Vjetroelektrane: Koliko će od milijardu eura ostati Vinodolskoj općini?

Uz zapošljavanje gotovo 500 ljudi na radovima, Općina će dobiti 1,2 milijuna eura odmah, a najveći benefit je privlačenje investitora koji traže sigurnu opskrbu energijom, kaže predstavnik ECOWinda

BRIBIR » Sastanak čelnika i vijećnika Vinodolske općine, predstavnika mjesnih odbora, lovačkih društava, investitora i izrađivača prostornog plana koji je imao cilj dodatno pojasniti projekt vjetroelektrana u zaleđu Vinodolske doline spontano se kroz diskusiju podijelio u dva dijela. Prvi dio ostao je posvećen dilemi: vjeroelektrane – da ili ne dok je drugi dio predsjednik Općinskog vijeća Boris Miklić usmjerio ka pitanju što i koliko projekt konkretno donosi žiteljima Vinodolske općine.

Promijeniti život

Načelnik Vinodolske općine Ivica Crnić u uvodu sastanka je iznio svoja zapažanja.    – Ne bih htio da se izražava bilo kakva sumnja u proceduru. Dokumenti su tu, rekao je Crnić podsjetivši da je investitor uz Općinu gotovo deset godina. Prvi čovjek Općine je rekao da se narod uzbunjuje netočnim informacijama. Načelnik Crnić poručio je lovcima da spominju puste vrhove na kojima će niknuti vjetroelektrane, a istina je da se radi tek o jednom vrhu. Crnić je podvukao da su u svim ministarstvima potvrdili da se radi o jednoj od najvećih investicija u Hrvatskoj.

   – Možemo donijeti odluku koja će promijeniti život ljudi Vinodolske općine na bolje, rekao je Crnić podsjetivši na 297 nezaposlenih na području Općine koja broji 3.500 stanovnika.

Koristi

Predstavnik investitora ECOWinda Željko Dolenec još je jednom predstavio projekt. Dolenec je pojasnio da se projekt sastoji od pet cjelina. Vjetroelektrane na lokaciji Zebar »teške« su 40 milijuna eura, na lokaciji Kavranica 50 milijuna eura. Solarne elektrane Lučac i Mahavica cijene se na 40 milijuna eura. Kapitalac u ulaganju je reverzibilna hidroelektrana koja bi stajala 987 milijuna eura. Ukupno 1,1 milijarda eura. Netko će pitati zašto se ne bi odustalo od vjetroelektrana koje su digle toliko buke, kada je reverzibilna hidroelektrana najvrijedniji dio projekta.

Predstavnici lovaca oštro su se usprotivili projektu naglašavajući da će uništiti šumu i rastjerati zaštićene vrste. Sljedeća runda oko vjetroelektrana vjerojatno će se zbiti za tjedan dana, sljedeći četvrtak, kada je na rasporedu sjednica Općinskog vijeća.

Odgovor je jasan, investitor želi sve ili ništa. Vijećnika Zorana Spoju je zanimalo što će Općina Vinodolska konkretno dobiti, a Dolenec je objasnio da će se u periodu od četiri do pet mjeseci, koliko je potrebno za izgradnju vjetroelektrana i solarnih kolektora zaposliti tristotinjak ljudi. Hidroelektrana bi se gradila četiri godine i u tom periodu zapošljavala 170 ljudi. Predstavnik investitora je rekao da će se zapošljavati prvenstveno domicilno stanovništvo i operativa, a za ono što se ne pokrije angažirat će se ljudi sa strane. Načelnik Crnić je dodao da će Općina odmah dobiti 1,2 milijuna eura, a da će se dobivati i tisuću eura po proizvedenom megaWatu. Vijećnik Lučić je izračunao da se radi o skromnih 40 tisuća eura godišnje. Dolenec je objašnjavao da će energetski potencijal privući investitore u Vinodolsku općinu i da je to najveći benefit projekta. Investitor najprije pita za energiju i ne dolazi ako nema sigurnu opskrbu, objasnio je Dolenec.   

Izvući što više

Lili Bračun, koja je izrađivala prostorni plan je podsjetila da vijećnici ne odlučuju hoće li se graditi vjetroelektrane već da odlučuju tek hoće li se u prostorni plan uvrstiti takva mogućnost. U slučaju da im se nakon donošenja plana nešto ne svidi, projekt može dobiti crveno svjetlo na studiji utjecaja na okoliš. U tom smjeru je diskutirao i zamjenik načelnika Božidar Zubčić koji je upozorio da se neuvrštavanjem vjetroelektrana u prostorni plan gubi mogućnost da se jednog dana odlučuje – da ili ne. Predsjednik Općinskog vijeća Boris Miklić uporno se bavio predugovorom, tražeći da Općina Vinodolska izvuče što više iz projekta. Spomenuo je mogućnost da žitelji općine dobivaju struju po povlaštenoj cijeni ili da investitor financira 50 posto javne rasvjete.