Revitalizacija baštine

Novi život Frankopana: Sve o kulturnoj ruti od Krka do Gorskog kotara koja je dobila EU novac

Nela Valerjev Ogurlić

Dvorac Nova Kraljevica / Foto Sergej DRECHSLER

Dvorac Nova Kraljevica / Foto Sergej DRECHSLER

Novi pristup obnovi više ne podrazumjeva samo renoviranje zidina i popravljanje krovova, već stvaranje atraktivnih kulturnih sadržaja, te obrazovanje i zapošljavanje mladih stručnjaka koji će te sadržaje kroz cijelu godinu predstavljati i nuditi domaćim ljudima, ali i turističkom tržištu



Sedamnaest kaštela i tri sakralna kompleksa nanizana od Krka preko Vinodola do Gorskog kotara čine kulturnu rutu »Putovima Frankopana« za koju je Primorsko-goranskoj županiji odobren iznos od 47,3 milijuna kuna iz strukturnih fondova Europske unije. Kako je istaknuo župan Zlatko Komadina, ovo je najveća pojedinačna donacija koju je do danas Primorsko-goranska županija dobila za neki projekt, a veličinom nadilazi cjelokupno ulaganje proteklih desetljeća u kaštele, dvorce i stare gradove koje baštinimo iz vremena Frankopana. Ipak, to je tek početak novog pristupa obnovi koja neće više samo obnavljati zidine i popravljati krovove, nego i stvarati atraktivne kulturne sadržaje, te obrazovati i zaposliti mlade stručnjake koji će te sadržaje kroz cijelu godinu predstavljati i nuditi domaćim ljudima, ali i turističkom tržištu.


Do 2020. godine bit će predstavljeni obnovljeni dvorci u Kraljevici, Krku i Bakru, otvorit će se ukupno osam interpretacijskih centara u ova tri dvorca, te u utvrdama na Trsatu, u Bribiru, na Grobniku, u Čabru i Brodu na Kupi, opremit će se niz udruga žive povijesti i pokrenuti brojni kulturni i turistički sadržaji povezani s dvadeset lokaliteta.


Projekt će objediniti prirodnu, kulturnu, gastronomsku i turističku ponudu našeg kraja, te ukazati na povezanost naše srednjovjekovne povijesti s europskim krugom. Prema riječima župana, bit će to veliki poticaj razvoju našeg zaleđa i Gorskog kotara, jer se većina sadržaja nalazi izvan turistički najaktivnijih obalnih područja.




Iznos od 47,3 milijuna kuna što ih bespovratno dodjeljuje Europska unija, prema riječima autora i voditelja projekta Valerija Jurešića, županijskog pročelnika za kulturu, sport i tehničku kulturu, predstavlja 77 posto ukupne vrijednosti investicije, što znači da će u obnovu objekata, njihovo uređivanje, promociju i stvaranje turističkih proizvoda koji će oživjeti otok Krk, vinodolsko zaleđe i Gorski kotar kroz cijelu godinu ukupno biti uloženo više od 60 milijuna kuna.


Središnja točka


Najveću preobrazbu doživjet će Dvorac Nova Kraljevica u koji je i do sada najviše investirano, a zamišljen je kao središnja točka cijele kulturno turističke rute. Samo u njegovu obnovu bit će uloženo više od 20 milijuna kuna, od čega 16 milijuna za uređenje okoliša, prema projektu arhitekata Vinka Penezića i Krešimira Rogine, a ostalo za uređenje interpretacijskog centra, sanitarnih čvorova i kompletnu obnovu vanjskog plašta povijesnog zdanja.



Dvorac Nova Kraljevica – Frankopani i 600 godina povijesti umjetnosti


Kaštel u Krku – Frankopani i europska pismenost


Kaštel u Bakru – Frankopani i gospodarstvo


Bribirska kula – Frankopani i europsko nasljeđe zaštite ljudskih prava


Trsatska gradina – Frankopani i duhovna baština Europe


Grobnički kaštel – Frankopani i Antemurale Christianitatis


Dvorac u Čabru – Frankopani i europska fortifikacijska graditeljska baština


Kaštel Zrinskih u Brodu na Kupi – Frankopani i bioraznolikost



Sa sjeverne strane dvorca bit će podignut plato površine od oko 1.200 četvornih metara koji će se koristiti za održavanje različitih manifestacija, a pod njime smjestit će se parkiralište. S južne strane dvorca prema moru spuštat će se terase s bogatim nasadima mediteranskog bilja, vinskim podrumom u sjeni vinove loze i dva natkrivena paviljona za opuštanje.


