Uz frenetičnu buku i praćena pljeskom publike, gradom je u dvoipolsatnom defileu prošla velika, nekoliko kilometara duga karnevalska povorka, sačinjena od 44 maskirane skupine i s gotovo tri tisuće maškara iz cijele Hrvatske, ali i iz Poljske, Slovenije...
ENJ » U Senju je od subote navečer, sve do ranih jutarnjih sati u nedjelju vladala epidemija, a lijeka nema. Već tri i pol stoljeća pokušava se pronaći, međutim bezuspješno. Sreća što se epidemija zvana senjski karnevalski duh relativno lako liječi – recept je plesati, veseliti se i otjerati zle sile iz grada, a to u Senju ni inficiranim domaćima ni strancima uopće nije teško palo.
Senj je samo još jednom i pokazao i dokazao da u njemu živi stari karnevalski duh zapisan u genima brojnih generacija Senjana, koji valjda i sasvim je jasno, ni ne može izumrijeti. Grad pod Nehajem s pravom nosi prestižni naslov nacionalne prijestolnice ljetnog karnevalskog ludovanja.
Povod da se iz čista mira »poludi« i na noge digne čitav grad bio je 42. Međunarodni senjski ljetni karneval, u okviru kojeg je gradom u dva i pol satnom defileu prošla velika, nekoliko kilometra duga karnevalska povorka, sačinjena od četrdeset i četiri maskirane skupine i s gotovo tri tisuće maškara.
Ushićeni turisti
Osim brojnih senjskih maškaranih grupa, u povorci su tradicionalno bile i maškare pristigle iz Rijeke, Šmrike, Kostrene, Kraljevice, Drivenika, Novog Vinodolskog, Kukuljanova, Pašca, Selca, Jaske, Križišća, Stare Gradiške, Ludbrega, Čakovca, Svetog Kuzma, Zagona, Drage, Viškova, Zameta, Studene, Kutine, Jastrebarskog, Ivanić Grada… Već tradicionalno tu su bile i maškarane skupine iz poljskog Wieluna, grada-prijatelja Senja, koji su senjskim karnevalom inficirani već kod potpisivanja povelje o prijateljstvu, zatim skupine iz Slovenije…
Povorku je predvodio meštar Karnevala Danijel Tomljanović-Feralić, te zamjenik senjskoga gradonačelnika Filip Samaržija s gradskom svitom i predstavnicima senjske Turističke zajednice. Bio je tu i predsjednik Udruge Karnevalskih gradova Hrvatske Ivan Prpić-Špika te meštar Toni, »gradonačelnik« Riječkog karnevala sa svojom kraljicom i morčićima.
Pokrovitelji 42. Međunarodnog senjskog ljetnog karnevala su Ministarstvo turizma i Hrvatska turistička zajednica, a atraktivnu manifestaciju već po tradiciji pratile su brojne poznate medijske kuće i sponzori. Organizatori ovogodišnjeg Karnevala su Turistička zajednica Grada Senja, Grad Senj, Karnevalski odbor Grada Senja i Muzička agencija Peppy.
– Pogledaj ti vo, ni cela Europa skupa nema to ča mi imamo. Falidu karneval u Riju, al naš je bolji, altroke Rio, s ponosom komentiraju domaći u publici u kojoj je bilo više od 15 tisuća oduševljenih gledatelja, među kojima i velik broj turista koji su, u želji ovjekovječiti nesvakidašnji događaj kojem se rijetko može prisustvovati, neprestano fotografirali i snimali.
Neumorna nonica
Jer, na senjskim ulicama plesala su afrička plemena, vampiri, mornari, ribari, zvončari, indijanci, kauboji i salonske gospe, dame i kavaliri iz doba čarlstona, meduze, lešinari, marionete, križari, amazonke, pink-panteri, pčele… A bilo je i drugih svakojakih životinja.
A u povorci su bile sve dobne skupine, od sasvim male djece u kolicima do najstarijih zaljubljenika u Karneval, među kojima i legenda maškaranja, 92-godišnja gospođa Ivana iz Kraljevice.
Uz impresivno šarenilo boja, sve to pratila je muzika, pjesma, zvukovi iz megafona, zviždaljke, bubnjevi, brujanje brojnih alegorijskih kola, svjetlost baklji i pljesak publike koja dlanove nije štedjela. Od silne grmljavine i veselja tresle su se i stare gradske zidine u čiju jezgru se nakon završetka povorke slila rijeka maškara i posjetitelja i uz ples i pjesmu nastavila ludovati cijelu noć.
Ako je suditi po buci i veselju, maškare su i na ovogodišnjem Karnevalu svoj zadatak vrlo kvalitetno obavile. Zle sile su iz grada potjerane miljama daleko, a Senjski karneval je potvrdio da zasluženo nosi epitet najznačajnijeg turističkog događanja na ovom dijelu Jadrana. Najstariji je, najveći i definitivno najluđi karneval. I teško ga je riječima opisati, treba ga doživjeti.
