Potrošnja raste u sezoni

KOLIKO TROŠE TURISTI? ‘Najčešće ne gledaju na cijenu, nego u trgovinama uzimaju ono što požele’

Marina Kirigin

Malo smo »tanji« nego lani – Ivan Radošević / Snimio Mladen TRINAJSTIĆ

Malo smo »tanji« nego lani – Ivan Radošević / Snimio Mladen TRINAJSTIĆ

U Primorsko-goranskoj županiji u ovogodišnjem kolovozu očekuje se povećanje potrošnje hrane i pića za oko 217 posto u odnosu na vrijeme izvan sezone, a za Krk se očekuje da će zabilježiti povećanje u ovom segmentu oko 555 posto, što potvrđuju i krčki trgovci koji su navikli na sezonalnost poslovanja



KRK Prema procjeni povećanja potrošnje u segmentu hrane i pića u kolovozu za šest turistički najjačih županija i njihove pojedine gradove i naselja, u cijelom nizu turističkih središta očekuje se izrazito visoki rast potrošnje u odnosu na razdoblje izvan turističke sezone.


Naime, u nekoliko turističkih središta očekivano povećanje potrošnje u segmentu hrane i pića je i više od deset puta, što je odraz visoke koncentracije ostvarenog broja noćenja u kolovozu i time povezanog sezonskog povećanja potražnje.


Procjena povećanja potrošnje u segmentu hrane i pića bitna je za prilagodbu kretanja u maloprodaji, odnosno procjenu da li i koliko povećani sezonski promet u segmentu hrane i pića prati povećanu potražnju u turističkoj sezoni te za procjenu potreba opskrbe na vrhuncu turističke sezone.




Dodatno, procjene potrošnje olakšavaju osiguravanje sezonske opskrbe u trgovini na malo i prilagodbu cjelokupne turističke ponude i infrastrukture povećanom broju potrošača i njihovoj potražnji – navodi Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije i ekonomske analize HGK kao zaključak analize koja je pokazala da se u Primorsko-goranskoj županiji u ovogodišnjem kolovozu očekuje povećanje potrošnje hrane i pića za oko 217 posto u odnosu na vrijeme izvan sezone.



Značajan dio izdataka za osobnu potrošnju u Hrvatskoj odvaja se za hranu i piće – gotovo 33 posto – a prosječan dnevni izdatak odrasle osobe u Hrvatskoj u segmentu hrane i pića iznosi oko 45 kuna. Segment hrane i pića u HGK analizi uzimaju zato što za njega postoji i procjena prosječnoga dnevnog izdatka po turistu. Naime, prema podacima Instituta za turizam za 2017. godinu, prosječna dnevna potrošnja turista tijekom ljetnih mjeseci je oko 79 eura, od čega se 17 posto (oko 13 eura, odnosno oko 96 kn) odvaja na hranu i piće izvan objekta smještaja.  Iz navedenoga proizlazi da je potrošnja turista u odnosu na domicilnog stanovnika u segmentu hrane i pića oko 2,1 puta veća. Upravo taj omjer korišten je i u analizi HGK za procjenu ukupnog povećanja potrošnje u segmentu hrane i pića u »najjačem« turističkom mjesecu u godini, kolovozu, temeljem procjene da jedan prosječan turist na hranu i piće izvan smještajnog objekta dnevno troši oko dva puta više u odnosu na prosječnog potrošača u Hrvatskoj u razdoblju izvan sezone.



Logistički zahtjevno


U Istarskoj županiji očekuje se povećanje potrošnje hrane i pića izvan smještajnog objekta od najmanje 373 posto, u Zadarskoj županiji oko 240 posto, Šibensko-kninskoj za oko 228 posto, u Dubrovačko-neretvanskoj za 215 posto te Splitsko-dalmatinskoj za 185 posto. U HGK su uzeli u obzir, pored županija, po četiri naselja u svakoj priobalnoj županiji, a u kojima se ostvaruje najveći broj noćenja u kolovozu u toj županiji. Prema tom dijelu statistike, očekuje se da će, na primjer Mali Lošinj, zabilježiti povećanje potrošnje hrane i pića od 662 posto, Crikvenica 523 posto, Rab 530 posto te Krk 555 posto.


