Prosječni ljetni dnevni promet kroz Novi iznosi 14.600 vozila. Autocestom južno od Splita ljeti prolazi 14 tisuća vozila dnevno, a oko čvora Vrgorac tek sedam tisuća vozila
Gradnja autoceste od Križišća do Žute Lokve postala je prije svega političko pitanje. Najmanje se pita struka. Ni stranka na vlasti ne može se sama sa sobom dogovoriti treba li autocestom spojiti Rijeku s Likom. O sudbini autoceste malo tko pita one koji su najzainteresiraniji za njenu gradnju. Sastanak obnašatelja dužnosti primorsko-goranskog župana dr. Vidoja Vujića s čelnicima Crikvenice, Novog Vinodolskog i Vinodolske općine bio je prilika da se čuje glas s terena. Najglasniji je bio gradonačelnik Novog Olge Butković, što je i logično jer nabujali promet na Jadranskoj magistrali najviše problema pričinjava upravo Novom Vinodolskom. Butković je komentirao posljednja događanja odnosno stav Vlade da pravac Rijeka-Senj-Žuta Lokva nije prioritet.
Promet jedini kriterij
– Ljeti kroz Novi zna proći 16 tisuća vozila dnevno. Novi Vinodolski i Omiš su jedini gradovi u Hrvatskoj koje magistrala dijeli napola. Ne možemo razvijati turizam u Novom ako se ne izgradi autocesta. Autocesta ne znači puno samo za Novi. Tu su Rijeka, Crikvenica, Lika, otoci, objašnjava Butković koji je dao podršku danas već bivšem ministru Zlatku Komadini koji je preferirao gradnju autoceste do Žute Lokve.
– Ne možemo uvijek biti trinaesto prase. Autocesta do Žute Lokve je potreba. Uvijek nas netko preglasa i budemo li i dalje popuštali, nećemo dobiti nikad ništa. Mi koji ovdje živimo, recimo što mislimo. Dubrovnik treba povezati, to je biser Jadrana, no moramo biti svjesni da Dubrovnik i nije tako izoliran. Kad dolazite brodom, Dubrovnik je prvi na redu. Pitam vas kako se osjeća putnik kad dođe u riječku zračunu luku, a kako se osjeća kad dođe u dubrovačku. Koji putnik je zadovoljniji, pita se gradonačelnik Novog Oleg Butković.
I zaista, nevjerojatno zvuči da jedna frekventna prometnica »reže« turističko mjesto. Centar sa sjeverne strane, a plaža, hoteli i buduća marina s južne strane.
Gradnju autoceste do Žute Lokve podržava i crikvenički gradonačelnik Damir Rukavina. Ravnatelj županijskog Zavoda za prostorno uređenje dr. Mladen Črnjar također smatra autocestu nužnošću te ističe da je usporedba intenziteta prometa na cesti prema Dubrovniku i na relaciji prema Žutoj Lokvi jedini pokazatelj koji nije politički obojen.
– Pravac prema Žutoj Lokvi nije silno rentabilan, no ima veći broj vozila nego neke ceste čija se gradnja planira, smatra dr. Črnjar dodajući da je svjestan da je financijska situacija u državi teška i da je teško naći sredstva za gradnju.
– Moramo barem završiti projekte, na koje otpada dva do tri posto ukupne investicije gradnje autoceste. Kad imamo građevinsku dozvolu, mogu se tražiti razna rješenja, mišljenja je dr. Črnjar.
Nakon Prizne pustoš
Statistika otkriva zašto je autocesta potrebna Crikvenici i Novom. Prosječni ljetni dnevni promet (PLDP) kroz Crikvenicu iznosi 14.500 vozila, a kroz Novi Vinodolski još stotinu vozila više. Istovremeno, PLDP po autocesti južno od Splita pada na 14 tisuća. Dakle, identičan je prometu u Crikvenici i Novom. Prometna opterećenost na krajnjem južnom kraku autoceste, oko čvora Vrgorac još je manja. PDLP se kreće između sedam i osam tisuća. Toliki je prosječni godišnji dnevni promet u Crikvenici i Novom. I Senj mjeri zamjetan promet, PLDP iznosi 11 tisuća. Intenzitet nešto pada ukoliko se od Senja krene Jadranskom magistralom prema jugu odnosno trajektima za Rab i Pag. Primjerice, u Sv. Jurju PDLP je 8.800 vozila, što je još uvijek intenzivniji promet nego na dionici oko Vrgorca ili na odvojku autoceste prema Osijeku gdje se PGDP kreće oko mizerne dvije tisuće vozila. Jadranska magistrala zamire nakon Prizne, trajektnog pristaništa za Pag. Tko tamo uopće vozi? PLDP u Karlobagu iznosi 2.300 vozila.
_________________________
»Nisu svi isti«
Brojke su neumoljive. Ako Hrvatska ima nešto novca za gradnju autocesta, pravac prema Žutoj Lokvi sigurno je opravdaniji od nastavka gradnje prema Dubrovniku. U proteklih dvadesetak godina gradilo se mimo svakog rezona. Na potezu su oni koji vrlo rado i često ističu da »nisu svi isti«. Krene li autocesta prema Dubrovniku prije autoceste prema Žutoj Lokvi teško će uvjeriti nekog da »nisu svi isti«. Barem kad je riječ o opravdanosti gradnje cestovnih pravaca.
_________________________
Slovenska veza
U svjetlu rasprave o budućnosti autoceste koja od Primorja vodi ka Lici, bitna je sudbina autoceste od Trsta prema Rijeci.
– Pokušavamo potaknuti Slovence da dovedu autocestu do Rupe. Politika još nema stav, ali mi pokušavamo preko struke, objašnjava ravnatelj Zavoda za prostorno planiranje dr. Črnjar.