Prilaz terasama uz zapadno pročelje bit će nadsvođen kupolom od krošnji drveća, dok će koridor uz istočno pročelje izgledati kao livada s niskim aromatičnim raslinjem kroz koju će ponton od betonskih elemenata voditi do elegantnog balkona koji podsjeća na pramac broda.


U Dvorcu Nova Kraljevica bit će i sjedište tročlane uprave kulturno-turističke rute, a kroz projekt je omogućeno i zapošljavanje dvanaest interpretatora koji će raditi tijekom cijele godine u osam interpretacijskih centara. Posao će im biti da tumače baštinu, potiču suradnju na razini cijele rute, organiziraju lokalna kulturna i turistička zbivanja, surađuju s umjetnicima, udrugama i građanskim inicijativama, ali i OPG-ovima, ugostiteljima, turističkim zajednicama i agencijama.


Kako ističe Jurešić, riječ je o posve novom obrazovnom profilu koji će se kreirati u suradnji s riječkim Sveučilištem, a samo kroz ovu investiciju otvorit će se četrdesetak takvih radnih mjesta. Izdaci za 15 zaposlenih u prve dvije godine projekta u cijelosti su pokriveni, a osiguran je i novac za edukaciju kadrova.


Mreža kulturnih ruta


Kulturna ruta »Putovima Frankopana« ostvarenje je važnog dijela strategije kulturnog razvoja Primorsko goranske županije – stvaranja mreže kulturnih ruta. Ona pripovijeda o počecima suvremene hrvatske države u europskom kontekstu, o tome kako se živjelo prije nekoliko stotina godina na Kvarneru i u Gorskom kotaru, kako se lovila riba i divljač, kako se ratovalo i ljubilo, trgovalo i gradilo, školovalo i popovalo, kaže Jurešić. To je vrijeme glagoljice i Vinodolskog zakonika. Vrijeme u kojem su Frankopani tražili svoje mjesto u svijetu kojim vladaju Mletci, Habsburzi i Osmanlije.



Kulturna ruta »Putovima Frankopana« prema očekivanju Valerija Jurešića, ostvarivat će 42.000 posjeta godišnje. Cijena zajedničke ulaznice za sve objekte iznosit će 50 kuna, što će donositi prihod od 2,1 milijuna kuna godišnje. S ulaznicom bi se ostvarivao i popust na tematske menije u Kvarner Gourmet i Kvarner Food restoranima i neke druge usluge koje će se povezati kroz rutu.


Ostale prihode donosit će vodstva po objektima, razne radionice, edukativni seminari, rabat od 30 posto na podaju suvenira koji bi uz uobičajene memorabilije uključivao i autohtone prehrambene proizvode – rakije, džemove, maslinovo ulje – brendirane srednjim vijekom i Frankopanima. Jedna od ideja je da se s jedinicama lokalne samouprave ugovori i fiksni postotak od ubrane boravišne pristojbe (1-2%), čime bi se sudbina prihoda vezala uz učinak koji će ruta imati na lokalni turizam. Prihod iz ovih izvora u ukupnom iznosu od 2,7 milijuna kuna godišnje u cijelosti bi bio pokrio izdatke za zaposlene, troškove hladnog pogona i redovne promotivne aktivnosti.



Ali, ona je i tek prva u nizu kulturnih ruta kojima se želi izgraditi novi oblik kulturnog turizma. Nakon frankopanske, uslijedit će kulturna ruta o antičkoj povijesti, kao i ruta o životu uz more i pomorstvu.


Za potrebe tog novog pristupa organizaciji kulturnog života, baštini i turizmu nastajat će nove vrste radnih mjesta, a u godinama koje dolaze Rijeka i PGŽ bi mogle postati europski centar novog pristupa razvoju kulturnog turizma, vjeruje pročelnik.


Uređenje i opremanje osam interpretacijskih centara koštat će 21 milijun kuna, a dodatnih 5,1 milijuna kuna uložit će se u izradu interpretacijskih sadržaja. Svaki interpretacijski centar razradit će jednu osnovnu temu koje će se međusobno nadopunjavati. Krovni interpretacijski plan kulturne rute iz kojeg proizlaze pojedine teme izradila je tvrtka Muze iza koje se krije interpretacijski tim koji vodi Dragana Lucija Ratković Aydemir, autorica interpretacije u »Kući o batani« u Rovinju i »Ivaninoj kući bajki« u Ogulinu. »Frankopani i 600 godina povijesti umjetnosti« bit će tako tema Dvorca Nova Kraljevica, a »Frankopani i europska pismenost« Kaštela u Krku. U Bakru će se pričati o Frankopanima i gospodarstvu, u Bribirskoj kuli o Frankopanima i europskom nasljeđu zaštite ljudskih prava, a na Trsatskoj gradini o Frankopanima i duhovnoj baštini Europe.