Potvrđuje nam takve procjene i Ivan Radošević, vlasnik manje trgovine u središtu grada Krka. Kaže nam da se promet u njegovom marketu, tipičnoj kvartovskoj »butižici« tijekom ljetne špice u prosjeku učetverostruči u odnosu na zimski period kad, kaže, opslužuje gotovo isključivo žitelje krčke starogradske jezgre.


– Uglavnom smo okrenuti kupcima koji dolaze kupiti onih nekoliko najnužnijih proizvoda koji su im zatrebali u šetnji, dakle potrošačima koji ne koriste košarice već robu na kasu donose u rukama. I da, vidim da stranci troše više no domaći i to, mislim zbog onih normalnih razloga odnosno okolnosti da smo svi, kad smo na odmoru, nešto impulzivniji kupci no u onom redovnom režimu, kod kuće. Gostujući roditelji dolaze svoje klince ovdje opskrbiti sladoledima, sokovima, slatkišima ili drugim sličnim proizvodima za usputnu konzumaciju i u takvim se okolnostima najčešće ne traži onaj najjeftiniji proizvod već onaj koji mališan sam uzme s police – kaže naš sugovornik.


Napominje da je, iako je trgovcima logistički prilično zahtjevno pratiti ogromne oscilacije između ljetnog i zimskog prometa, u njegovom slučaju to ipak već uobičajena i dobro uhodana stvar.



Slovenski turist, Drago, rekao nam je pak da u Krku, kojeg redovito posjećuje, obavlja svu kupnju i to u lokalnim marketima. – Baš ništa ne običavam donositi sa sobom na more. Nemam osjećaj da je ovdje ponuda drugačija u odnosu na onu u Sloveniji niti da su cijene drugačije pa mi nema smisla išta donositi sa sobom. A da na godišnjem u trgovinama potrošim više no kod kuće – potrošim. Kad si na odmoru popuste ti kočnice pa nekako ni ne obraćaš pažnju koliko što košta kao ni treba li ti uopće taj proizvod ili ne treba. Kad sam tu, onda se troši – zaključuje uz smijeh slovenski turist.


– I u kadrovskom se smislu uspijevamo prilagoditi sezonalnosti prometa tako da je, barem u nas, sve to već uobičajena praksa s kojom smo se naučili živjeti – kaže Radošević primijetivši pri tom da je ovosezonski promet, u odnosu na lanjsko ljeto, osjetno manji.


– Nakon tri godine uzastopnog rasta ljetnog prometa, ove smo sezone nešto »tanji« no lani – zaključio je.


Ogromne oscilacije


Slične smo dojmove čuli i od Dubravka Fanuka, direktora tvrtke Trgovina Krk Malinska koja je, sa svojih šezdesetak prodajnih punktova, uvjerljivo najprisutnija trgovačka kuća na otoku Krku.


– Oscilacije u broju »stanovnika« ali i potrošača na ovom otoku ogromne su i te okolnosti, svi koji se bave trgovinom, moraju uzeti u obzir odnosno u kalkulaciju jer se, kažem često, zimi često mora raditi s minusom ili na nuli koju tek u ljeti komepenzirate s jačim prometom i zaradom koju onda treba rastegnuti na svih 12 mjeseci. Nije lako na taj način raditi, niti u financijskom, ni u logističkom niti kadrovskom smislu ali kako je – tako je, nema nam druge – kaže Fanuko. Poslovanje u turističkim središtima poput Krka obilježeni su i okolnostima da su i logistički kapaciteti u ljetnoj sezoni trgovcima redom premali, dok u vansezonskom razdoblju zjape prazni i neiskorišteni. Dnevnu potrošnju po posjetitelju, a posebice razliku u potrošnji između domaćih i stranaca, kaže naš sugovornik, ondje teško mogu procijeniti.


– Ono što možemo i što vidimo jest da je tijekom dosadašnjeg djela turističke špice, odnosno u srpnju i kolovozu, promet u našoj maloprodajnoj mreži manji no lani. Očito je da je broj ovoljetnih posjetitelja manji. Naši pokazatelji uvijek prate broj posjetitelja i u tom smislu osjećamo da je ovo ljeto lošije no prošlo, koliko god naši turistički statističari a koji se vole hvaliti plusevima, sad lagano preskakali tu temu – zaključuje Fanuko.