Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 11° 1
Sutra: 11° 11° 1
17. studenoga 2018.
Nekontrolirano branje "magriža" opustošilo Rab

Cijeli Rab bez samoniklog bilja postaje goli otok?

Problem nekontoliranog branja smilja posebno je izražen i na otoku Rabu / Foto I. TOMIĆ
Problem nekontoliranog branja smilja posebno je izražen i na otoku Rabu / Foto I. TOMIĆ
Autor:
Objavljeno: 9. kolovoz 2014. u 14:46 2014-08-09T14:46:00+02:00

Rab je poseban otok između ostaloga baš zato što ima poseban miris. Kada ljudi siđu s trajekta, uvijek se začude kako ovdje lijepo miriše. Sada je cijela ta priča ugrožena. Ako se branje ne zaustavi, pretvorit ćemo se u goli kamen – upozorava Kristofor Štokić koji smatra da je nazakoniti posao »kratkog daha« 

RAB » Problem branja smilja koji je evidentan i na drugim dijelovma Jadrana posebno je izražen na Rabu, otoku iznimno bogatom samoniklim biljem. Kao i drugdje, i ovdje je priča ista – prema riječima dijela domicilnog stanovništva, zbog interesa tvrtki koje prerađuju ovu biljku i skupo prodaju proizvode od nje, smilje se bere bez kontrole i pažnje, što bi moglo dovesti do izumiranja »madriža«, kako ga zovu Rabljani, na njihovom otoku. 

  – Početkom srpnja na južnom dijelu Raba pojavili su se berači, domaći ljudi te ljudi izvana. Oni beru neselektivno na terenima pod ingerencijom Hrvatskih šuma, ali upadaju i na privatne parcele, bez dozvole. Neki su čak rekli da ih nije briga i da im je svejedno što će biti sa smiljem. Pojedinci kažu »pustite ljude da rade i zarade«, ali ne razumiju da je na ovaj način taj posao kratkog daha – kaže Kristofor Štokić, čelnik rapskog SRP-a i jedan od najglasnijih protivnika branja smilja i ostalih samoniklih biljaka. 

Nemaju ni zahod

Berače smilja najčešće se može vidjeti u Barbatu, oko plaže Pudarica, dakle u prvih nekoliko kilometara nakon prelaska trajekta sa Stinice na Mišnjak. Na nekoliko lokacija vide se njihovi mali kampovi, stari automobili i madraci, iz čega je jasno da berači koji nisu s Raba žive u prilično lošim uvjetima. 
  - Tu su već mjesec dana njih oko stotinu, a nemaju ni zahoda. Počupali su korijen od magriža. Neće više otok mirisati po tome, oni nisu toga svjesni. Ljudi se žale, ali izgleda da smo nemoćni. Ne znam više ni što imaju brati s obzirom na to koliko ih je – rekao je Josip Godinić, vlasnik ugostiteljskoj objekta Pudarica.

  Štokić napominje da se sličan scenarij već odigrao u Italiji i Španjolskoj koje, kaže, imaju katastrofalne posljedice ovakve berbe.

  – Rab je poseban otok, između ostaloga baš zato što ima poseban miris. Kada ljudi siđu s trajekta, uvijek se začude kako ovdje lijepo miriše. Sada je cijela ta priča ugrožena. I nije to samo smilje, jer na red će doći i kadulja, majčina dušica, mirta i primorski vrijesak. Ako se branje ne zaustavi, pretvorit ćemo se u goli kamen. Mi kao partija tražimo trenutačnu obustavu branja. Radi se o čistom interesu profita, a ne društva – rekao je Štokić. 

 Pravila »na papiru«

Svaka priča o mogućem uništavanju smilja dolazi do onih koji su, po mišljenju domicilnog stanovništva, najviše krivi – Ministarstva zaštite okoliša i prirode i Hrvatskih šuma. No iz ovih ustanova kažu da je sve u skladu s propisima i uredno. 

  – Člankom 64. novog Zakona o zaštiti prirode propisano je ishođenje dopuštenja Ministarstva zaštite okoliša i prirode za komercijalno korištenje divljih vrsta koje su prema starom Zakonu o zaštiti prirode bile u kategoriji zaštićenih vrsta, dakle i za sakupljanje smilja u komercijalne svrhe – kaže Tomislav Marinović, glasnogovornik resornog ministarstva. – Uprava za zaštitu prirode Ministarstva zaštite okoliša i prirode izdaje godišnja dopuštenja za sakupljanje i komercijalno korištenje smilja. Dopuštenjem Ministarstva zaštite okoliša i prirode za komercijalno korištenje smilja propisani su uvjeti sakupljanja. Propisano je razdoblje u kojemu je sakupljanje dopušteno na pojedinim područjima, 30-50% grmova mora biti u punom cvatu, dopušteno je brati samo nadzemni dio biljke i to ručnim alatima poput srpa, noža i škara, a bez upotrebe motornih ili mehaničkih pomagala, napominje Marinović, koji preporučuje svima koji su uočili da se smilje bere na nepropisan način, da to prijave inspekciji zaštite prirode putem web obrasca na www.zastita-prirode.hr ili izravno područnom uredu inspekcije na kojem se prekršaj dogodio. 

