Darijo Vasilić

ČETVRT STOLJEĆA NA ČELU KRKA Otkrivamo tajnu uspjeha najdugovječnijeg gradonačelnika u Hrvatskoj

Edi Prodan

Čovjek koji vodi neki grad mora biti skroman i skrban - Darijo Vasilić / Snimio Ivica TOMIĆ

Čovjek koji vodi neki grad mora biti skroman i skrban - Darijo Vasilić / Snimio Ivica TOMIĆ

Možda vam je jedna od tajni mog uspjeha deviza kako u svemu treba imati – mjere, kaže Vasilić koji je na čelu Krka čak 25 godina. Fascinantni političar koji bi mnogima mogao održati predavanja na temu kako voljeti, a ne mrziti, kako umjesto ustaša i partizana imati bogati grad



Zapravo – čudan neki čovjek. Sjedili smo uz kavu, kasnije i šetali pa jedno dobra dva, ma skoro i tri sata, a on ni riječ o politici. Ništa. Čak ni obavezno štivo za tu »branšu«  – ustaše i partizani – nije spomenuo. A kao – političar. Gradonačelnik.


Najdugovječniji od kad je samostalne Hrvatske i njezinog novog političkog ustroja. Mislimo si – kakav crni političar kad nam nije spominjao ni zavjere nedorasle i neprincipijelne oporbe, kad nam nije obrazlagao podmetanja kojima je jedini cilj njegovo detroniziranje, kad nije iskazivao nikakvu ogorčenost sa svima onima kojima je pomagao, a oni su ga prvom prigodom izdali. Definitivno – čudan neki čovjek, još čudniji političar.


– Ma jesam, kako ne, udebljao sam se kroz ovih četvrt stoljeća i to ne baš malo. Kad sam prvi puta prije 25 godina izabran na mjesto gradonačelnika Krka imao sam 80 kilograma. Sad je to 15 posto više. Kosa mi se nije prorijedila, ali jeste – posijedila. Jedino mi se visina nije promijenila – 187 centimetara  bilo je prije, toliko je i danas. Ugodan, sunčani, proljetni dan u Krku. Darijo Vasilić, najdugovječniji gradonačelnik u Hrvatskoj. Punih 25 godina prikupilo je još niz općinskih načelnika, gradonačelnik ni jedan. Kava u Caffettariji XVIII. st., mjestu koje spaja novi i povijesni dio Krka, kafiću koji uvodi gosta na Velu placu.




– Ni meni samom nije ponekad jasno kako mi se to dogodilo. Profesor matematike pa najdugovječniji gradonačelnik u Hrvatskoj. K tome, svi su mi izbori prolazili i poprilično »glatko«, nikad nije bilo neke velike strepnje za ostvarenje cilja, pa na zadnjim izborima  nisam imao čak ni protukandidata, prisjeća se svih svojih izbora Vasilić, inače od prvog dana pripadnik regionalnog, socijalnog, »lijevog« PGS-a.


– Kakav nam je gradonačelnik? Odličan! Jako je susretljiv, uviđavan, dostupan i silno mu je stalo do toga da građani žive dobro, bio je jednoglasni zaključak triju mladih žena: Kristine Ilijić, Slađane Knežević i Mirjane Tijanić. Zaustavili smo ih na odlasku s Vele place, nakon što su srdačno, sa smiješkom, pozdravile gradonačelnika Vasilića. Da ga sami nismo naručili za razgovor, susret bi nam izgledao skoro namješten, kao da su tri dame prošle samo zato što su mu gošće u predizbornom spotu. A nisu.



– Grad Krk je sjajna sredina za ugodan život. Svih nas. Jako je puno aktivnosti namijenjeno djeci, mladima tako da sve pohvale idu na račun gradonačelnika i svih onih ljudi koji vode grad, istaknula nam je Ilijić. S njom su se složile Knežević i Tijanić koja je istaknula i jednu kritiku, zapravo molbu – nedostaje povoljnih stanova za mlade obitelji!


