Kroz školu je u dva desetljeća prošlo više od 1.700 mladih. Svi hvale jednotjedna druženja u društvenom domu, a posredstvom »gostujućih učenika« glagoljaško znanje prošireno je i na mnoge susjedne zemlje, čak Nizozemsku, Slovačku, Italiju i Francusku te pomalo nalazi put do sve većeg broja ljudi
KORNIĆ » U tijeku je još jedna, 22. po redu Ljetna škola glagoljice. Jedinstveno jednotjedno događanje tijekom kojeg se polaznici, mahom djevojčice i dječaci osnovnoškolskog uzrasta okupljaju i uče »glagoljati« na višesatnoj nastavi organiziranoj u prostorijama kornićarskog društvog doma i etnološkog muzeja, hvale je vrijedan projekt čiji značaj zapravo najbolje potvrđuje podatak kako je kroz školske klupe tamošnjih glagoljaša u protekla dva desetljeća prošlo više od 1.700 polaznika.
Zamisao potekla iz uskog kruga lokalnih čuvara kulturno-povijesne baštine Kornića i otoka Krka, s vremenom je poprimila u najmanju ruku respektabilne razmjere, i to posebice nakon što se Damiru Kremeniću, etnologu, muzeologu i inženjeru arhitekture, u nastojanjima educiranja mladih priključio veći broj članova Katedre Čakavskog sabora Kornić, prekaljenih glagoljaša koji zajedno s Kremenićem iz godine u godinu neumorno rade na širenju znanja o povijesnom pismu drevnih otočana.
Škola glagoljice obuhvaća pet razreda, zapravo slijed zasebnih tečajeva prilagođenih »glagoljaškoj potkovanosti« samih polaznika. Oni koji kreću od nule rade po početničkom programu, dok oni koji se iz ljeta u ljeto iznova odlučuju dopuniti svoje znanje i pisačke vještine (a takvih je najviše), sukladno osmišljenom programu postupno dopunjuju poznavanje različitih oblika tog pisma, kaže čelnik Katedre Čakavskog sabora Kornić, od kojeg doznajemo i kako se jedan od naprednijih »školskih programa« temelji na prepisivanju glagoljskih tekstova s brojnih spomenika, ali i iz vrijednih knjiga.
Prigodom obilaska Kornića i ondje okupljenih polaznika Ljetne škole glagoljice, doznali smo kako se i ove godine, kao i svih prethodnih, radi na učenju i »tesanju« znanja i vještina pisanja uglatom, oblom i kurzivnom glagoljicom. – Jednako tako, ove godine po prvi puta one iskusnije polaznike škole upoznajemo i s trokutastom glagoljicom, najstarijim oblikom tog pisma s kojim sam se, priznaje Kremenić, pripremajući se za ovoljetne radionice, i sam morao malo intenzivnije pozabaviti.
Nova prijateljstva
U kornićarskom domu okupljeni polaznici Ljetne škole, dijelom otočani, a dijelom klinci iz »vikendaških« redova, otkrili su nam kako im ni ove godine svakodnevno uživanje u suncu i moru nije bilo teško zamijeniti učenjem i svakodnevnim višesatnim sjedenjem u klupama.
– Ovo je vrlo zabavno događanje i nitko od nas ovdje okupljenih, a ima nas mnogo, nema osjećaj da je u školi ili da nešto mora, prenosi nam Martin Ivanković iz Rakitja, inače ljetni stanovnik Lakmartina. Sve se ovdje ponajprije svodi na druženje i zabavu kroz koje učimo. Ovo je sad već peta godina da sudjelujem u radu Ljetne škole i ako sam išta ovdje naučio, onda je to da je glagoljica zabavna. Volim oblik tih slova i ponosan sam na to da sam povijesno pismo naših predaka svladao do mjere da se njime sad već mogu sasvim dobro služiti, zaključuje razgovorljivi Ivanković. Priznajući kako mu glagoljanje nije »tlaka« taj sad već iskusni polaznik Ljetne škole povjerio nam je i kako mu je to događanje otvorilo vrata i brojnih novih prijateljstava. Slično kornićarsku školu glagoljice doživljavaju i mlade Puntarke Sara Šulina i Mišel Robl, koje se također već pet ljeta vraćaju tom malom krčkom mjestu i glagoljici.
Zabavno i poučno
– Teško je reći je li zabavnija glagoljica ili ovdje okupljeni »glagoljaši« ali u svakom slučaju, sati koje tu svakodnevno provodimo vrlo su zabavni i poučni, prenosi nam Sara. Svakog ljeta naučimo nešto novo pa nas tako ovog ljeta okupira trokutasta glagoljica o kojoj do sad baš i nismo mnogo znali, dodaje njena glagoljaška prijateljica, dodajući i kako ništa od proteklih godina naučenoga u međuvremenu nije palo u zaborav.
Već nekoliko godina u sklopu Ljetne škole glagoljice na lokalitetu obližnje crkvice svetoga Dunata održava se i škola mozaika. Prigodna umjetnička nadopuna svega što polaznici kornićarskih zbivanja uče, vježbaju i rade plod je višegodišnje suradnje članova Katedre sa zagrebačkom umjetnicom Sandrom Šesto i njenom majkom Sonjom Milotić Šesto koje su, na radost i oduševljenje organizatora, svoje znanje, iskustvo i vještinu davno odlučile staviti na raspolaganju svima koji žele upoznati tu zahtjevnu umjetničku tehniku.
U razgovoru s Damirom Kremenićem doznali smo i kako je najmlađa polaznica Ljetne škole glagoljice imala samo šest, dok je najstariji učenik imao čak 92 godine. Od čelnika Katedre Čakavskog sabora Kornić doznali smo i kako je tijekom proteklih 22 izdanja tog edukativnog događanja glagoljaško znanje posredstvom »gostujućih učenika« prošireno i na mnoge Hrvatskoj susjedne zemlje, pa čak i Nizozemsku, Slovačku, Italiju i Francusku. Najveći uspjeh ovog projekta u kojem, kaže Kremenić, značajnu ulogu već neko vrijeme igraju iz kornićarske ljetne škole iznikli predavači poput Marije Vančine, Lovre Krsnika i Janje Žic, zapravo je popularizacija glagoljaške baštine i samog pisma koje iz godine u godinu, baš kao i prije više od tisuću godina, malo pomalo nalazi put do sve većeg broja ljudi.