Krstinić Gušćić: Podrška našim proizvođačima

Gradonačelnica Raba Rosanda Krstinić Gušćić kaže da oni vrlo dobro koordiniraju s policijom te da su pojedinci kažnjavani zbog neprijavljenog boravka u Rabu. 
  – Zajedno s lokalnim OPG-ima, stručnim službama, policijom i šumarijom održali smo vrlo konstruktivan sastanak, te je naša namjera da se obratimo Ministarstvu s prijedlogom da se kod izdavanja koncesija beračima konzultira lokalnu samoupravu koja je s terenom najbolje i upoznata. Naglašavam bitnost pravilnog načina branja zbog daljnjeg održavanja biljke, te savjetujemo da se poduzmu koraci kako bi se eventualnim udruživanjem u klaster, u čemu imaju našu podršku, naši proizvođači sami organizirali za berbu sljedeće godine – rekla je gradonačelnica.

  – S obzirom da se dopuštenje za sakupljanje smilja odnosi na cijelo područje RH, propisano je da su nositelji dopuštenja dužni sakupljanje na tuđem zemljištu obavljati isključivo uz suglasnost vlasnika zemljišta ili nositelja prava na prirodnim dobrima. Dakle, berači smilja dužni su poštovati privatno vlasništvo  i sakupljanje obavljati isključivo tamo gdje je vlasnik zemljišta s time suglasan. Sakupljanje samoniklih biljaka zabranjeno je u nacionalnim parkovima, strogim i posebnim rezervatima radi kojih je područje prvenstveno zaštićeno, a u ostalim zaštićenim područjima sakupljanje je dopušteno uz suglasnost nadležne javne ustanove koja upravlja zaštićenim područjem ako nije drugačije propisano posebnim propisima, rekao je Marinović. 
 

Pravilnik šumarije

Iz Hrvatskih šuma objašnjavaju da su oni donijeli vlastiti Pravilnik o korištenju nedrvnih šumskih proizvoda, koji određuje da sakupljači trebaju ishoditi dozvolu od organizacijskih jedinica HŠ za skupljanje na područjima kojima gospodare HŠ, odnosno šumskom zemljištu u vlasništvu RH. 

  – U slučaju kad se nedrvni šumski proizvodi sakupljaju u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa, ugovorom se reguliraju mogućnosti njihova sakupljanja i ubiranja uz prethodno ishođenje dopuštenja i uvjeta Ministarstva zaštite okoliša i prirode. HŠ d.o.o. se pri sklapanju ugovora o sakupljanju zaštićenih vrsta strogo drže količina i uvjeta koje je sakupljaču svojim Rješenjem propisalo Ministarstvo zaštite okoliša i prirode. Također, gore spomenutim Pravilnikom određen je način sakupljanja – da ne dođe do narušavanja strukture sastojine staništa, da nakon branja i odsijecanja biljaka ostane jedna trećina radi obnove rasta vrste, da se ne dozvoli branje neke vrste, ako se pojavljuje pojedinačno i ako bi branjem prijetilo izumiranje te vrste na tom lokalitetu i da se prilikom branja ili drugih aktivnosti ne oštećuje ostala vegetacija. 

  Iz HŠ-a su nam objasnili i vremenske okvire u kojima je dopušteno branje smilja. Sukladno stručnom mišljenju Državnog zavoda za zaštitu prirode od 25. travnja 2014. godine, dopušteno je sakupljati svježu herbu smilja na području Dubrovačko-neretvanske županije, te na otocima Splitsko-dalmatinske, Šibensko-kninske i Zadarske županije i cijelog otoka Paga u razdoblju od 1. lipnja do 1. kolovoza. Na ostalim područjima sakupljanje svježe herbe smilja dopušta se u razdoblju od 15. lipnja do 15. kolovoza. U svrhu oporavka populacije smilja i smanjenja utjecaja sakupljanja, nije dopušteno sakupljanje svježeg smilja u razdoblju od 1. kolovoza do 1. listopada na području Dubrovačko-neretvanske županije te otocima Splitsko-dalmatinske, Šibensko-kninske i Zadarske županije uključujući i otok Pag, te u razdoblju od 15. kolovoza do 1. listopada na ostalim područjima sakupljanja. Ponovo je dopušteno sakupljanje svježe herbe smilja u drugom periodu cvatnje, odnosno u razdoblju od 1. listopada do 31. prosinca.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka