Ususret obljetnici

Pet godina elektroničke enciklopedije “vinopedia.hr“ enologa Ivana Sokolića

Franjo Deranja

Ivan Sokolić (Novi Vinodolski, 7. veljače 1930.) jedan je od najpoznatijih enologa i najplodnijih pisaca u toj oblasti, a nakon aktualnih i najnovijih  milijuna „klikova“ na njegovim stranicama „vinopedia.hr“, bez konkurencije može ga se nazvati najplodnijim vinskim piscem ne samo kod nas nego i u svijetu!



NOVI VINODOLSKI  -  Dani kasnog ljeta i završetak intenzivnog razdoblja turističke sezone obično znače početak posve drugačijeg razdoblja za vinogradare i vinare. Vrijeme je berbe grožđa a slijedi vrenje mošta u nastupajućem jesenskom razdoblju što je, uz grožđe, vrijeme novih i raznovrsnih plodova.


Vrijeme berbe potiče ovaj put i na rijetku obljetnicu povezanu uz grožđe i vino, ali sa stručnog i znanstvenog gledišta. Uskoro će se navršiti pet godina od postavljanja na zaslone osobnih računala elektroničke enciklopedije poznatog enologa Ivana Sokolića, i to pod nazivom – vinopedia.hr!


Ivan Sokolić (Novi Vinodolski, 7. veljače 1930.) jedan je od najpoznatijih enologa i najplodnijih pisaca u toj oblasti, a nakon aktualnih i najnovijih  milijuna „klikova“ na njegovim stranicama „vinopedia.hr“, bez konkurencije može ga se nazvati najplodnijim vinskim piscem ne samo kod nas nego i u svijetu!




– Na mojim stranicama elektroničke enciklopedije „vinopedia.hr“ što je na zaslone osobnih računala postavljena ujesen 2008. godine, do danas je bilo lijepih više od tri milijuna posjeta. Stranice sadrže tisuće pojmova i neprestano ih dopunjujem i obnavljam – govori Ivan Sokolić.



– Genetika – i DNK i u vinogradarsko-vinarskoj znanstvenoj oblasti – dovela je do novih saznanja o nekim sortama i promijenila načine razmišljanja o njima. Ovdje u Vinodolu imamo stare tradicijske sorte žumić, vrbić i bilan, ili belinu, a saznajemo da je vrbić istoznačnica za malvaziju. U Istri su poteškoće s teranom, kako ga zaštititi i plasirati na tržište nakon ulaska Hrvatske u EU. Slovenci ga proizvode na kraškom području Vipave, a to je zapravo rafošk ili, u tradicijskoj inačici s talijanskim korijenom – „refošk“. Ne bi se trebalo zabranjivati Istranima proizvodnju terana jer se nijedna vinorodna regija ne zove tim imenom, teran, kao što bi i na plešivičkom području trebalo biti s tamošnjim portugiscem. Oni će ga, navodno, prekrstiti u „purtogisec“ i tako mu „udahnuti“ novi život – pojašnjava Ivan Sokolić. 



Temeljna građa za „Vinopediju“ moj je Veliki vinogradarsko-vinarski leksikon (tiskan 2006. godine; 586 stranica) u kojem je na dvije tisuće natuknica bilo objašnjeno 4 tisuće pojmova, a koju u elektroničkom obliku stalno obnavljam i upotpunjujem.


Zanimljivo je da se najtraženiji pojmovi odnose na našu zemlju i naše enološke, odnosno vinogradarske i vinarske pojmove. Tako je pojam „Hrvatska“ najtraženiji pojam, a slijede sorte vina, pa nazivi naših vinorodnih pokrajina, među kojima je najčešće traženi pojam „Dalmacija“. Tek nakon svega toga dolazi na red jedna od najpoznatijih zemalja u svijetu vina i pjenušaca a to je Francuska!


– Vinopedia se otvara u svim zemljama svijeta, pa čak i u Kini. Prijevodi su osim na našem hrvatskom jeziku, još i na talijanskom, engleskom i njemačkom, tako da se – kad govorimo ovoj najmnogoljudnijoj zemlji i o Dalekom Istoku, Kinezi moraju snalaziti uz prijevode na neki od ovih jezika postojećih oblika prijevoda – naglašava Sokolić.


Populariziranje vinogradarsko-vinarske djelatnosti i tradicije u našim vinorodnim područjima, te ostalih vinogradarsko-vinarskih regija u Europi i svijetu dobilo je tako na stranicama elektroničke enciklopedije „vinopedia.hr“ i u agronomu i enologu, Ivanu Sokolić, najboljeg predstavnika i promicatelja.


– U posljednje vrijeme znatno je uznapredovala kultura pijenja, i kod nas, i u svijetu – ističe Ivan Sokolić – a to je sve doprinos kvaliteti življenja i kvaliteti zdrave prehrane. Vino bi trebalo opajati a ne opijati, te biti sastavni dio male i prigodne dnevne svečanosti uz obrok i na stolu. Vraćanje vinogradarstvu što ima tisućljetne tradicije u narodima koji su već odavna prestali biti nomadi, jer je vezivanje uz tlo i zemlju bilo jednim od preduvjeta za bavljenje vinogradarstvom, danas je nešto poput dobrog i plemenitog atavizma – dodaje Sokolić.


Istodobno na stranicama Sokolićeve elektroničke knjige pod nazivom „vinopedia.hr“ slijede novi „klikovi“ kojih je na stotine svakodnevno, i to na svim stranama svijeta. Poznati enolog tako je nadohvat ruke i klika jednim prstom milijunima prijatelja koje na taj način upoznaje i oni njega – prepoznaju!