Odluka u vrhu Vlade o tome da autocesta Rijeka – Žuta Lokva ne ostane prvi prioritet u programu građenja HAC-a u ovoj godini, čini se konačnom, iz istih razloga o kojima je premijer Zoran Milanović već govorio proteklih dana. No, iz Vlade poručuju da, naravno, Žuta Lokva ostaje u dugoročnim projektima, i vezivat će je se uz punopravno članstvo Hrvatske u EU nakon 1. srpnja 2013. godine.  

      Riječki prometni čvor, prema tim tumačenjima, nije upitan; dapače, gradit će se nizinska pruga i razvijati riječka luka, ali financijski je neodrživo da svi riječki prometni projekti istovremeno uđu u državne programe građenja, kažu u Vladi. 

    Ministar financija Slavko Linić još je konkretniji. 

    – Uopće nije bitan pravac Žuta Lokava – Rijeka, tako bi bilo da se radi o bilo kojem pravcu jer nema daljnjih ulaganja u cestogradnju. Završava se prometni pravac do Ploča i to je to. Neće se zaustaviti ulaganja u održavanje cesta, jer je to pitanje ljudskih života. Nikakve institucije, ni EU ni njihove investicijske banke, ne podržavaju ulaganje u cestogradnju, i zato smo se okrenuli željeznicama, kako bi pojačali transport roba iz Rijeke, Ploča, Splita, pojasnio je stav Vlade Slavko Linić. 

    Nova Uprava Hrvatskih autocesta upravo je pripremila plan gradnje za ovu godinu, koji je prošao i Nadzorni odbor, te je upućen Vladi na usvajanje. Taj program nadovezuje se na planove usvojene u četverogodišnjem planu 2009.-2012., koji su izrađeni u razdoblju HDZ-ove Vlade, te se u ovoj godini predviđa nastavak započetih projekata gradnje završne dionice od Splita prema Pločama, nastavak izgradnje na koridoru 5C u Slavoniji u što je uključen i most preko Drave, te rad na projektiranju autoceste Rijeka-Žuta Lokva. U prijedlogu HAC-a na kraju ipak nema početka izgradnje tunela Vratnik, koju su najavljivali ministar Zlatko Komadina i njegov pomoćnik Zdenko Antešić. Takav prijedlog formalno će sada iz HAC-a biti upućen u Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, koje će ga onda proslijediti Vladi. 

    HAC i Vlada će nakon što potvrde poslove za ovu godinu imati vremena pripremiti plan gradnje cesta i autocesta za razdoblje 2013.-2016. u kojem će se neumitno naći i neke dalekosežne strateške odluke. Prije svega je riječ o pokušaju davanja novih autocesta investitorima u koncesiju, a tu bi glavni kandidati mogli biti upravo autocesta Rijeka-Žuta Lokva i podravski ipsilon. 

    Da se Hrvatska u posljednjem desetljeću doista preinvestirala i prezadužila u gradnji autocesta pokazuje i podatak da je preostalo izgraditi svega oko 250 kilometara autocesta od ukupno oko 1.500 kilometara hrvatske mreže autocesta koliko je maksimalno predviđeno. Nažalost, isplativost tih investicija iznimno je slaba i dugoročna.