Na lokaciji Farev laz nedaleko od Lividrage na površini od 9.452 metra i na nadmorskoj visini od tisuću metara izgradimo veliki kavez visine 6 metara u koji ćemo smjestiti petnaestak mladih tetrijeba gluhana i uzgajati ih do trenutka kada budu sposobni samostalno živjeti u prirodi
PREZID Šezdesetih godina prošlog stoljeća na području Gorskog kotara bilo je oko 170 pjevališta tetrijeba – lokacija za parenje na kojima tetrijeb mužjak pjeva svoju ljubavnu pjesmu – a pred tri godine prebrojavanjem je ustanovljeno svega tri do pet pjevališta! Ta je vrsta ptice na samom rubu izumiranja, potvrdio nam je ing. Alojzije Frković, jedan od vodećih hrvatskih stručnjaka za ovu pticu, prigodom jučerašnjeg predstavljanje EU projekta uzgoja tetrijeba gluhana u Gorskom kotaru. Riječ je o projektu kojeg je pred nešto više od godinu dana osmislio mr. sc. don Ivica Križ, predsjednik udruge »Tetrijeb«, stvorivši na početku nedaleko od svog doma u Prezidu prostor za nekoliko tih lijepih ptica koje se uzgajaju u velikim kavezima (volijerama) te kad se steknu uvjeti puštaju u prirodu kako bi se na taj način povećao njihov broj. Koliko je to potrebno, vidi se iz podatka da, po procjeni Alojzija Frkovića, na području Čabra trenutačno ima svega desetak tetrijeba gluhana! Da bi taj broj bitnije narastao, potrebno je jačati mogućnosti uzgoja, a tu je spremna pomoći i EU koja kroz svoje fondove nudi znatne mogućnosti među kojima je i projekt LIFE iz kojeg je moguće dobiti čak milijun eura za uzgoj tetrijeba gluhana.
Uzgoj tetrijeba
Udruga »Tetrijeb« osmislila je projekt kojim će se kandidirati za taj novac, rekao je Križ i pojasnio: »Do 15. listopada projekt treba biti predan nadležnim institucijama i ukoliko naša kandidatura bude uspješna mi bismo sljedeće godine krenuli u realizaciju projekta kojeg smo zamislili tako da na lokaciji Farev laz nedaleko od Lividrage na površini od 9.452 metra i na nadmorskoj visini od tisuću metara izgradimo veliki kavez visine 6 metara u koji ćemo smjestiti petnaestak mladih tetrijeba gluhane i uzgajati ih do trenutka kada budu sposobni samostalno živjeti u prirodi. U početku bi u tom kavezu bilo 15 ptica čiji bi broj tijekom tri godine trajanja projekta rastao. Ženka prosječno ima od sedam do deset ptića od kojih preživi od pet do sedam, a koliko će njih nakon tri godine opstati u prirodi jako je teško reći s obzirom na sve poteškoće prilagođavanja. Osobno mislim da bi bilo dobro kad bi po završetku projekta u ovim šumama živjelo tridesetak ovako uzgojenih tetrijeba gluhana«, rekao je Križ.
Troškovi prijave
Mogućnosti da se milijun eura EU pomoći dobije postoje, a jučer se u aktivnosti vezane uz izradu prijave na taj projekt uključila i Primorsko-goranska županija koja će uz Hrvatski lovački savez sufinancirati troškove prijave. Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina pohvalio je nastavak uspješne suradnje s Lovačkim savezom Hrvatske i Lovačkim savezom PGŽ-a na zaštiti autohtone divljači te biljnih i životinjskih vrsta: »Potpisom ugovora osiguravamo 130.000 kuna potrebnih za dovršetak radova nove volijere ovdje u Prezidu, kao i izradu dokumentacije potrebne za prijavu kandidature na LIFE projekt. Po 60.000 kuna dajemo mi i LS Hrvatske, a preostalih 10.000 kuna LS PGŽ-a«, rekao je župan Komadina, a Đuro Deček, predsjednik Lovačkog saveza Hrvatske istaknuo je kako zajedničkim ulaganjima žele postaviti čvrste temelje za povratak gluhana terijeba u Gorski kotar i za to da iznova uživamo u njegovom pjevu.
Mr. sc. Ivica Križ je svećenik, magistar komparativnih religija i zaljubljenik u Gorski kotar pa stoga često i traži načine na koje može pomoći svom zavičaju: »Na ideju o tome da to učinim kroz projekt obnove ove ugrožene ptičje vrste došao sam i stoga što mi je otac lovac punih 40 godina pa sam znao za tu problematiku, a »lampica« se upalila kad sam na jednoj naslovnici Lovačkog vjesnika vidio sliku teterijeba gluhana. Stupio sam u kontakt s našim vodećim stručnjakom ing. Alojzijem Frkovićem potom i ing. Antom Džajom i dr. Josipom Malnarom koji su mi dali potrebnu podršku i tako sam pred godinu dana krenuo s uzgojem prvih ptica, a sad smo u fazi da se možda izborimo za znatna EU sredstva koja bi nam itekako mogla pomoći u realizaciji cjelokupne ideje«, rekao je mr. sc Ivica Križ.
Dr. Josip Malnar, predsjednik LS PGŽ-a istaknuo je kako je krajnje vrijeme za repopulaciju ove vrste te najavio kako će se u akciju i projekt uključiti i gradovi Čabar i Zagreb: »Područje Čabra nekada je bilo kolijevka tetrijebskog pjeva i tetrijebske divljači pa je logično da odavde kreće inicijativa za obnovu ove vrste koja je, napominjem, zaštićena pa ovolika aktivnost lovaca još jednom pokazuje kako smo ovdje i zbog toga da brinemo o ugroženim životinjskim vrstama našeg područja«, rekao je dr. Malnar.
Ljubavni pijev
Gluhan tetrijeb je planinska ptica koja podrijetlo vuče još iz kamenog doba. Vrlo plaha divljač zna narasti i do 5 kg težine, pogotovo pijevac, a prepoznatljiv je upravo po svom ljubavnom pijevu, odnosno ponašanju mužjaka koji ljepotom glasa u doba parenja nastoji privući ženke. Mirna i plaha ptica iz goranskih je šuma nestala, smatra ing. Alojzije Frković, kako zbog prejakog izlova, tako i zbog toga što je u svojim staništima u ovo suvremeno doba bila sve ugroženija bučnim šumskim radovima i ostalim sličnim posljedicama širenja civilizacije. Sad je treba vraćati u mir goranskih šuma, a za to će trebati puno truda, novaca i entuzijasta kakav je mr. sc. don Ivica Križ.
Krajnje je vrijeme da dođe do repopulacije, odnosno obnove vrste, ali je taj proces vrlo složen jer je riječ o plahoj životinji, smatra ing. Alojzije Frković i dodaje: »Relativno lako ga je uzgojiti u za to pripremljenim prostorima, ali proces njegova prilagođavanja prirodi je vrlo delikatan jer ih tamo čekaju brojni predatori i problemi. Svjetska iskustva govore da se rijetko kada uspije na životu održati više od 10 posto od u prirodu tako puštenih ptica. Dakle, čeka nas težak zadatak i dugotrajna borba za opstanak pa i stoga treba podržati sva ova nastojanja vezana uz uzgoj tetrijeba gluhana, ali biti i oprezan u prognozama kad će i u kolikoj mjeri njihov broj u Gorskom kotaru bitnije narasti«, rekao je Alojzije Frković.