– Istina  je. S obzirom na to  da je karakter Krka naglašeno turistički, cijena nekretnina je visoka. No, s obzirom da imamo prostora za teritorijalno širenje, u planu nam je i jedan takav, povoljniji tip stanogradnje, nadovezao se Vasilić.


Povratnici i umirovljenici


U Krk smo zapravo stigli kako bismo kroz jedan pomalo nepretenciozni način proniknuli u tajnu političke dugovječnosti Darija Vasilića. Željeli smo naprosto šetajući proći Krkom i vidjeti reakcije građana. Dodatni nam je povod bila činjenica da je Primorsko-goranska županija u četvrtak proslavila 25 godina postojanja, a upravo je krčki gradonačelnik rekorder političke dugovječnosti u današnjih 36 jedinica lokalne samouprave koliko ih Županija broji. Najiskrenije – željeli smo vidjeti i osjetiti koliko ga Krk uistinu voli ili je ipak, kao vrsni matematičar, samo bio uspješni krojač izbornih postotaka.


Mada, brojke koje idu uz Krk, pa i kao otok, su iznimno ilustrativne i svakako idu u korist ljudi koji obnašaju političke funkcije u jednom od najrazvijenijih dijelova Hrvatske. Otok je naime u zadnjih pola stoljeća – udvostručio broj stanovnika. Dok ih je popis iz 1971. godine izbrojao oko 10 tisuća, 2011. godine, četiri dakle desetljeća kasnije – 19.200. Sam Grad Krk je od četiri tisuće narastao na 6300 stanovnika.


– Nije mnogo, ali nije ni malo. Zahvaljujući i uspješnim političarima Krk ostvaruje godišnji porast stanovnika od po jedan posto. Malo na godišnjoj razini, mnogo kad se zbroje desetljeća. No, ono što je najvažnije, rast nije bio stihijski, nagli tako da smo uvijek mogli našim građanima osiguravati i zadovoljavajući komunalni i socijalni standard, ističe Vasilić.



No, ono što je uistinu fenomen, i ne samo kad je o jadranskim otocima riječ, broj je – prvašića. U Gradu Krku se tako ove jeseni očekuju tri prva razreda. Broj djece zadnjih godina varira između 65 i 75, a uz sam Krk, jako je aktivna i škola u Vrhu gdje je uz pedesetak krčkih još po dvadesetak prvašića.


– Ma nije vam tu riječ o nekom velikom mehaničkom priljevu stanovništva. Ne, nama se više doseljava stanovništvo treće dobi, umirovljenici koji odlaze iz gradova na kontinentu, ljudi koji svoje penzionerske dane žele provoditi uživajući u ovdašnjoj ugodnoj klimi. Nemalo je i povratnika koji su prije mnogo godina otišli »trbuhom za kruhom«, ponajviše u nekad snažnu riječku industriju, a koji su se nakon umirovljenja odlučili vratiti zavičaju.


Dakako, ima i nemalo ljudi koji idu u red »radne migracije«, ponajviše onih koji su se u Krku pojavili iz kontinentalnih dijelova Hrvatske ili susjednih država dolazeći na posao u turističkoj sezoni, nešto manje u poljoprivredi, te nakon toga zauvijek ostali u Krku. Ali koliko god da smo privlačni za doseljavanje i dalje nam je najveći problem nedostatak radne snage. Silno nam fale građevinari, radnici u turizmu kao i poljoprivredi koju smo cijeneći njezinu komplementarnost s turizmom, preferirajući  dakle tu sinergiju, digli na jedan vrlo lijepi nivo, nastavlja svoju za hrvatske navike apsolutno nestvarnu priču Vasilić.


