Kiša je stala pola sata uoči otvorenja pa je pet brodova povelo turiste u noćnu vožnju prema Kačjaku i Selcu. Dok je flota krstarila, na Veloj paladi pripremala se buzara od čak 200 kg dagnji, a preostale dane Ribarskoga tjedna na redu su još fešte od rupica, plavica, tune, sitne plave ribe i liganja
CRIKVENICA Startao je Ribarski tjedan u Crikvenici. U skladu s nestabilnim vremenom ovog ljeta, do posljednjeg trenutka nije se znalo hoće li se kiša smilovati i dopustiti da se manifestacija s tradicijom dugom 48 godina proglasi otvorenom. Kiša je stala pola sata uoči zakazanog otvaranja i fešta je mogla početi.
Ove godine turistima se ponudila zanimljiva solucija. Panoramski izlet crikveničkim izletničkim brodovima od crikveničke luke do Kačjaka, natrag do Selca i do crikveničke luke. Poklon Crikvenice iskoristilo je 600 gostiju koji su u sumrak isplovili iz crikveničke luke u pet brodova. Kamelija, Primorka, Plima, Sfera i Elizabet krenuli su na pučinu u barem nakratko vedroj crikveničkoj noći. Dok je flota krstarila crikveničkim akvatorijem, na Veloj paladi počela se pripremati velika buzara od dagnji. Čak 200 kilograma dagnji za Feštu od dagnji. Time su najavljene i druge fešte. Već odrađena fešta od orade u nedjelju predvečer, današnja fešta od rupica, tradicionalnog crikveničkog jela. Sutrašnja fešta od plavica. Srijeda će ponuditi tunu, četvrtak sitnu plavu ribu, petak lignje, a subota, kada se i zatvara Ribarski tjedan, vratit će se na početak i ponovno ponuditi dagnje. Svaka večer ponudit će i koncert na Trgu Stjepana Radića koji se dobro napunio prigodom otvaranja tjedna koji se naslanja na ribarsku tradiciju Crikvenice.
Danas je ribarstvo ustupilo mjesto turizmu. Romantične priče o ribarima ipak su samo romantika. Crikveničani su odavno izračunali da su restorani, kafići, apartmani i plaže bolji izbor od neprospavanih noći na buri i žuljevitih ruku. Od ribarstva su ostali sportski klubovi, ljubav prema ribičiji i tradicija. No, to što nema ribarstva, turizmu ne smeta ni najmanje. Turizam posvuda po svijetu živi od priča koje su ostale daleko u prošlosti. Prošlost podsjeća da su se Crikveničani okrenuli ribarstvu jer se od skromne zemlje nije moglo preživjeti. Vrlo brzo su stekli ugled kao ribari. Još početkom 17. stoljeća spominje se tunolov na ušću Dubračine. Spominje se da nije bilo tunere od Raškog zaljeva do Karlobaga na kojoj nije bilo Crikveničana. Stoljećima su Crikveničani lovili na Kvarneru, a sredinom 19. stoljeća iseljavaju na druge kontinente jer je ribe sve manje. Svjetsku slavu po svojim dometima i inovacijama stekla je skupina crikveničkih ribara koja se naselila u San Pedru, Kaliforniji te u Seattleu. Koliko je riba značila za Crikvenicu svjedoče sjećanja da se vrlo teško živjelo za vrijeme Prvog i Drugog svjetskog rata, kada je ribolov bilo u velikoj mjeri ograničavan ili potpuno zabranjen.
Ribarskim tjednom spušta se zastor na turističku sezonu za kojom nitko neće plakati. Jedna od velikih želja je da sljedeće godine u jeku velikih vrućina i temperatura iznad 30 stupnjeva kukamo za kišnim osvježenjem.
