Iz druge perspektive

Vratile se periske – more na Opatijskoj rivijeri je čisto

Aleksandra Kućel Ilić

Premda je ljetna vijest da na dijelu Slatine more nije pogodno za kupanje itekako odjeknula Opatijom, stručnjaci za podmorje tvrde da se kanalizacijski sustav itekako modernizirao i da je situacija puno bolja nego prije 30 godina...



Gdje se smijemo kupati, a gdje ne? Je li opatijski akvatorij pogodan za užitak u moru i što znači tabela s oznakom zabranjenog kupanja na dijelu Slatine? Tko garantira da je more zagađeno samo na uskom dijelu zapadne Slatine, a da na centralnom dijelu kupališta nema opasnosti? Što se to događa u gradu koji je uložio 200 milijuna da bi se modernizirao sustav kanalizacije i poboljšala kvaliteta mora? Gdje je prava istina i zašto se krivci za dugogodišnji problem onečišćenja Slatine konačno ne pronađu, prozovu i da jednom zauvijek saniraju sve ono što donosi Opatiji negativne turističke bodove? I to baš u vremenima kada i ne cvatu one prave turističke ruže, već se za naklonost svakoga turista treba itekako grčevito boriti… Uistinu, mnoga su se pitanja nametnula ovoga ljeta na Opatijskoj rivijeri i premda su pravila struke nalagala da je zdravlje kupača na prvome mjestu, te su se i podaci o onečišćenju mora odmah i javno obznanili, s druge strane, iz ustiju onih koji se sustavno bave istraživanjem opatijskoga podmorja – stigli su posljednjih dana ohrabrujući podaci. 


 Kanali veličine ekrana


Naime, kako bi se utvrdilo što se to događa u opatijskom podzemlju i podmorju, te pokušalo pronaći manjkavosti kanalizacijske mreže, Grad Opatija i Komunalac su uz pomoć moderne opreme i specijalno educiranih ljudi, mjesec dana pretraživali i opatijski obalni pojas, kompletno podmorje, ali i sam »podzemni život grada«. 


  O svojoj ekspediciji iz prve su nam ruke posvjedočili jedan od njezinih sudionika, vatrogasac Rene Raymond Gulin i voditelj Ronilačkog centra Volosko SUB Mile Čubra. U stručnom tumačenju svega što se radilo i istraživalo tijekom boravka u »nevidljivim dijelovima grada«, jednu im je »ruku« dao i Ervino Mrak, prvi čovjek »Komunalca«. 




  – Odmah nakon prve dojave da se nešto čudno događa s podmorjem na Slatini, ronioci su intervenirali i počelo je ispitivanje koje je trajalo trideset dana. Kolega koji je spretan i ima dobru liniju prolazio je kroz kanale veličine kompjutorskog ekrana koji je pred vama i bez ikakvoga straha, uz pomoć drugih stručnjaka prolazio svim kanalima, od Tomaševca i Škrbića, do predjela Vrutki. Sve je uredno posnimano kamerom, sve je dokumentirano, a neki od uočenih propusta su se zatim i sanirali – rekao je Mile Čubra. 


  Kako je pojasnio Ervino Mrak, na terenu je tijekom tih tridesetak dana bilo svakojakih »doživljaja«, no sve u svemu – utvrđeno je da u zaleđu Opatije ima podosta septičkih jama koje se gotovo nikad ne prazne na zakonom propisan način i to je jedan »nagomilani« problem u kojemu se može tražiti i djelomične krivce za zagađenje akvatorija. No, da bi se problematiku do kraja detektiralo, trebalo bi ipak ubaciti u sustav specijalnu zelenu boju od čije bi se i najmanje količine zazalenio cijeli Kvarnerski zaljev, pa takva opcija jednostavno tijekom ljeta nije dolazila u obzir.


Stoga se od »raskrinkavanja« uz pomoć boje odustalo, no vrlo vjerojatno će se u oštriji »napad« krenuti iza turističke sezone kako bi se do idućeg ljeta stvari posložile i slični ekscesi izbjegli.  

Školjke najbolji dokaz


Što o svemu kaže Rene Raymond Gulin i kakva su njegova zapažanja o »drugoj strani Opatije«, onoj koju poznaju tek rijetki znalci?  


U Jadranu obitavaju dvije vrste periski, a inače ih u svijetu ima ukupno 12 različitih. Školjka ima oblik šiljastog trokuta i svijetlo je smeđe boje, no u pravilu je prekrivena algama ili drugim školjkama. Periske narastu ponekad čak i do metra dužine, a zbog njihovog nekontreoliranog izlova, zakonom su zaštićene 1977. godine. Za njih kažu da su pravi filteri za more, budući da kroz njih dnevno prođe i do nekoliko tisuća litara mora. Periska je često služila kao ukras, ali i u gastronomiji, dok se meso periske ponekad koristilo i kao mamac za udicu ili vršu. 



– Situacija je danas daleko, daleko bolja nego ranijih godina. Naime, sjećam se svojih dječačkih dana kada smo se bez problema i ikakvih ograničenja kupali na Slatini, a more je bilo daleko prljavije i kanalizacijski sustav daleko slabije riješen nego danas. Stanje se itekako popravilo, te nije istina da je danas opatijsko more zagađeno. Dogodio se pojedinačni slučaj, no njega će se uspjeti riješiti a ostalo sve ide u dobrom smjeru – posvjedočio je Gulin. 


  A zatim smo od Gulina i Čubre saznali i vijest koja je vrlo ohrabrujuća, a svjedoči o kvaliteti i čistoći našega podmorja. Nakon brojnih godina izbivanja, liburnijski akvatorij se ponovno može pohvaliti pojavom zaštićenih školjaka – periski. To je, tvrde ronioci, čisti i najbolji dokaz da se u zadnjih pet ili šest godina kvaliteta mora u Opatiji i okolici itekako popravlja. Naime, u zagađenim područjima – ove školjke u svakom slučaju nema, a s obzirom na to da se radi o zaštićenoj vrsti, zakonom je strogo zabranjeno njihovo eksploatiranje. 


  Periske su ronioci vidjeli, te zabilježili kamerama i u samoj lučici Volosko, u podmorju ispod hotela Kristal i Admiral u Opatiji, ali i duž obale, u smjeru Lovrana i Mošćeničke Drage.   – Sada je podatak o povratku periski u naše podmorje i javno obznanjen, pa moram apelirati na sve koji vole roniti da ih nikako ne diraju jer su strogo zaštićene i prave su prijateljice čistoga mora. Puno ljepše ih je vidjeti u moru, nego na nečijem zidu – poručio je Mile Čubra.