Kaštel Grižane


Kaštel Grižane



Interpretacijski centar u Grobničkom kaštelu razradit će temu »Frankopani i Antemurale Christianitatis«, odnosno priču o borbama Frankopana i Zrinskih protiv Osmanlija, ali i onu o mitskoj bitci na Grobničkom polju u kojoj su hrvatske snage porazile tatarsku vojsku.


Dvorac u Staroj Sušici funkcionira kao dječje odmaralište


Dvorac u Staroj Sušici funkcionira kao dječje odmaralište



Dvorac u Čabru bavit će se Frankopanima i europskom fortifikacijskom graditeljskom baštinom dok će interpretacijski centar Kaštela Zrinskih u Brodu na Kupi ispričati priču o Frankopanima i bioraznolikosti.


Vrhovnikovi trofeji


U Kaštelu Zrinskih u Brodu na Kupi djeluje goranska ispostava Prirodoslovnog muzeja Rijeka koji je kroz projekt osigurao sredstva za uređenje potpuno novog stalnog postava.


Grobnički kaštel


Grobnički kaštel



Ulaganje u novi postav i interpretacijski centar u ukupnoj vrijednosti većoj od pet milijuna kuna za posljedicu će imati i konačno iseljenje kolekcije egzotičnih lovačkih trofeja Damira Vrhovnika iz ovog prostora, dok će se elementi postojećeg muzejskog postava o lovstvu, šumarstvu i ribolovu integrirati u novo rješenje koje će se fokusirati prvenstveno na prirodnu baštinu, ali će biti protkano i pričom o odnosu čovjeka i prirode. Prirodne vrijednosti Gorskog kotara bit će prikazane putem klasičnih eksponata i različitih multimedijalnih materijala i to od Kupske doline i krškog podzemlja pa do najviših planinskih vrhunaca kako se publika bude kretala od prizemlja prema vrhu kaštela.


Dvorac Zrinskih u Čabru


Dvorac Zrinskih u Čabru



Svijet prirode posjetitelji će moći doživjeti različitim osjetilima, a osim najpoznatijih i najrjeđih biljnih i životinjskih vrsta, bit će prikazana geološka podloga i klimatski uvjeti goranskog podneblja. Na pojedinim mjestima hodat će tvrdom, na drugima mekom podlogom. Pod će djelomično biti ispunjen vodom, a bit će i mjesta na kojima će se posjetitelji probijati kroz granje drveća. Moći će osjetiti hladnoću snijega, a iznenadit će ih i udari snažne bure.


Kaštel s kulom Kvadrac u Novom Vinodolskom


Kaštel s kulom Kvadrac u Novom Vinodolskom



Na svakom katu bit će prezentiran i element žive prirode, poput akvarija s kupskim životinjama, zmijskog terarija ili direktnog prijenosa iz gnijezda ptica. Na vrhu kaštela uredit će se multimedijalna dvorana s malom pozornicom i prostorom za privremene izložbe, a u prizemlju će se smjestiti interpretacijski centar koji će pričati o povijesnoj baštini Kaštela Zrinskih i njegovom značaju, te suživotu čovjeka i prirode od doba Frankopana do današnjih dana. Autori postava su prirodoslovci dr.sc. Boštjan Surina i dr. sc. Željka Modrić Surina, a dizajn potpisuje arhitekt Klaudio Cetina.


Kula u Bribiru


Kula u Bribiru



Processus Montanus


U Dvorcu Zrinskih u Čabru, u kojem već postoji zavičajna zbirka i galerija slika Vilima Svečnjaka, osim uređenja interpretacijskog centra obnovit će se i vanjska stolarija, za što je osigurano 612.866 kuna.


Kaštel Zrinskih u Brodu na Kupi


Kaštel Zrinskih u Brodu na Kupi



Osim ovoga, još 2 milijuna kuna na području Gorskog kotara investirat će se u opremanje istraživačkog i edukativnog arheološkog centra Processus Montanus u bivšoj kući čuvara brane na Lokvarskom jezeru. U Lokvama se već godinama okupljaju arheolozi iz zemlje i svijeta, a planirano je da ubuduće obavljaju arheološka istraživanja i za potrebe kulturne rute.


