Alarmantni podaci

Zvono za uzbunu: U tri godine u primorsko-goranskim srednjim školama “nestala” 24 razreda

Ingrid Šestan Kučić

Snimio Marko GRACIN / NL arhiva

Snimio Marko GRACIN / NL arhiva

Podaci Ureda državne uprave PGŽ-a  govore da će se  trend nastaviti, jer se u prve razrede osnovnih škola i dalje svake godine upisuje sve manje učenika. Tako je lani u prvi razred osnovne škole na području Primorsko-goranske županije krenulo 2.697 prvašića, a ove godine obvezu predbilježbi za upis obavila su 2.333 prvašića



RIJEKA   Prema procjenama Upravnog odjela za odgoj i obrazovanje Primorsko-goranske županije iduće školske godine u klupama prvih razreda srednjih škola sjedit će 130 učenika manje nego lani. Smanjenje broja učenika u primorsko-goranskim klupama stari je trend koji se već godinama iz osnovnoškolskog širi u srednjoškolski sustav pa je tako prvi razred primorsko-goranskih srednjih škola prošle godine upisalo 122 učenika manje nego godinu ranije.


Međutim, na kraju školske godine podaci su bili još alarmantniji jer se pokazalo da je iz srednjih škola prošlog lipnja izašlo 278 učenika manje nego predhodne godine, što znači da je tijekom školske godine sustav napustilo 156 učenika za koje se ne zna gdje su, odnosno je li razlog izlaska odustajanje od obrazovanja ili iseljavanje iz županije.


Ostvare li se predviđanja za iduću školsku godinu, samo u dvije godine primorsko-goranski srednjoškolski sustav mogao bi »izgubiti« čak 406 učenika, u prosjeku 16 razrednih odjeljenja u srednjim školama. Pogleda li se još jednu godinu unatrag, zvono za uzbunu još je glasnije jer školske godine 2014./2015. primorsko-goranski srednjoškolski sustav otrpio je gubitak od dvjestotinjak učenika. Dakle, u tri godine srednje su škole ostale bez šestotinjak učenika koji popunjavaju klupe 24 razredna odjela.




Podaci Ureda državne uprave Primorsko-goranske županije govore da će se taj trend nastaviti, jer se u prve razrede osnovnih škola i dalje svake godine upisuje sve manje učenika. Tako je lani u prvi razred osnovne škole na području Primorsko-goranske županije krenulo 2.697 prvašića, a ove godine obvezu predbilježbi za upis obavila su 2.333 buduća prvašića. Iako će do početka iduće školske godine broj prvašića još narasti za očekivati je da će ipak biti manji nego lani i sve će se to za osam godina reflektirati na srednjoškolski sustav.


Kako bi barem djelomično ublažila »teret« smanjenja broja učenika u školama Primorsko-goranska županija, kaže pročelnica Upravnog odjela Edita Stilin, postigla je dogovor s ravnateljima da se iduće školske godine smanji broj učenika u razredu.


– Do podatka o manjem broju učenika iduće školske godine došli smo na temelju podataka o broju osmaša. Do sada smo razredne odjele gimnazije i četverogodišnjih strukovnih škola punili na način da smo upisivali 28 učenika, međutim sada je postignut dogovor s ravnateljima da gimnazije upisiju do 26 učenika po razredu, a četverogodišnje strukovne škole do 24 učenika. Srednja škola »Hrvatski kralj Zvonimir«  Krk samoinicijativno je ukinula jedan gimnazijski odjel za predstojeće upise, a također je dogovor da se taj broj učenika nastavi smanjivati i iduće školske godine. Prostora za ovakvu mjeru ima jer i dalje smo po broju učenika u razrednom odjeljenju iznad državnog pedagoškog standarda – pojašnjava Stilin.


Tehnološki viškovi


Ovakvom mjerom teret pada broja učenika donekle će kolegijalno podnijeti sve škole, a nastavi li se takav trend i u budućnosti, neminovno je da će kroz nekoliko godina dovesti do pojave tehnoloških viškova u školama.