A kako i ne bi nedostajalo radne snage kad na 6,3 tisuće stanovnika imaju registrirano 280 tvrtki i 430 obrta. Velik je broj i OPG-a, a za nemali broj poljoprivrednika i njihovih nasada osigurani su besplatna voda i prirodna gnojiva. A niže, dok se spuštamo na Rivu – plakat za kino! Nemalo se čudimo jer u Hrvatskoj danas izvan »multiplex« sustava u trgovačkim centrima najvećih gradova, kina skoro da i ne postoje.


– Da, uredili smo kino sa 110 mjesta, opremili smo ga najnovijom audio-video tehnologijom te se nadam kako će biti privlačno našim sugrađanima. Kako se se i u našem kinu, baš kao i nekad u našoj mladosti, u njemu događati neke prve ljubavi, s karakterističnim se smješkom prisjeća mladosti Vasilić.


Vile s bazenom


– Možda vam je jedna od tajni mog uspjeha deviza kako u svemu treba imati – mjere. Čovjek koji vodi neki grad mora biti skroman i skrban. Kad je početkom tisućljeća krenula nagla betonizacija i apartmanizacija Jadrana, mi smo donijeli sasvim drugačiju odluku. Hitno smo donijeli urbanistički plan koji je imao za cilj onemogućiti zloupotrebu prostora. Na našim se parcelama smjelo iskoristiti za gradnju samo 20 posto terena, smjele su se graditi kuće konfiguracije 1+1, s najviše četiri stana. O kako su nas tada mrzili građevinski »mešetari«! Kasnije, kad je oko nas »procvala« apartmanizacija, a 2013. godine je na vrhunac stigla i ekonomsko-graditeljska kriza, mi smo naš urbanizam jako – liberalizirali. Ali što se tada događa? Nitko više ne gradi apartmane već se kreće u izgradnju luksuznijih vila s bazenima. Po kojima je otok Krk danas jedan od rekordera – ima ih ukupno 400, zadovoljan je Vasilić.


Krećemo mu ipak malo izmicati tlo po nogama. Koliko se god o Krku lijepo govorilo i mislilo, hotelska je grana turizma jako skromna.


– U zadnje vrijeme uređuje se i gradi niz manjih, boutique hotela. Velikih istina nedostaje, no nekako mi se čini da ih ljudi kod nas manje i traže, pravda se Vasilić.



– Dobar, odličan čovik. Jako odgovoran, pažljiv prema svima. Ne čudi da je toliko na čelu Krka jer je stvarno dobar, istaknuo je skoro na telegrafski način mišljenje o gradonačelniku rekorderu još jedan istaknuti Krčanin, direktor GP Krk, jedne od najznačajnijih hrvatskih građevinskih tvrtki Josip Purić. Kad je on u pitanju, riječ je o još jednom fenomenu. I dok mnogi ne sakupe ni punih četrdeset godina radnog staža, Puriću će za tri godine biti – četiri desetljeća kako je – direktor. Stoga, da uskoro će nam se ponuditi jo jedna lijepa, »vjerovali ili ne« krčka priča.



A mi nastavljamo s pritiskom: zbog toga vam je sezona kratka. Kako možete puniti vansezonu kad nemate raskošnih hotela? K tome, ne možete organizirati ni zimske kongrese, sportske pripreme, zdravstveni turizam?


– Ma ima i svega toga. Pa jako smo lijepo razvili, i još uvijek to činimo,  sportski kompleks »Josip Uravić Pepi«, dok je naš je NK Krk drugi najjači nogometni klub u Županiji. Jako je zaživio i »outdor« turizam koji ne poznaje godišnja doba. Zapravo mislim da naša sezona baš i nije tako kratka, izvlačio se Vasilić.


Pa i s pravom. Iako je bila prva polovica travnja, Krk je bio prepun turista, izletnika koji su guštali u sunčanom danu i povijesnim znamenitostima. Otvoreni su i brojni restorani, rasprostrte terase. Uistinu, pa nije se Vasilić baš imao zbog čega pravdati.