Franjevački samostan na Košljunu


Franjevački samostan na Košljunu



Interpretacijski centar u Krku bit će smješten u prizemlju lani obnovljene Austrijske kule, a osim te investicije osiguran je i novac za sanaciju bedemskih zidova kaštela u iznosu od 733 tisuće kuna. Pored toga još će 684.700 kuna biti uloženo u opremanje multimedijalnog centra na Trgu Kamplin, u neposrednom susjedstvu kaštela.


Vrata će posjetiteljima otvoriti i Bakarski kaštel u kojem prije uređenja interpretacijskog centra treba sanirati međukatne konstrukcije. Za tu namjenu i uređenje vanjskog sanitarnog čvora osigurano je 1, 4 milijuna kuna, a manji iznos od 36.600 kuna namijenjen je označavanju bakarskih pješačkih staza.


Manastir Gomirje s crkvom Roždenija Svetoga Jovana Preteče


Manastir Gomirje s crkvom Roždenija Svetoga Jovana Preteče



Na Trsatskoj gradini bit će izvedena statička sanacija i konzervacija zapadnog zida stambenog dijela kaštela u kojem će se urediti i mali interpretacijski park na otvorenom. Za tu je namjenu osigurano 1,6 milijuna kuna, a dodatnih 1,1 milijuna kuna utrošit će se na nabavku opreme za provedbu kulturno turističkih sadržaja na Gradini, u što je uključeno i opremanje trsatskih udruga kostimima i rekvizitima za programe oživljavanja srednjovjekovne povijesti.


Novu opremu dobit će i Udruga za oživljenu povijest Grobnišćine, te Udruga Zrinskih-Frankopana iz Drivenika. Sveukupno će za tu namjenu biti utrošeno oko 450 tisuća kuna, a prema riječima pročelnika Jurešića i za ove će skupine biti organizirane edukativne radionice kako bi uprizorenja kojima će se uključivati u različite manifestacije i događanja bila što kvalitetnija.


Rekonstruirani kaštel u Driveniku dobio je i ljetnu pozornicu


Rekonstruirani kaštel u Driveniku dobio je i ljetnu pozornicu



Za edukaciju je osigurano više od 760 tisuća kuna, a osim interpretatora i modernih vitezova obuhvatit će ugostitelje kako bi izradili srednjovjekovne jelovnike koji će biti uvršteni u Kvarner Gourment i Kvarner Food ponudu.


Bribir će osim interpretacijskog centra dobiti i posebno dizajnirano dječje igralište na temu srednjeg vijeka. U njegovo uređenje uložit će se 1,2 milijuna kuna, a s manjim iznosom od 271.823 kuna financirat će se i obnova fasade na zgradi općine – nekadašnjeg frankopanskog kaštela.


Dvorac u Severinu sa zaštićenim perivojem


Dvorac u Severinu sa zaštićenim perivojem



Za različite marketinške aktivnosti osigurano je skoro 1,2 milijuna kuna, a s 51.695 kuna financirat će se i uređenje frankopanske šetnice u Čavlima.


Koncept revitalizacije


Prema riječima pročelnika Jurešića, ovakav koncept revitalizacije rezultat je intenzivne suradnje s predstavnicima lokalnih zajednice i potrage za odgovorom na pitanje kako oživjeti, a ne kako obnoviti baštinu, jer je iskustvo pokazalo da velika ulaganja u građevinske zahvate ne donose željene efekte.


Ovo je, naime, druga faza projekta »Putovima Frankopana« koji je započet još 2005. godine. U tada formiranu tematsku rutu bilo je uključeno 10 lokaliteta na kojima su idućih godina izvedeni različiti sanacijski i rekonstruktivni zahvati te istražni arheološki radovi. Obnovljena je kula u Bribiru, uređen kaštel u Novom Vinodolskom, sanirana su krovišta kaštela u Bakru i dvorca Nova Kraljevica, obnovljen je zvonik Hreljinske gradine. Opsežni arheološki i rekonstruktivni radovi izvedeni su i u kaštelu na Gradu Grobniku, a rekonstruirani kaštel u Driveniku dobio je i ljetnu pozornicu. No, upravo je Drivenik, kaže Jurešić, primjer impozantnog ulaganja koje nije oživjelo utvrdu, jer je realno u funkciji tek nekoliko dana u godini.


