BAŠKA Vijećnici općine Baška na jučerašnjoj sjednici nisu imali većih primjedbi na osam točaka dnevnog reda, koje su potom i usvojene, ali inicijativa njihovog načelnika Tonija Juranića da Baška postane novi dom za creski Eko-centar Beli, najpoznatiji kao utočište za ugroženu i zakonom zaštićenu vrstu bjeloglavog supa, naišla je na polemične tonove. Doduše, negodovanje vijećnika na Juranićevu inicijativu nije bilo posebno burno, pa se ne čini nemogućim da u nekoj bliskoj budućnosti vijećnici glasaju »za« i Eko-centar Beli doista zamijeni Baškom. 

    – U Eko-centru su vrlo nezadovoljni odnosom Grada Cresa, a novu lokaciju traže na Krku. Spremni su u potpunosti preseliti Eko-centar, a meni se zanimljivim učinila posve sanirana lokacija bivšeg komunalnog odlagališta Zakam iznad Baške, objasnio je Juranić vijećnicima. 

   Mamac za turiste

S obzirom na to da Eko-centar Beli općini Baška još nije uputio niti pismo namjere, nije stoga čudno da je velika većina vijećnika za ideju jučer prvi puta čula. K tomu, načelnik Juranić s predstavnicima Centra za zaštitu bjeloglavog supa sastao se prije nekoliko dana te se potrudio vijećnike što bliže upoznati s idejom koja sigurno neće ostati bez reakcija. 

    – Općina Baška dužna je osigurati jedan do dva hektara zemljišta te infrastrukturu: struju, vodu i parkirna mjesta. Novac za preseljenje i izgradnju potrebnih objekata, osigurao bi Eko-centar. Baška bi tako dobila novu, vrlo privlačnu turističku ponudu, i to u vrijeme kad je sve s ekološkim predznakom postalo vrlo popularno. Naime, centar u Belom godišnje posjeti oko 12 tisuća turista, kazao je Juranić.   

Mijenjati UPU

Vijećnike je zanimalo zna li načelnik točan razlog odlaska Eko-centra sa Cresa. Prema onome što zna Juranić, centar u Belom sve češće nailazi na nerazumijevanje, ne samo Grada, već i otoka Cresa. Osim toga, svoju djelatnost iz neprofitne žele pretvoriti u profitnu. 

    – Eko-centar je udruga koja funkcionira isključivo na dobrovoljnom radu studenata. S obzirom na to, centar je ovisan o nečijoj dobroj volji i oni to očito žele promijeniti, objasnio je Toni Juranić. 

    Dakako, time sumnje vijećnika općine Baška nisu bile posve otklonjene, te zahtijevaju da načelnik posjeti Grad Cres kako bi i s njihove strane bili upoznati s dosadašnjim radom ekologa, a od Eko-centra pak traže da čim žurnije uputi svoje pismo namjere. 

    Kako se moglo čuti, problem u eventualnom dolasku ovog, nadaleko poznatog centra za zaštitu bjeloglavog supa na Krk, mogao bi biti i Urbanistički plan uređenja Baške koji bi trebao dobiti svoje nove izmjene i dopune. No, vijećnici su u načelu vrlo blagonaklono dočekali izlaganje načelnika Juranića, pa je prvi korak u zasigurno vremenski dugotrajnom procesu preseljenja – učinjen.

______________________

Sušić: U Cresu više nismo dobrodošli   

   

Ornitolog dr. sc. Goran Sušić cresku koloniju bjeloglavih supova intenzivno proučava od 1981.. Godine 1993. osnovao je nevladinu udrugu Eko centar Caput Insulae Beli, koja se, među ostalim, sustavno bavi integralnom zaštitom supova, a umjesto proslave 20 godina rada u nekadašnjoj školi u Belom, sada su pred odlukom da napuste otok, jer, kaže Sušić, suočavaju se s ogromnom količinom neprijateljstva koja je kulminirala nakon što su nadležnima podnijeli prijavu zbog izdavanja koncesijskog odobrenja, koje je Grad Cres dao Pansionu Tramontana za plažu u Ornitološkom rezervatu.

    – Bila je to točka na »i«, jer se kod dodjele koncesije nije konzultiralo ni nas, ni Javnu ustanovu Priroda, niti nadležno ministarstvo. Grad je time, kao i odnosom prema Eko centru posljednjih par godina, pokazao da su mu bjeloglavi supovi i zaštita prirode nebitni, a to se vidi i po načinu na koji se odnosi prema rješavanju problema alohtone divljači. Eko centar godinama promiče održivi razvoj, eko turizam, ovčarstvo, maslinarstvo, zaštitu prirode i baštine i vjerovali smo da je naš rad senzibilizirao javnost, no razbili smo sve iluzije kada smo shvatili da je Gradu Cresu bahaćenje na plaži i zarada ispred zaštite supova , kazao je Sušić. Na pitanje zašto Baška, kaže da bi ta lokacija bila najbolja, zapravo jedina na kojoj bi se mogao nastaviti program zaštite kvarnerske kolonije bjeloglavih supova, budući je na tom dijelu još 1969. ustanovljen Ornitološki rezervat, i to kao prvi u svijetu s ciljem zaštite bjeloglavih supova.