Braća Dražen i Nenad Starčević priredili su izložbu starih predmeta 1994. godine, a izazvala je veliku pažnju, te je odlučeno da postane temelj buduće zbirke - nadaju se da će se Kulturno-povijesna zbirka uskoro i službeno registrirati, na temelju čega bi se mogla javljati na natječaje i tražiti sufinanciranje
LIČ Punih dvadeset godina ove će godine obilježiti Kulturno-povijesna zbirka Etnografske udruge Sv. Juraj iz Liča. Iako djeluje u okviru Udruge Sv. Juraj, Zbirka je starija od udruge.
Naime, temelji zbirke postavljeni su 13. lipnja 1994. godine pri obilježavanju 150. obljetnice školstva u Liču i to na način da su braća Dražen i Nenad Starčević priredili izložbu starih predmeta koja je, po prvim zamislima, trebala biti postavljena svega nekoliko dana.
No, budući da je izazvala veliku pažnju i budući da je u školi bilo prostora za ostanak tog postava, odlučeno je da izložba postane temelj buduće zbirke. Već tada počinju zbirku posjećivati škole i drugi posjetitelji, sve se više radi na prikupljanju eksponata pa skupina mladih Ličana osniva 2001. godinu Etnografsku udrugu Sv. Juraj koja počinje voditi brigu o zbirci.
Od tada, ističe Dražen Starčević, jedan od najzaslužnijih za osnivanje i zbirke i udruge, počinje još ozbiljniji rad, prikuplja se sve veći broj eksponata što, logično, traži i nove prostore pa se zbirka polako širi na ostale prostorije u Područnoj školi u Liču.
Sa svojim pažnje vrijednom Zbirkom Etnografska udruga imala je i vrlo uspješan nastup u Rijeci gdje su na poziv Konzervatorskog zavoda iz Rijeke 2010. godine postavili u riječkoj Palači Garbas izložbu koju je u desetak dana posjetilo 700 ljudi. Uz to, ističe Starčević, Muzeju Grada Rijeke Kulturno-povijesna zbirke Etnografske udruge Sv. Juraj iz Liča poklonila je stolicu tipa Tonet koja je jedan od eksponata ove zbirke. Također, rad Zbirke praćen je u mnogim medijima, a pažnje je vrijedan podatak da je priču o njima snimila i poznata američka novinarka Ashley Colburn. Budući da su svi članovi Etnografske udruge Sv. Juraj volonteri, njihova zbirka nema stalno zaposlenu osobu koja omogućava razgledanje zbirke. Za sada se u razgledavanje po dogovoru i najavi primaju samo grupe, a ljeti i za vrijeme blagdana organiziraju se dežurstva.
Priznanje struke
»Sve eksponate od tih dana počinjemo označavati u skladu s pravilima muzejske struke, a uz to širi se i djelokrug aktivnosti – radi se popis povijesnih lokacija, vrše istraživanja na njima, izrađuju prospekti, a 2009. godine naziv Etnografska udruga mijenjamo u Kulturno-povijesna zbirka koju ćemo, nadam se, uskoro i službeno registrirati.
Naime, nedavno su nas posjetile Iva Validžija, voditeljica Muzejskog dokumentacijskog centra iz Zagreba te Vesna Zorić, viša kustosica Etnografskog muzeja koje će nam pomoći da se registriramo kao Kulturno-povijesna zbirka, što bi nam puno značilo jer ćemo se tada moći javljati na različite najtječaje na kojima možemo tražiti sufinanciranje.
Posjetile su nas i stoga jer nas je Muzejski dokumentacijski centar pred nekoliko godina uključio u Vodič kroz muzeje i zbirke Hrvatske, publikaciju koja izlazi svakih 20 godina i u kojoj smo se iz Gorskog kotara našli jedino mi i Muzej Ivana Gorana Kovačića u Lukovdolu. Smatramo to velikim priznanjem struke.
Danas je naša zbirka sastavljena od preko 800 predmeta, a katalog radimo po napucima Konzervatorskog zavoda, što znači da svaki predmet ima sve podatke koje struka zahtijeva.
Svi su ti predmeti smješteni u nekoliko različitih odjela – Arhivski, Etnografski, Odjel kultura izvaneuropskih naroda, Odjel kolekcionarstva, Povijesni odjel koji je sastavljen od sakralne riznice i povijesne sobe, Dokumentacijsko-informacijski odjel u kojem prikupljamo arhivu vezanu uz mjesto Lič te Odsjek Mate Brušija u kojem se prikupljaju knjige kojih sada imamo oko 2.700. I dalje smo smješteni u prostorima Područne škole Lič, ali ovako brojne aktivnosti zahtijevaju novi prostor.
Voljeli bismo stvoriti prostoriju i Odsjek za ratove jer imamo poprilično materijala vezanih uz rat, a želimo stvoriti odsjek i prostoriju za prikupljanje izložaka vezanih uz prve godine nakon uvođenja električne energije – od prvih radioaparata pa dalje.
Možda ćemo već ove zime krenuti u proširenje, a svakako nam je cilj u školskom vrtu postaviti top iz Drugog svjetskog rata do kojeg smo nedavno došli«, govori Starčević, ističući da su počeli sa 63 stara predmeta.
Darežljivi fizičar
»U početku smo ih skupljali samo moj brat Nenad i ja, a kako je raslo zanimanje, priključivao nam se sve veći broj ljudi. Također, kad se za zbirku pročulo, počeli su nam se javljati brojni pojedinci sa željom da doniraju, pri čemu je znalo biti i vrlo vrijednih donacija poput one Guya Pajića, nuklearnog fizičara, koji je poklonio više od sto predmeta za Odjel kultura izvaneuropskih naroda. Također je vrlo vrijednu donaciju dala i obitelj Kauzlarić doniravši dio ostavštine obitelji Svečev«, kaže Starčević.
»Primjerice, prije dvije godine počela su arheološka istraživanja pod vodstvom višeg kustosa Arheološkog muzeja Zagreb mr. Sanjina Mihelića. Nadamo se da će otkrića na tim nalazištima povećati broj i kvalitetu eksponata naše zbirke. Također, nedvojbeno je da smo odigrali i bitnu ulogu na području turizma jer smo upotpunili ponudu najturističkije goranske sredine i to sadržajima vezanim uz povijest. Prednost je što postoji mogućnost daljnjeg razvoja jer naša istraživanja i naš daljnji rad mogu rezultirati brojnim novim sadržajima koji će turistima biti zanimljivi«, zaključuje Starčević.
