Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 20° 28
Sutra: 20° 20° 28
22. rujna 2018.
Što donose izmjene odredbi

GORSKI KOTAR Novi Zakon o šumama: Čak 90 posto korisnika bit će oslobođeno ove naknade

Novi Zakon o šumama za Gorane znači poboljšanje, ali – uvijek može bolje / Snimio Marinko KRMPOTIĆ
Novi Zakon o šumama za Gorane znači poboljšanje, ali – uvijek može bolje / Snimio Marinko KRMPOTIĆ
Autor:
Objavljeno: 16. kolovoz 2018. u 11:46 2018-08-16T11:46:00+02:00

Niz je noviteta i poboljšanja, poput uvećanja stope šumskog doprinosa – za potpomognuta područja s 5 na 10 posto, a ostalima s 3,5 na 5 posto. Zadovoljni su i privatni šumovlasnici jer se ukida dio odredbi kojima su bili diskriminirani u odnosu na HŠ

DELNICE  U nizu izmjena zakonskih odredbi i zakona kojima aktualna Vlada RH nastoji stvoriti bolje temelje daljnjeg razvoja Hrvatske na različitim područjima ljudske djelatnosti, pažnju svakako privlači na posljednjem saborskom zasjedanju prihvaćen novi Zakon o šumama.

U odnosu na donedavno važeći istoimeni akt, nove odredbe donose niz zanimljivih noviteta čiju realizaciju treba pričekati da bi se vidjelo kako će zaživjeti u stvarnosti.

Jedan od njih svakako je i činjenica da će 90 posto dosadašnjih obveznika općekorisne funkcije šuma (OKFŠ), njih gotovo oko 180 tisuća, biti oslobođeno plaćanja te naknade, ako im je prihod manji od 3 milijuna kuna.

Nadalje, vrlo je bitno da su na jedan način uslišani pozivi s ruralnih područja kojima je uvećana stopa šumskog doprinosa koju vlasnici šuma – a najčešće su to Hrvatske šume – plaćaju jedinicama lokalne samouprave.

Za jedinice lokalne samouprave koje imaju status potpomognutih područja taj je doprinos porastao dvostruko, odnosno s dosadašnjih 5 skočio je na 10 posto pa će, primjerice, Grad Vrbovsko s dosadašnjih 800.000 kuna godišnje, od Hrvatskih šuma dobivati lijepih 1,6 milijuna kuna, što je pažnje vrijedan rast.

Nešto je slabiji skok kod područja koja nisu u sustavu potpomognutih jer je kod njih doprinos povećan s 3,5 na 5 posto pa će, npr. Fužine umjesto dosadašnjih oko 300.000, dobivati oko 340.000 kn, što baš i nije puno, ali je bolje no što je bilo.

Također, odredbama novog Zakona jedinice lokalne samouprave moći će  prenamijeniti opožareno zemljište nakon 10 godina, dok je dosad taj rok bio pet godina. Uvodi se i definicija šumoposjednika te podjela privatnih šumoposjednika po veličini posjeda, pri čemu se mali i srednji oslobađaju određenih troškova.

Elektronička evidencija

Većinu ovih promjena i novih odredbi pozitivnim smatraju u Udruzi privatnih šumovlasnika Gorski kotar iz Delnica. Igor Pleše, predsjednik te Udruge te njen tajnik Davor Košmrlj, ističu kako je Zakon o šumama iznimno bitan kao temeljni akt koji definira način gospodarenja šumama, odnosno predstavlja dokument koji je početak i kraj borbe za opstanak šuma i okvir za sve buduće podzakonske akte:

»Među pozitivnim novim odredbama svakako je i to što se uvodi elektronička evidencija cijelog šumskog gospodarskog područja RH, što će omogućiti kvalitetnije praćenje stanja šuma i oko 2,7 milijuna hektara šumskog zemljišta. Ova odredba nas posebno veseli stoga što smo u tom smislu preduhitrili Državu i samostalno započeli pilot projekt GIS (geografski informacijski sustav) privatnih šuma zajedno s UPŠ Čabar. Prvi puta u povijesti smo uspjeli obuhvatiti sve relevantne podatke koji se tiču privatnih šumovlasnika i njihovih šuma.