Otok iz snova


Krećemo u zadnji napad: zračna luka! Ni blizu zadarske, nedovoljno niskobudžetnih kompanija i letova. Da je promet veći, Krk bi uistinu postao cjelogodišnja turistička meka. Jer ako Britanci i Skandinavci čitave godine hrle u Andaluziju ili na jug Portugala, zbog čega to ne bi činili i prema Krku.


– Dobro tu ste možda u pravu. Iako, i u našoj zračnoj luci promet raste. Istina, u niskotarifne kompanije treba mnogo ulagati, a naša je vlasnička struktura jako rascjepkana te stoga to manje činimo. Jasno je kako bi aerodrom bio uz katamaransku vezu iz Omišlja jako dobar i za otok Rab, kako bi se i na Lošinj manjim avionima moglo prevesti putnike koji na Krk stignu većim zrakoplovima, no to se još uvijek ne čini. No, moglo bi se činiti u budućnosti, pragmatičan je pa po prvi puta i političan Vasilić.



Osunčana krčka riva. I Petar Kopanica. Sveprisutan u mnogim segmentima društvenog života Krka, posebno turizma.  Puntar sa stalnom krčkom adresom.– Kakav je Vasilić? Pa dovoljno je vidjeti kako ga svi srdačno pozdravljaju da bi vam odmah bilo jasno što o njemu misle. A misle dobro jer on jednako tako misli o svima njima i njihovom standardu, zaključuje Kopanica.


Mada, jasna nam je suzdržanost po pitanju aerodroma. Otok Krk je naprosto  turistički jako dohodovan. Iako ima svega 8,86 posto površine, ili 15,6 posto stanovništva Županije, Krk ostvaruje trećinu njezinog turističkog prometa. I zapravo jasno je kako je najrazvijeniji dio jedne od najrazvijenijih županija Hrvatske. Naprosto otok iz snova čija je pak najbajkovitija cjeline sam Grad Krk.


– Je, nama vam se dive čak i gosti, političari iz Istre koja je u mnogočemu jako razvijena. S razlogom jer na Krku vodovodnu vodu ima 99,6 posto stanovništva. Vodovodi su novi i od najkvalitenijih materijala tako da su nam gubici vode 17 posto što je na razini najrazvijenijih država Europe. Silno pazimo i na ekologiju tako da smo dosegnuli 60 postotnu separaciju otpada što je također daleko iznad hrvatskog prosjeka, zadovoljan je Vasilić.


A kako je Kopanica jako povezan i s kulturno-folklornim aktivnostima, istaknimo kako je u Krku registrirano čak 70 udruga najrazličitijih profila od kojih on osobno participira u njih čak 15.


S obzirom na sve, čini se kako je daljnje napredovanje Darija Vasilića, jer Krk će tek početi ostvarivati značajne iskorake, kapitalizirati u mnogim djelatnostima sjajne temelje koje su mu pažljivo trasirale Vasilićeve političke vladavine, ne može zaustaviti ni – treći svjetski rat s kojim tako opasno mašu čelni ljudi SAD i Rusije.


Ili što je to u ljudskom biću što ga vodi prema Dariju Vasiliću. Čovjeku koji drži do sebe i svoje političke opcije, ali mu ni jedna druga nije strana. Pa tako s puno pažnje, baš kao svoje stranačke kolege, ugošćuje i predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović koja se politički nalazi na suprotnom dijelu političkog pravca koji on preferira.


 – Ma ima nešto i u matematici i fizici. Ako se sile slože u istom smjeru rezultat je uvijek bolji nego kad se razvlače u suprotnim pravcima, zaključio je svojih prvih četvrt stoljeća na čelu Grada Krka Darijo Vasilić. Fascinatni političar koji bi na kraju mogao postati i razlogom izvansezonskog razvoja kongresnog turizma. A glavnu bi ulogu u svemu imala upravo njegova predavanja. Kako voljeti, a ne mrziti, kako umjesto ustaša i partizana imati bogati grad skoro bez – mana.