Zemljište na Dražici zbog čije su nacionalizacije iz krčkog proračuna 2014. i 2015. mjesečno isplaćivane rate od pola milijuna kuna za obeštećenje / snimio M. TRINAJSTIĆ
Grad Krk je proteklih godina nasljednicima tisuća kvadrata zemljišta oduzetog u vrijeme bivše države morao isplatiti 20-ak milijuna kuna za obeštećenje, no sada je Vrhovni sud u jednom od predmeta utvrdio pogrešnu primjenu Zakona o izvlaštenju, umjesto Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme komunističke vladavine
Gradonačelnik Krka Darijo Vasilić napokon je dočekao prvu dobru vijest po pitanju višegodišnjeg »sudovanja« s nasljednicima tisuća kvadrata zemljišta oduzetog njihovim precima u vrijeme bivše države. U Gradsku je upravu naime nedavno prispjela presuda Vrhovnog suda kojom je u potpunosti uvažena žalba krčke Gradske uprave, odnosno prihvaćena revizija predmeta iz 2012. godine, slijedom kojeg je iz proračuna Grada nasljednicima obitelji Sintich (nastanjenima u Italiji) po presudi Županijskog suda u Rijeci, za deposedirano zemljište, sa zateznim kamatama, isplaćeno skoro milijun kuna.
Iako je presuda u vidu poništenja svih prethodnih rješenja nižestupanjskih sudbenih tijela, a kojima je nasljednicima nacionalizirane zemlje bilo presuđeno to obeštećenje, samo kap u moru ukupnih, preko 20 milijuna kuna teških »nacionalizacijskih« isplata, predstavnicima krčke lokalne uprave takva je presuda Vrhovnog suda izvukla osmijeh na lice.
Sad su uvjereni, kaže gradonačelnik, da više nema razloga da se po istom pravnom temelju na koji se u ovom slučaju pozvalo vijeće Vrhovnog suda, jednako ne presudi i po svim ostalim žalbama koje je tom Sudu proteklih godina upućivao Grad, inzistirajući na stavu da je do takvih presuda došlo pogrešnom primjenom materijalnog prava.
Gradonačelnik Vasilić uvjeren je da su krčkom pravnom bitkom i prvom izvojevanom pobjedom sada odškrinuta vrata za slične rasplete i »financijske rekuperacije« brojnih drugih lokalnih samouprava koje su sudovi, baš kao i Grad Krk, prethodnih godina očito s ne baš dobrim razlogom stavljali u više no nezavidnu situaciju te ih prisiljavali plaćati nemale kompenzacije za zemlju oduzimanu u vrijeme komunističke vladavine, umjesto da to ide na teret države.
Krivi zakon
– Vrhovni sud je u potpunosti potvrdio ono na što smo cijelo vrijeme ukazivali sudeći se na Županijskom i Upravnom sudu u Rijeci, a tiče se od nadležnog suda pogrešno primjenjivanog Zakona o izvlaštenju, umjesto Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, koji je trebao biti primjenjivan, naglašava Vasilić. On ističe da zadnjespomenuti zakon, na kojeg se Grad u svojim žalbama ustrajno poziva, utvrđuje pravila i načine obeštećivanja vlasnika i njihovih nasljednika iz posebnih, za tu svrhu određenih državnih fondova, a ne iz proračuna lokalnih jedinica.
– Drugim riječima, po našoj žalbi na koju je, uzgred rečeno, pozitivnu suglasnost prethodno moralo izdati i Državno odvjetništvo, Vrhovni je sud sad napokon presudio da novac koji smo isplatili iz gradskog proračuna nije trebao biti plaćen po zakonskim odredbama kojima se regulira tematika izvlaštenja, već po onima kojima se regulira problematika imovine oduzete za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine. A taj Zakon, u financijskom smislu, zapravo ne obvezuje lokalnu samoupravu, već »fondove rezervi« koje je upravo za tu nakanu stvarao Hrvatski fond za privatizaciju ili pak imovinu Republike Hrvatske.