– Gotovo svi kašteli nalaze se u malim sredinama koje oskudijevaju sadržajima. Njima je potrebno mjesto koje će cijele godine funkcionirati kao društveni i kulturni centar zajednice, a treba im i turistička atrakcija, ali sa svim potrebnim sadržajima, a ne kao velebna građevina koja jedino izgleda dobro na razglednicima i fotografijama, jer ne nudi ništa osim obnovljenih zidova. Da bismo ispunili te ciljeve opredijelili smo se za koncept revitalizacije koji počiva na posve drugoj logici od prijašnjeg: u funkciju stavljamo objekte kakve imamo, uz nešto nužnih građevinskih intervencija, ali s kompletno zaokruženom ponudom sadržaja koji će izazvati zanimanje posjetitelja i donijeti prihode. Na taj način osigurat ćemo održivost rute i mogućnost kontinuirane obnove te velike palete objekata, kaže Jurešić


Primorsko goranska županija je u obnovu frankopanskih kaštela od 2005. godine uložila oko 30 milijuna kuna, uglavnom vlastitih sredstava, uz doprinos jedinica lokalne samouprave. Pored toga je kroz europski projekt HERA osigurala 3,5 milijuna kuna za obnovu Austrijske kule u krčkom kaštelu, sanaciju triju ugaonih kula i uređenje posjetiteljskog centra u Dvorcu Nova Kraljevica. Upravo kroz provedbu tog projekta uobličen je i novi koncept revitalizacije ostavštine Frankopana i Zrinskih, te proširen opseg rute u koju je uključeno još deset lokaliteta na području Krka, Rijeke, Crikvenice, i Gorskog kotara.


Goranski dio rute uključuje i dvorac u Staroj Sušici koji funkcionira kao dječje odmaralište, dvorac u Severinu sa zaštićenim perivojem na litici iznad Kupe koji propada zbog neriješenih vlasničkih odnosa, te Manastir Gomirje s crkvom Roždenija Svetoga Jovana Preteče. Ovo je najzapadniji pravoslavni manastir u Europi, a u davnini je bio frankopanski kaštel s crkvom sv. Marije.


Vinodolskom dijelu pripadaju i Stari grad Zrinskih u Kraljevici, bivši pavlinski samostan u Crikvenici, Kaštel Grižane, Stari grad Ledenice i Kaštel s kulom Kvadrac u Novom Vinodolskom, a krčkoj ruti i franjevački samostan na Košljunu, te ostaci Kaštela Gradec – prvog posjeda Frankopana skrivenog u šumi u okolici Vrbnika, od kojeg su ostale samo ruševine koje su djelomično konzervirane.


Trinaest partnera


O obimu i složenosti ovog projekta , kaže Jurešić, govori i činjenica da su i neki konzultanti za EU fondove bili u nevjerici oko pripreme prijave za natječaj jer su smatrali da sadrži previše raznorodnih komponenata, a premalo građevinskih ulaganja, te da ga uopće neće biti moguće »provući« kroz ovaj natječaj.


No, upravo suprotno, projekt je prepoznat kao rijedak primjer cjelovito osmišljenog razvoja kulturno turističke rute, koji bi mogao poslužiti i kao putokaz drugima pa je pročelnik već pozvan da ga prezentira u Arheološkom muzeju u Zagrebu.


U projektu sudjeluje trinaest partnera: gradovi Rijeka, Čabar, Kraljevica, Bakar, općine Vinodolska, Čavle i Lokve, Prirodoslovni muzej Rijeka, TZ Kvarnera, TZ Grada Rijeke, Krčka biskupija, Centar za kulturu grada Krka, te PGŽ kao vodeći partner.


Međutim, većina projektnih partnera, prema riječima Valerija Jurešića, ima još pridruženih partnera koji nisu izravni potpisnici sporazuma o provedbi projekta, pa se sveukupno radi o pedesetak dionika s većeg dijela Primorsko-goranske županije.


Za upravu svakako nije karakteristično da se prihvaća izrade tako složenih i zahtjevnih projekata, čija je priprema provedena tako da su se za stolom stalno zajedno nalazili vlasnici kulturnih dobara (uglavnom gradovi i općine), Konzervatorski odjel u Rijeci predvođen ravnateljicom Biserkom Dumbović Bilušić i županijski tim iz Upravnog odjela za kulturu, sport i tehničku kulturu. Zahvaljujući tome izbjegnuti su brojni problemi koji su se ranije javljali zbog nekoordiniranog rada ovih subjekata, kaže Jurešić koji je uvjeren kako je upravo sposobnost projekta da poveže velik broj aktera donio uspjeh prijavi, a jamči i održivost kulturne rute.


Jurešić ističe da se već radi i na dodatnim izvorima financiranja za nastavak razvoja rute »Putovima Frankopana«, a o težini projekta slikovito govori i podatak da je dokumentacija priložena natječajnoj prijavi težila 15,8 kilograma!