Fužine na 730 stanovnika imaju 500 kreveta i 25.000 noćenja. Izvorni prihod je 150.000 kuna, a godišnje uprihode oko milijun kuna. Kroz Fužine prođe oko 100.000 ljudi pa pitam naše Ministarstvo turizma da li u takvom mjestu treba ukinuti turističku zajednicu, kaže dr. sc. Marinko Jakovljević
FUŽINE Prihvati li se sadašnji prijedlog reorganizacije sustava turističkih zajednica u Hrvatskoj u tzv. Destinacijske menadžment organizacije, turizam u kontinentalnom dijelu Hrvatske, a posebno u Gorskom kotaru, doživjet će teške udarce i bit će zaustavljen njegov razvoj, smatra ugledni goranaski turistički djelatnik i direktor TZO Fužine dr. sc. Marinko Jakovljević koji analizirajući predložene izmjene ističe da je temeljna ideja vezana u okrupnjavanje turističkih sadržaja i destinacija dobra, ali je loše što se u njenom okviru uništava aktivnost lokalnoj razini i sve skupa pretvara u snažnu centralizaciju što ugrožava cijeli projekt.
Velika uloga
– U ovom današnjem obliku turističke zajednice počele su se osnivati 1994. godine i to kao neprofitne organizacije kojima je cilj bio poticati razvoj turizma koji je neposredno po završetku rata bio zamro. Te TZ su bile nastavak nekadašnjih Turističkih društava, a bile su korak naprijed jer su omogućavale pokretanje turizma i u onim sredinama koje do tog trenutka nisu imale turizma i to tako da je svaka lokalna samouprava koja je to htjela mogla imati svoju TZ koja se financirala. Mnogi su to prihvatili i u razdoblju od 1998. do 2000. godine mnoge od njih su profesionalizirane i revitalizirale raniji ili čak pokrenule turizam u mjestima gdje ga nije bilo. To pogotovo vrijedi za Gorski kotar gdje, podsjećam, još pred samo petnaestak godina osim kafića nije bilo drugih ugostiteljskih objekata. Vremenom se to počelo mijenjati, stvarali su se i dodatni sadržaji pa danas u Gorskom kotaru imamo 2000 kreveta koji ostvaruju oko 80.000 noćenja godišnje, a neka od mjesta imaju već jasno izražen turistički image. Nadalje, Gorski kotar posljednjih godina ostvaruje između 75 i 80 tisuća noćenja što je očigledan napredak u odnosu na doba osnivanja turističkih zajednica, a zasluge za taj napredak svakako pripadaju i turističkim zajednicama.
DMO je verzija engleskog pojma Destination Menagment Organization kojeg ja trebalo prevesti kao Organizacija za upravljanje turizmom. To bi bilo i jasno i razumljivo, ali se umjesto prijevoda tek odabrala hrvatska varijanta engleskog pojma za kojeg mnogi i ne znaju o čemu je riječ i da je ponuđeno bog zna što novo. U osnovi ponuđeno je sve ono što su TZO i do sada radile, a novo bi, po mom mišljenju, bilo tek to kad bi se DMO ovlastila da bezuvjetno sudjeluje u, primjerice, donošenju prostorno-planske dokumentacije svoje sredine i svim drugim za djelatnost turizma bitnim odlukama. To bi bio napredak, a ovo sada je samo promjena naziva i uništavanje znatnog dijela do sada učinjenog.
Golema šteta
Očekivali smo da će prijedlog Destinacijske menadžment organizacije biti poticaj razvoju turizma općento, a pogotovo na kontinentu i to stoga što je ustroj tih DMO usmjeren ka okrupnjavanju, što bi na kontinentu moglo imati pozitivnih efekata. No, taj efekt poništava odnos prema lokalnim DMO koje bi, po novom prijedlogu morale od ukupnih prihoda (članarina, taksa) 80 posto koristiti za promocijski i programski smisao, a tek 20 posto trebalo bi ostati za režije i hladni pogon. Po tim projekcijama od izvornih prihoda koji na području Gorskog kotara iznose između 700 i 800 tisuća mogla bi biti osigurana sredstva za rad eventualno jednog, možda dva uposlenika TZ Gorskog kotara, a sve ostale bile bi ugašene.
