SPLIT Dvjestotinjak stranaca svake godine u Splitu uči hrvatski jezik u nekoliko škola za strane jezike, ali i u Centru za hrvatske studije u svijetu pri Filozofskom fakultetu, te im je za savladavanje i normalno sporazumijevanje potrebno četiri semestra, za Hinu otkrivaju profesorice splitskih škola.

U posljednjih pet akademskih godina samo je u Centru za hrvatske studije u svijetu hrvatski jezik učilo 520 studenata, a još ih stotinjak svake godine uči u školama za strane jezike.

Centar za hrvatske studije u svijetu organizira semestralne tečajeve jezika u trajanju od 140 sati na razinama od A1 do C1, te Ljetnu školu hrvatskog jezika i kulture tijekom srpnja. Polaznici se dijele u nekoliko skupina među kojima su stipendisti Državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske, studenti koji na Sveučilištu u Splitu borave u sklopu nekog od europskih programa, a najčešće se radi o Erasmus programu i polaznici koji u Splitu žive.

Lektorica u Centru za hrvatske studije u svijetu Josipa Korljan Bešlić tvrdi da se manji broj polaznika jednostavno zaljubio u jezik i zemlju, te zbog toga dolaze u Split.

»Sve ovisi o motivaciji polaznika i njihovoj nadarenosti za jezike. Najveći problem im predstavljaju padeži, nepravilni glagoli i brojne iznimke, ali i to što ih lektori podučavaju standardnom jeziku dok u Splitu čuju ‘drugačiji jezik’. S polaznicima radimo u manjim grupama i vodimo se načelima konstruktivizma posebno razvijajući komunikacijske vještine. Prijateljski pristup omogućava usvajanje jezika u opuštenoj atmosferi, a nastava se odvija na Peristilu, pa polaznici imaju jedinstvenu priliku učiti jezik u srcu Dioklecijanove palače s pogledom na zvonik katedrale sv. Duje i Peristil«, kaže Korljan Bešlić.

Talijan Luca Casadio (22) iz Foglie nedaleko Ancone prije četiri godine je počeo studirati hrvatski jezik na fakultetu u Trstu, a za Erasmus mobilnost izabrao je Split. Toliko je odlično naučio hrvatski jezik da trenutno radi u Centru gdje pomaže drugim studentima u svladavanju jezika, te prevodi razne dokumente. Prvotno je izabrao ruski jezik, no nije mu se svidio, pa je odluka »pala« na hrvatski nakon čega se stvorila »ljubav na prvi pogled«.

»Jezik Splita je sličan talijanskom jeziku i zato mi je posebno drag. Iako sam dobro naučio hrvatski jezik, u Splitu govorim ikavicom, a mojim prijateljima je to čudno i smiješno. U budućnosti želim tu ostati živjeti. Ovo je predivan grad sa sretnim ljudima koji uvijek imaju vremena za kave«, kaže Luca.

Ljubav prema hrvatskom jeziku u Split je dovela i 32-godišnju psihologinju iz Poljske Aleksandru Glinsku koja je zbog učenja ostavila siguran posao menadžerice u markentiškoj agenciji u Varšavi i zaputila se u grad podno Marjana.

U Splitu je prethodno bila turistički, grad joj se jako svidio, pa se prije dvije godine vratila, ovoga puta kao studentica jezika. Kaže da je profesorica hrvatskog jezika izvrsno podučavala i zahvaljujući njoj zna dobro pričati. Otkriva kako je Poljacima u hrvatskom jeziku najteže izgovarati glas LJ, te da usprkos tome što netko brzo govori u dijalektu može razumijeti o čemu priča.

»Trudim se čitati Miljenka Smoju da mogu poboljšati svoje znanje splitskog dijalekta. Jako mi je zanimljivo da u Hrvatskoj postoji toliko puno dijalekata, te da svako područje govori ‘svojim jezikom’. To je zapravo bogatstvo jezika koje je jako zanimljivo. Mi to u Poljskoj nemamo, već imamo standardni jezik«, kaže Glinska otkrivajući da je Split divan grad s ljubaznim ljudima u kojem najviše voli ‘splitski sarkazam’, smisao za humor i uvijek dobro raspoloženje među ljudima.

Ruskinja koja je u Split stigla i tu razvila posao zajedno je s još dvije sunarodnjakinje odlično svladala hrvatski, baš kao i dvoje britanske djece čija je obitelj doselila u Split. U gradu pod Marjanom žive i hrvatski jezik uče i Amerikanci: jedan koji ima privatni biznis, te drugi koji će stići krajem svibnja. Oboje će ponovno u školske klupe. Sobin za Hinu otkriva da zaposleni Amerikanac »prigovara« zbog padeža, konjugacije i rodova, no s obzirom da je uporan jako dobro napreduje.

Da je lakše učenje hrvatskog jezika onima koji već dobro znaju jedan jezik tvrdi Mirela Piculo iz »Eduka centra«. Oni su imali poprilično iskustva s igračima Hajduka koji su porijeklom bili iz Portugala, a radi olakšavanja svakodnevnog života odlučili su se na učenje hrvatskog jezika. Kaže da su im u prosincu hrvatski jezik završile dvije grupe polaznika, njih ukupno deset. Ljeti većinom odrađuju individualnu nastavu, a u jesen škola nastavlja s radom u grupama.

»Polaznici su nam iz raznih slojeva društva, no ipak moram reći da su najbrojnije supruge pomoraca koje su u Split stigle iz južne Amerike, Afrike i Azije. Imali smo i dvije Vijetnamke koje su stvarno odlično naučile naš jezik. Inače polaznici većinom savladavaju po dva stupnja jezika, ali ima i onih koji žele znati više. U našoj školi provodimo i poslovno učenje hrvatskog jezika i takvih polaznika preko godine imamo tri ili četiri«, kaže Piculo.