Svečana sjednica Općinskog vijeća

Najbitniji projekt Općine Lokve su – ljudi

Marinko Krmpotić

Najveća investicija je 4,3 milijuna kuna vrijedno uređenje prometnice od središta mjesta do Slemena. Riječ je o ulaganju koje veličinom gotovo pokriva naš godišnji proračun, rekao je načelnik Toni Štimac 

LOKVE  Lokve su kraj prirodnih raznolikosti, ali naš najbitniji projekt su ljudi, poručio je okupljenima u Domu kulture Lokve načelnik Općine Lokve Toni Štimac na kraju svog govora na svečanoj sjednici povodom Dana Općine i Župe Lokve. Nastojeći dokazati tu tvrdnju u prethodnom je dijelu govora naveo brojne aktivnosti realizirane u proteklom jednogodišnjem razdoblju istaknuvši pri tom kao najbitniji projekt 4,3 milijuna kuna vrijednu investiciju uređenja prometnice od središta mjesta do Slemena.   

– Riječ je o ulaganju koje veličinom gotovo u cijelosti pokriva naš godišnji proračun, a uz taj posao radilo se i na uređenju šetnica oko Lokvarskog jezera pri čemu smo imali pomoć Primorsko-goranske županije od 280.000 kuna, dok nam je za projekt »Jezerski vidici« kojim namjeravamo na deset lokacija uz jezero postaviti skulpture Goranske kiparske radionice HTZ pomogao s 100.000 kuna. S 53.000 kuna Županija pomaže u realizaciji projekta »Od izvora do izvora«, a 50.000 kuna namijenila je izgradnji penjačke stijene u Golubinjaku. Realizirali smo i niz drugih manjih projekata, a cilj nam je u Lokvama razviti turizam pod motom »Turizam iznad i ispod horizonta« jer naše područje nudi ljepote i u podzemnom svijetu spilja i na brojnim lokacijama na površini, rekao je Štimac dotaknuvši se i goranskih muka s gubitkom »brdskog« zakona pri čemu je konstatirao kako bi najbolje rješenje bio Zakon o Gorskom kotaru koji bi uvažavao posebnosti ovog područja.


   Da je jedan takav akt portreban bilo je vidljivo i iz prikaza jednogodišnjih aktivnosti i problema o kojima je govorila Gordana Božić, predsjednica Općinskog vijeća Lokava podsjetivši na dramatičnu elementarnu nepogodu ledene kiše koja je poharala i područje Lokava.


Svojim su nastupima svečanu sjednicu ukrasili operni pjevači Marin i Goranka Tuhtan te učenici OŠ Rudolfa Strohala iz Lokava, a sjednica je kraju privedena podjelom godišnjih priznanja i nagrada. Plakete Općinskog vijeća Lokava dobili su Robert Čop (posthumno) za promicanje vatrogastva i društveni rad te Fran Marković za literarne uspjehe. Zahvalnice Općinskog vijeća uručene su mr. Božidaru Plešeu za doprinos radu Goranske kiparske radionice i Rudolfu Komadini za rad na proučavanju povijesti i razvoju turizma. Zahvalnice načelnika su dobili Nenad Glad, Dario Cenčić, Ljiljana Štiglić, Josip Matajčić, DVD Lokve, KD »Lokvarka«, HEP pogon Skrad, Državna uprava za zaštitu i spašavanje – područni ured Rijeka, »Komunalac« Delnice, Uprava šuma podružnica Delnice i Mirjana Habazin.





   – Od obiteljskih kuća do komunalne infrastrukture i šumskog fonda štete su ogromne i na jedan način nenadoknadive, a pomoć EU neće biti dostatna za njihovo saniranje. Hvala svima koji su nam pomagali i pomažu jer su razmjeri štete toliki da je sami ne možemo sanirati, rekla je Božić dodavši kako je ta pomoć Lokvama i Gorskom kotaru potrebna i na nekim drugim područjima, primjerice školstvu budući da je zgrada lokvarske osnovne škole u teškom stanju i nužna je pomoć za saniranje oštećenog krovišta.


   Rođendanske čestitke Lokvarcima u ime goranskih općina i gradova uputio je mrkopaljski načelnik Ivica Padavić zahvalivši Županiji na pomoći i razumijevanju prema Goranima, ali i »bocnuvši« državu koja bi i morala i mogla to činiti bolje no što sada čini.


   Da država ipak pomaže konstatirao je pritom Hrvoje Marušić, pomoćnik ministrice vanjskih poslova podsjetivši da je upravo zahvaljujući kandidature države za EU sredstva namijenjena elementarnoj nepogodi Goranima dodijeljeno 8,7 milijuna eura.    – To je daleko od potreba, ali je ipak riječ o pomoći koja i nije mala. No, Gorski kotar svakako treba sustavnu podršku pri čemu raduju naznake mogućnosti promjene predloženih kriterija indeksacije, odnosno ostajajanja određenih zakonskih benificija i nakon prestanka važenja »brdskog« zakona, rekao je Marušić zatraživši i od samih Gorana više kreativnosti i aktivnosti, posebno s obzirom na činjenicu da EU programi nude velik novac vezan uz komunalnu infrastrukturu i razvoj ruralnih područja. Saborska zastupnica Nada Turina Đurić (HNS) podržala je taj stav, ali i dodala da se u kandidaturu može ići tek ako na goranskom području kriteriji indeksa razvijenosti budu poštivali specifičnosti ovog kraja. Ne bude li tako Gorski kotar bit će procijenjen kao područje kojem pomoć nije potrebna, naglasila je Đurić. Njezin kolega Željko Mirković (SDP) najavio je da vjeruje da će Ministarstvo regionalnog razvoja stvoriti dodatne kriterije utemeljene na specifičnostima ovog kraja.

   – U suprotnom iz ovog će kraja brzo nestati ljudi i pretvorit će se u veliki zoološki vrt, rekao je Mirković