Izdvajanje zemljišta

»Privatnim šumovlasnicima, kako se navodi, otvorena je mogućnost izdvajanja zemljišta uključenoga u Programe gospodarenja privatnim šumama, a koje u katastru po načinu uporabe nije određeno kao šuma ili šumsko zemljište. To izdvojeno zemljište treba u roku dvije godine privesti poljoprivrednoj namjeni. Ova odredba se i do sada primjenjivala u praksi, ali isključivo kroz njezinu zloupotrebu. Izdvajanjem se jednostavno moglo doći do situacije da se stvori pretpostavka za devastaciju tog područja tzv. čistom sječom, a nikada se to zemljište nije privelo stvarnoj svrsi. Ovo je pitanje morala i poštenja svakog pojedinog šumovlasnika, ali u konačnici i šumarske inspekcije, te se samo možemo nadati da će u budućnosti takvi šumovlasnici biti rigorozno kažnjeni«, ističu Pleše i Košmrlj.

Dobro je i da se uvodi definicija šumoposjednika te podjela privatnih šumoposjednika po veličini posjeda, a mali i srednji se oslobađaju određenih troškova. Ova odredba je iznimno važna jer se napokon razvrstavaju posjedi šumoposjednika po ključu koji je smislen i pošten.

Znakovita je i iz razloga što je i poduzeće HŠ d.o.o. napokon prepoznato samo kao još jedan šumoposjednik, te se nadamo da će i prava koja je to poduzeće dosad uživalo postati i prava svih ostalih šumoposjednika, bez obzira na njihovu veličinu. To se posebno tiče Upisnika šumoposjednika, o kojemu kasnije malo više.

Ravnopravniji odnosi

Što se privatnih šumovlasnika tiče, često se nalazimo u situaciji da niti ne dođemo do ulaska u okvire ovoga Zakona, već naša nastojanja budu zaustavljena mnogo ranije. Kada govorimo o zakonskim preprekama, to je prije svega neuređeno imovinsko-pravno stanje o kojemu svi sve znamo, ali i neusklađenost nekih propisa sa stanjem na terenu. Ovdje prije svega želimo upozoriti na diskriminirajuće odredbe Pravilnika koji definira vođenje Upisnika privatnih šumovlasnika, a koji je jedna od glavnih kočnica neiskorištavanja domaćih i EU fondova.

Poseban fond za razvoj

Novi zakon predviđa i izdvajanje namjenskih sredstva koja će služiti kao poseban fond za razvoj drvne industrije. Resorni ministar Tomislav Tolušić nedavno je objasnio da će ta sredstva u idućoj godini biti vidljiva na stavci Ministarstva poljoprivrede. Moglo bi se raditi o 80-ak milijuna kuna godišnje, a koristit će se isključivo za podizanje konkurentnosti domaće drvne industrije.

Kao što smo već napomenuli, do sada svi šumoposjednici nisu bili jednaki pred zakonom, pa je tako pravni institut »šumsko zemljište« ostao rezerviran samo za jednog i najvećeg šumoposjednika – HŠ d.o.o.

Možda ne zvuči kao nešto posebno, ali to npr. često znači da li će neki šumoposjednik imati pravo kandidirati na neki od fondova 1 ili 51 hektar svoga zemljišta. Naime, dok se »mali« moraju držati onoga što je u katastarskom operatu definirano kao šuma i samo to zemljište mogu kandidirati na neki od fondova, »veliki« (HŠ d.o.o.) je jednostavno kandidirao sve što je u Šumsko-gospodarskoj osnovi, bez obzira na katastarsku kulturu.

To je samo jedan od primjera koji, kao i u mnogim drugim stvarima u životu, definira odnose »malih« i »velikih«.

Da zaključimo, svaka promjena može, ali i ne mora biti dobra, kada govorimo o zakonima općenito, to je još više izraženo, jer dobro napisan zakon koji se ne provodi u praksi samo je još jedan zakon koji služi samo sam sebi. Vrijeme je da počnemo pisati zakone koji su definirani potrebama s terena, a ne očekivati da će se, u ovom slučaju priroda, prilagoditi željama zakonodavaca. Zato apeliramo, neka se prije svega, kao i na primjeru spomenute Naredbe, na izradi podzakonskih akata konzultira i posluša šumarska i pravna struka i ljudi na terenu, koji u toj i od te šume žive!«, kostatiraju Pleše i Košmrlj.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka


Promo
Originalni zimski kotači na dar uz kupnju novog automobila
Zima s pet zvjezdica uz BMW i MINI vozila

Originalni zimski kotači na dar uz kupnju novog automobila