– Za sada još uvijek ne moramo strahovati zbog toga, ali u nekoj daljnjoj budućnosti, nastavi li broj učenika ovako padati, to će biti problem – kaže pročelnica.


Smanjenje broja učenika u srednjoškolskom sustavu breme je za sve škole, no najteže taj trend podnose trogodišnje strukovne škole, jer već godinama učenici neupisivanjem strukovnih škola jasno daju do znanja da ih obrtnička zanimanja ne interesiraju. Najbolje to zna Strojarsko-brodograđevna škola za industrijska i obrtnička zanimanja koja je ne tako davne 1992. godine brojila 600 učenika, a danas tek njih 50 do 60. U tri desetljeća broj učenika u toj školi smanjio se deset puta, a ravnatelj Davor Milošević krivca za takvu situaciju ne pronalazi samo u padu nataliteta, već i u trendu bježanja od obrtništva.



U Odjelu gradske uprave za odgoj i školstvo ističu da ukoliko se prate trendovi u Europi, niz istraživanja ukazuje kako primjerice  Njemačka trenutno ima najveću stopu pada nataliteta što bi izuzelo ekonomske razloge kao uzroke manjeg broja djece. – Pretpostavka je  da se radi o promjenama u načinu života, o većim migracijama, kulturnim promjenama i načinu života općenito u odnosu na 70-te godine prošlog stoljeća kad je ovaj trend u Europi i počeo. Neovisno o svemu, Grad Rijeka želi biti grad koji zastupa prava i interese djece, koji brine o djeci i koji djeci nudi nove i suvremene programe. Sustavno ulažemo u programe i sadržaje u skladu s potrebama koje detektiramo, ali, naravno, i mogućnostima te kontinuirano propitkujemo i istražujemo interese, kažu u Odjelu.


– Nakon 67 godina, prošle školske godine prvi put nismo upisali niti jednog stolara. Nemamo ni vodoinstalatera, a nije da se radi o zanimanjima koja nikome ne trebaju i koja izumiru. Dijelom je tome razlog pad nataliteta ili »bijela kuga«, a dijelom se radi o tome da roditelji i učenici ne žele u obrtnička zanimanja. Nude im se stipendije, riječ je o deficitarnim zanimanjima, što znači da problema oko zaposlenja nema, ali jednostavno ne žele upisati trogodišnje škole. Strepimo zbog tih najavljenih 130 učenika manje, jer trogodišnje škole će biti zadnje koje će popunjavati upisne kvote – kaže Milošević.


Raznoliki razlozi


U Odjelu gradske uprave za odgoj i školstvo kažu pak kako je zbog pada nataliteta, u Hrvatskoj  godinama prisutan trend smanjenja broja učenika, pa tako i razrednih odjeljenja, a prema dostupnim podacima u periodu od školske godine 2005./2006. do 2014./2015. u Hrvatskoj je zabilježeno čak 64.757 učenika manje.


– Izračuni pokazuju da je u tom razdoblju državni prosjek pao sa 8,39 na 8,12 odjela po školi. Od tog prosjeka odstupaju Grad Zagreb, ali i  Zagrebačka, Varaždinska, Primorsko-goranska, Vukovarsko-srijemska, Splitsko-dalmatinska i Međimurska županija. Dakle, Primorsko-goranska županija je iznad prosjeka Republike Hrvatske i pad broja djece i odjeljenja po školama je nešto manji od prosjeka za čitavu državu. Uspoređujući broj učenika u osnovnim školama Grada Rijeke u posljednjih pet školskih godina, uočljiv je pad broja učenika. Uspoređujući tekuću školsku godinu s onom prije pet godina, vidljivo je da se radi o smanjenju za 215 učenika. Razlozi ovome mogu biti raznoliki i teško ih je detektirati bez neke interdisciplinarne analize, što u svakom slučaju ne ulazi u nadležnost Odjela gradske uprave za odgoj i školstvo – zaključuju u Odjelu.