 305.505 stanovnika, a prije tri godine 296.195 stanovnika.


   Dok je Krk jedini zabilježio porast populacije u jednom desetljeću za značajnih 790 stanovnika, Lošinj, Rab i Cres su u minusu. Najviše ljudi napustilo je Rab, njih 1.415, pa je tako Lošinj postao najnapučeniji sa 8.116 stanovnika, iako je iz Lošinja u proteklom desetljeću otišlo 272, a iz Cresa 80 stanovnika. Po broju stanovnika drugo mjesto tako drži Rab s 8.065, treći je Krk s 6.281, a posljednji Cres s 2.879 stanovnika.


   Novorođeni – nada


Trenutna je situacija takva da na spomenutim otocima živi više žena nego muškaraca, a samo je u Cresu u omjeru žena i muškaraca manje žena, no – svega za jednu. Najviše samaca je u Lošinju, 992 žene i 1.245 muškaraca, i Rabu, i to 1.039 muškaraca i 751 žena. 




   Stanovnici su prema prosjeku srednje dobi. Prosječna starost je nešto više od 40 godina, a sigurno je da su budućnost otoka novorođeni. Po tom pitanju situacija nije loša. Mladih stanovnika, starosti do četiri godine sveukupno ima 1.166, odnosno to je svaki 20. u Rabu, 22. u Krku, 23. u Lošinju i svaki 24. u Cresu. U glavnim otočnim gradovima je jednak omjer i onih najdugovječnijih, koji su premašili 95. godinu života. Krk i Lošinj imaju po tri plus 95-godišnjakinje, tri žene. Na Rabu i Cresu broj također ide u korist žena. U Rabu su tri žene, u Cresu njih pet preko spomenute dobne granice, te dvojica muškaraca u Rabu i jedan u Cresu.


   Što se tiče nezaposlenosti, najveći broj ljudi bez posla je na Lošinju, njih 461, slijedi Rab s 455 nezaposlenih pa Krk s 231 i Cres na kojem živi 128 ljudi bez zaposlenja.   

Fakultetlija 10-15 posto


Krk ima 15 posto visokoobrazovanih, Lošinj 14 posto, Cres 13, a Rab deset posto populacije.


   Prema narodnosti, najveći je postotak Hrvata, 91 posto u Krku, 86 posto u Lošinju, 95 posto u Rabu i 87 posto u Cresu. U Krku su potom u najvećem broju Srbi, Bošnjaci i Albanci, u Lošinju Srbi, Albanci i Talijani, u Cresu Talijani, Srbi i Bošnjaci, a u Rabu Albanci, Slovenci i Bošnjaci.


   Hrvatski jezik je, očekivano, materinji jezik većine stanovnika. U Krku je po jedan izvorni govornik crnogorskog jezika, ruskog i turskog. U Lošinju je najmanje onih rusinskog i ruskog govornog područja, u Rabu po jedan slovačkog i ukrajinskog, a Cresu crnogorskog, mađarskog i poljskog jezika.