Prolazi već treća godina otkako je istarski teran nevina žrtva represije pohlepnih i sebičnih slovenskih pretendenata na ekskluzivno pravo korištenja imena ovog stoljećima tradicionalnog istarskog vina. Podsjetimo: slovenska je vinarska inspekcija u travnju 2013. godine naložila uklanjanje iz jednog ljubljanskog trgovačkog centra nekoliko desetaka boca istarskog terana iz vinarija Arman i Cattunar.

Postupak koji je uslijedio rezultirao je zabranom prodaje terana iz hrvatskog dijela Istre, najprije u Sloveniji, a malo zatim i u čitavoj Europskoj uniji, a svi žalbeni postupci koje su tada pokretala nadležna tijela Republike Hrvatske rezultirali su jedino dozvolom da se naziv teran ističe na starim zalihama do uključivo berbe 2012. godine. Od berbe 2013. nadalje naš teran je u čitavoj Europskoj uniji zabranjeni pojam, jer se tim imenom smije zvati samo zaštićeno vino sa slovenskog Krasa, koje se pripravlja od sorte refošk.

Najpoznatije istarsko crno vino

Slanja obimne dokumentacije kojom se dokazuje povijesna utemeljenost postojanja sorte i vina teran u današnjem hrvatskom dijelu Istre Europskoj komisiji u Bruxelles, pozivanje na načelo da se ne može štititi naziv sorte, dokazivanje da su istarski teran i slovenski refošk genetski ista sorta grožđa, pozivanje na zdrav razum i kolegijalnost među vinarima, sve to nije nimalo pomoglo da se slučaj terana riješi tako da nitko ne bude zakinut.

Naprotiv, stvari su se zakomplicirale: dnevnom listu Primorske novice odrapljena je kazna od tridesetak tisuća eura zbog objavljivanja oglasa za motovunski Festival terana i tartufa; specijalizirani slovenski vinski časopisi ucijenjeni su uskraćivanjem državnih dotacija ako ne izostave spomen terana čak i u tekstovima koji govore o istarskim vinarima, a na nedavnom Festivalu malvazije u Portorožu inspekcija je naložila da istarski vinari uklone svoje letke i bannere na kojima se spominje da oni u svom proizvodnom asortimanu imaju i teran.

U Sloveniji se tako svako spominjanje terana za vino koje nije iz Slovenije počelo tretirati doslovno kao verbalni delikt.

Srećom, represija prema istarskom teranu zasad je na djelu samo na teritoriju Republike Slovenije. Neki su se istarski vinari malko preplašili i podlegli pritisku, pa su naziv teran maknuli sa svojih etiketa, od terana počeli raditi rose ili ga miješati u kupaže pod fantazijskim imenima. Srećom, takvi su u manjini.

Većina istarskih vinara ne samo da ustraje u korištenju naraštajima u Istri dosljedno sačuvanog imena teran za najpoznatije istarsko crno vino (kojeg je u istarskim vinogradima prije stotinjak godina bilo više nego što danas ukupno ima vinograda u cijeloj Hrvatskoj), nego ga i šalje na međunarodna ocjenjivanja i tamo za njega dobiva zaslužena priznanja i medalje, uspješno ga izvozi ne samo u mnoge europske zemlje nego i na druge kontinente, i, što je najvažnije, uporno i uspješno radi na povećanju njegove kvalitete.

Divlja narav

Na vinskim natjecanjima u Hrvatskoj danas je teran drugo najtrofejnije istarsko vino, odmah nakon malvazije. Do prije nekoliko godina na tržištu i na natjecanjima najčešće se zaticao svježi teran, no sve ga više ima u odležanoj formi, a posljednjih godina iz istarskih vinarija sve češće izlaze terani odležani po pet i više godina. Ukrotiti divlju narav istarskog terana izazov je kojeg se prihvaća sve više istarskih vinara, njihovi su rezultati fenomenalni, i pred domaću i svjetsku vinsku javnost istarski teran postupno izlazi u sasvim novom svjetlu, zapravo ponavljajući put kojeg je još prije desetak godina uspješno prešla istarska malvazija.

Spomenimo samo neke od zanimljivijih izazova kojima su istarski vinari svoj tradicionalni teran oplemenili, osuvremenili, i kreativnim spojem tradicije i suvremenosti dali mu novu kvalitetu, a time i novu vrijednost. Vinarija Kabola vlasnika Marina Markežića, poznata po dugogodišnjoj proizvodnji malvazije iz amfore, ove je godine prvi put proizvela teran iz amfore (koji će se na tržištu pojaviti tek za 4-5 godina), te će ove godine prvi put na tržište pustiti seriju butelja terana odležanog punih deset godina, iz berbe 2007. godine.

Franco Cattunar, vinar iz Nove Vasi kraj Brtonigle, je nakon uspjeha s projektom malvazije sa četiri zemlje (crvene, bijele, crne i sive) od ove sezone započeo s projektom terana sa četiri zemlje, kroz koji će ne samo biti proizvedene četiri varijacije terana s razlikama koje proizlaze samo iz svojstva terroirea, već će iz njih biti selekcionirani njihovi vlastiti kvasci. Vinar Daniel Bastijančić se u svojoj vinariji Lunika u Brajkovićima kraj Kanfanara odvažio napraviti prvi istarski teran bez sulfita.

Brojne mogućnosti

Motovunski vinar Klaudio Tomaz prvi je u Istri proizveo bijeli pjenušac od terana, s etiketom Pier, koji već nekoliko mjeseci osvaja tržište i izaziva čuđenje vinoljubaca. Vinarija Benvenuti iz Kaldira u svom asortimanu slatkih vina ima i u Istri vrlo rijedak passito od terana. U receptima svojih jačih i kompleksnijih crnih kupaža, u kojima je teran nezaobilazan sastojak, istarski vinari sve više koriste sljubljivanje vina od svježeg i djelomično prosušenog grožđa.

Izuzetna kvaliteta terana iz berbe 2015. vjerojatno će navesti mnoge istarske vinare da se još kreativnije i inspiriranije poigraju s mogućnostima istarskog terana, pogotovo u varijantama namijenjenima duljem odležavanju; a dio kvalitete te berbe za pamćenje bit će ponuđen na kušanje, makar se radilo tek o poluproizvodu, na mnogim štandovima ovogodišnje Vinistre.

Zato je ne samo šteta, nego i sramota za sve one koji bi mogli nešto za to učiniti a još nisu, što istarskom teranu još uvijek nije riješen njegov europski status.