Ispraznili proračun
Vraćanje ovog slučaja na početak i davanje uputa nižestupanjskim sudbenim tijelima za primjenu spomenute zakonske regulative, krucijalan je iskorak u domaćoj sudskoj praksi koja je dosad u više sličnih slučajeva i sudbenih predmeta redom »teretila« jedinice lokalne samouprave, posebice u priobalnim dijelovima naše zemlje, nastavlja Vasilić, podsjetivši nas da je Grad Krk, baš kao i neke dalmatinske općine, posljednih godina bio doveden u nezavidnu situaciju.
– U jednom je trenutku, pod prijetnjom ovrhe, odnosno prisilne naplate nad sredstvima lokalnog proračuna u pitanje bilo dovedeno normalno funkcioniranje tuženih jedinica lokalne samouprave, čak i zadavoljavanje onih najosnovnijih komunalnih, društvenih, pa i socijalnih funkcija. Osim ovog, presudom Vrhovnog suda sad na početak vraćenog postupka slijedom kojeg smo, posredstvom naših pravnih zastupnika, već pokrenuli postupke povrata tužiteljima isplaćenog novca, Grad je tijekom tri posljednje godine nasljednicima jedne druge obitelji, većinom također u Italiju iseljenih Krčana, isplatio nadoknade u vrijednosti od skoro 20 milijuna kuna – iznos koji dosiže vrijednost naše velike i moderne osnovne škole, ustvrđuje Vasilić.
Po toj presudi, na koju smo se također žalili i po kojoj sad uistinu nema razloga da Vrhovni sud presudi drugačije, Grad je tijekom više od dvije proračunske godine tužiteljima morao svakog mjeseca isplaćivati odštete u mjesečnim ratama »teškim« čak 500 tisuća kuna.
Slijede novi procesi
Nije teško zamisliti u kolikoj su nas mjeri te i takve, po nama »od prvog dana« potpuno pogrešne i zakonski neutemeljene presude unazadile, odnosno u kolikoj je mjeri ova lokalna uprava, da ne kažem i cjelokupna lokalna zajednica, bila financijski opterećena, kaže krčki gradonačelnik, uvjeren da će uskoro napokon i taj pravni predmet biti riješen, i to u korist ovakvim isplatama već dobrano »izmrcvarenog« gradskog proračuna (koji ove godine ukupno teži 84,9 milijuna kuna).
Ono što ipak ne ide u prilog brzom i jednostavnom povratu novca zbog namicanja kojeg je, osim kroz posvemašnju investicijsku štednju i ustezanja od pokretanja više većih infrastrukturnih projekata, Grad u proteklom razdoblju bio prisiljen »na bubanj« staviti i dio vlastite imovine, odnosno prodati nekoliko zemljišta i atraktivni ugostiteljski objekt »Neptun« na plaži Portapisana, jest činjenica da većina onih koji Gradu sad trebaju vratiti novac živi u Italiji i talijanski su državljani čija je sva imovina u toj zemlji.
Grad je posredstvom svojih pravnih zastupnika već pokrenuo tužbeni postupak protiv stjecatelja novčanih naknada za njihovo pribavljanje bez pravne osnove pa su tako već krenuli postupci povezivanja s talijanskim odvjetničkim društvima, kojima će u toj zemlji biti povjereno pokretanje pravnih koraka usmjerenih povratu Gradskog novca.
U ovom drugom, financijski po nas znatno težem i važnijem slučaju koji je Grad koštao gotovo 20 milijuna kuna, a kojim su nasljednici dobili naknadu za deset tisuća nacionaliziranih i deposediranih kvadrata (na lokalitetu današnjeg sambenog te hotelskog odnosno sportsko-rekreacijskog kompleksa na Dražici) tijekom 60-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća, situacija je tek donekle lakša jer dio onih od kojih ćemo tražiti povrat isplaćenog novca živi u našoj zemlji.
Ipak, većina ih je i u tom slučaju u Italiji pa ćemo, nakon što »dobijemo« i ovu presudu, a nakon ove uistinu ne znam zašto ne bismo, i u tom slučaju povrat morati odrađivati preko talijanskih pravnih partnera s kojima naši odvjetnici već surađuju, zaključio je Vasilić.