Da bi to donijelo golemu štetu do sada stvorenoj turističkoj infrastrukturi više je nego očigledno jer, prihvati li se taj prijedlog, više ni u jednom mjestu, osim možda u Delnicama ili Fužinama – neće biti ni informativnog centra. Turizam se ne može razvijati bez lokalne zajednice. Ukinu li se TZ tko će raditi niz poslova koje su one do sada radile – promovirati te destinacije, poticati poduzetništvo svog kraja ka turizmu, organizirati, razvijati i upravljati manifestacijama, davati informacije gostima, pokretati nove proizvoda i sadržaje? Zar netko misli da će sve te poslove umjesto lokalnih turističkih zajednica sada raditi netko iz središnjice? Ukidanje lokalne zajednice je kontraproduktivno.
Potpuno je nejasan i razlog kretanja u ove promjene jer ne postoji financijska računica. Naime, TZ se financiraju iz boravišne takse koju plaća gost, turističke članarine koju plaćaju oni koji se bave ugostiteljstvom, turizmom i sličnim djelatnostima te, naravno, iz sredstava lokalne samouprave ako to ta lokalna samouprava želi. Primjerice, Općina Fužine u ukupnim prihodima TZO Fužine sudjeluje samo s deset posto. Dakle, nejasno je zašto se ide na ukidanje jer nikakve uštede na državnoj razini nema, a istodobno se uništava turistička baza, ističe Jakovljević.
Primjer Fužina
Uzmimo za primjer Fužine koje su u turističkom A razredu, imaju na 730 stanovnika 500 kreveta koji godišnje bilježe 25.000 noćenja te izvorni prihod od 150.000 kuna, a godišnje uprihode oko milijun kuna kroz gospodarenje špiljom Vrelo, turističkim brodom i vlakićem te poslovima receptivne turističke agencije.
Ovaj kraj godišnje posjeti oko 60.000 izletnika od kojih bar 30.000 kupi kartu za neku destinaciju. Dakle, godišnje Fužinama prođe oko 100.000 ljudi pa pitam naše Ministarstvo turizma da li u takvom mjestu treba ukinuti Turističku zajednicu?
Uostalom, TZO Fužine već sada ima sve ono što traži DMO – upravlja spiljom Vrelo, turističkim brodićem i vlakom, organizira i provodi razne turističke manifestacije, pruža receptivne usluge organizacije izleta i dolazaka na područje Fužina i Gorskog kotara, svakih pet godina izrađuje markertinpške planove turizma i, što je najbitnije, uz samo 150.000 kuna izvornih prihoda ostvaruje godišnje blizu milijun kuna ukupnog prihoda.
Nadalje, treba li u takvom i ostalim sličnim mjestima gdje je sredstvima lokalne samouprave i donacijama državnih tijela i ministarstava stvorena pažnje vrijedna turistička infrastruktura, sada sve to dati u ruke privatnicima? To je posebno upitno u Gorskom kotaru gdje je zarada još uvijek jako mala i poduzetnici još uvijek prerijetko ulaze u investicije na ovom području. Upravo stoga ovakav je prijedlog loš za kontinentalni turizam u cijelosti, a pogotovo za goranski i, na žalost, uklapa se u niz negativnih stvari koje se u posljednjih nekoliko mjeseci događaju ovom kraju.
Pomalo vrijeđa i novi Pravilnik o uvjetima koje moraju zadovoljavati zaposleni u turističkim uredima. Do sada se tražila struka pa se za direktoraTZ-a trebalo imati ekonomske ili fakultete društvenog smjera s radnim iskustvom od tri godine na rukovodećim mjestima. Novi je Pravilnik sročen tako da degradira struku jer se propisuje da direktor TZ-a može biti bilo koje struka s visokom ili višom stručnom spremom čime je otvoren prostor apsolutnoj politizaciji, smatra Jakovljević.
Moramo reagirati
Napokon, prihvaćanje prijedloga reorganizacije TZ-a u Hrvatskoj značit će i otpuštanje 300 do 400 viskoobrazovanih ljudi koji su promišljali i razvijali turizam pa i stoga inicijativu o promjeni Zakona o turističkim zajednicama smatram lošom i predložio bih zakonodavcima promjenu ovog prijedloga.
TZO Fužine će do 22. travnja, do kada traje javna rasprava, poslati svoje prijedloge u okviru kojih ćemo zatražiti prije svega izdvajanje kontinentalnog dijela Hrvatske od Jadrana te važenje posebnih kriterija za te dijelove Hrvatske.
Uz nas svoje prijedloge poslat će i TZ Gorskog kotara, a nadamo se i reakciji TZ Kvarnera, odnosno Primorsko-goranske županije. Smatramo da smjernice treba dograditi i preispitati te ih napraviti takvima da se ono dobro očuva, a ono manje dobro dodatno razvija, zaključio je dr. Jakovljević.
