Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 4° 1
Sutra: 4° 4° 1
16. prosinca 2018.
Novi smjer u Crkvi

Znači li odlazak Josipa Bozanića zaista i slabljenje nacionalističke struje?

Foto Davor Kovačević
Foto Davor Kovačević
Autor:
Objavljeno: 20. studeni 2018. u 23:27 2018-11-20T23:27:39+01:00

Očito je da Papa inzistira na ljudima »od pastorala« umjesto osoba s političkim ambicijama. Ako Bozaniću jest ponuđeno mjesto u Svetoj kuriji u Rimu, on to svakako ne bi smatrao nikakvim unapređenjem, nego sređivanjem situacije u Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj, ističe Ivica Maštruko 

ZAGREB Nakon što su hrvatski biskupi krajem prošlog tjedna završili svoj pohod »Ad limina apostolorum« u Vatikanu, i nakon što ih je primio papa Franjo, pojavile su se iznova spekulacije o tome da kardinal Josip Bozanić napušta katedru zagrebačkog nadbiskupa, a da se kao najizgledniji kandidat za to mjesto spominje biskup porečko-pulski mons. Dražen Kutleša.

Kako navodi Večernji list, dvojicu biskupa, Bozanića i Kutlešu, Papa je primio i pojedinačno, odvojeno, kardinala Bozanića u četvrtak, a u petak biskupa Kutlešu. Na naš upit je li točna informacija da mons. Bozanić odlazi s mjesta nadbiskupa Zagrebačke nadbiskupije u Vatikan, glasnogovornik Hrvatske biskupske konferencije nam je odgovorio – da mu nije poznata informacija koju spominjemo.

Premještaj u Vatikan

O odlasku Bozanića na neku novu dužnost u Vatikan, a zapravo posrednom premještaju Bozanića kako ne bi više vodio hrvatsku Crkvu, spekulira se već mjesecima, ali čak i posljednje dvije-tri godine, nakon što je papa Franjo na ispražnjena mjesta počeo imenovati biskupe »pastoralce« umjesto »političara«. Imenovanjima Mate Uzinića, Ivice Petanjka, Jure Bogdana te Zdenka Križića u biskupska zvanja, papa Franjo je 2016. godine počeo s većim preslagivanjima u vrhu Katoličke crkve u Hrvatskoj, a umirovljeni biskupi Valter Župan, Juraj Jezerinac, Ante Ivas i Mile Bogović, dio su stare svećeničke generacije koja je stasala u socijalizmu i koji su nerijetko politički djelovali. Nitko od tada imenovanih nije pripadao hijerarhiji Kaptola. Taj novi smjer nastavljen je i s kasnijim imenovanjima.

Ako dolazi do premještaja kardinala Bozanića u Vatikan, a taj bi se premještaj navodno trebao dogoditi najkasnije do Uskrsa, glavni stvarni razlog tome bi trebao biti prilično tvrdo, nacionalističko usmjerenje Kaptola, (pretjerano) desničarenje konzervativnih biskupa pa i podrška reviziji povijesti Drugog svjetskog rata i NDH. Za razliku od usmjerenja pape Franje koje je ekumensko, široko, tolerantno.

Kardinalu Bozaniću bi Papa navodno osigurao i čelnu poziciju u nekoj od kongregacija, a on je sada član Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenata i Kongregacije za katolički odgoj te Papinskog vijeća za promicanje nove evangelizacije.
Dražena Kutlešu, rođenog u Tomislavgradu 1968. godine, papa Benedikt XVI. imenovao je u listopadu 2011. biskupom koadjutorom s posebnim ovlastima Porečke i pulske biskupije, a mnogi su to povezivali s imovinskim sporom oko samostana u Dajli.
Kutleša je tada u prosincu 2011. zaređen za biskupa i tada je bio najmlađi hrvatski biskup. Kutlešin prethodnik Ivan Milovan zalagao se da nekretnine u Dajli idu u vlasništvo Hrvatske, dok je Vatikan tražio da idu talijanskim benediktincima, a Kutleša je bio podržao stajalište Vatikana.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković i biskup Kutleša potpisali su u kolovozu prošle godine ugovor o darovanju Vile Idola u Puli s pripadajućom gospodarskom zgradom i zemljištem, u kojoj će biti smješteni Biskupijski uredi. Riječ je o sveukupno 5.016 četvornih metara ukupne vrijednosti nešto više od 19,7 milijuna kuna.

Sređivanje stanja

Ivica Maštruko, bivši veleposlanik pri Svetoj stolici, kaže nam da ako Bozaniću jest ponuđeno mjesto u Svetoj kuriji u Rimu, on to svakako ne bi smatrao nikakvim unapređenjem, nego sređivanjem situacije u Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj. Bez obzira koje bi to mjesto bilo, utjecaj na hrvatsku Crkvu bio bi daleko manji nego što je s pozicije kardinala na Kaptolu.

Bez obzira tko bi bio novi nadbiskup zagrebački, to je kardinalski položaj. Od vremena Alojzija Stepinca uobičajeno je i normalno da nadbiskup zagrebački bude kardinal, pa bi to bila i najava unapređenja budućeg nadbiskupa, tko god to bio, govori Maštruko.

– Ako je točno da Bozanić odlazi, onda je to slabljenje jedne jake konzervativne, nacionalističke struje u hrvatskoj Crkvi. Jer, očito je da Papa inzistira na ljudima »od pastorala« umjesto osoba s političkim ambicijama – kaže nam Maštruko.
U razgovorima s Papom, hrvatski biskupi navodili su i temu kanonizacije kardinala Stepinca, pa im je na izravno pitanje »hoćemo li uskoro imati novog sveca«, papa Franjo vrlo kratko odgovorio: »Nadam se.«

Maštruko ne misli da će to biti tako skoro. Uporno i snažno se lobira na svim razinama crkvenih struktura, a lobiraju i političke strukture, stalno se to spominje kao da je to najznačajnije pitanje Katoličke crkve u Hrvatskoj. Kaže da se ne sjeća da je i za jednog sveca bilo tolikog lobiranja i inzistiranja i pritiska, da je to neuobičajeno.

Odvojene audijencije

Ivan Markešić, sociolog religije, kaže nam da ne vjeruje u takvu vrstu »unaprjeđenja«, odnosno smjene kardinala Bozanića. To što je Papa primio Bozanića i Kutlešu u odvojene audijencije ne mora značiti smjenu na Kaptolu. On misli da papa Franjo ne radi takve smjene na takav način i da su ga drugi razlozi naveli da ih primi u audijenciju odvojeno.

Drago Pilsel, novinar i publicist, govori slično, da su, iako je znakovito da je Papa odvojeno primio Bozanića i Kutlešu, oni mogli razgovarati o niz drugih tema. S Kutlešom o situaciji u Istri, o Dajli, a s Bozanićem o brojnim otvorenim temama. Ipak, nije odvojeno primio nadbiskupa Želimira Puljića, kao predsjednika HBK-a, nego Kutlešu… Kaže da bi osobno najviše volio vidjeti na Kaptolu dubrovačkog biskupa Matu Uzinića.

Pilsel nam kaže da se inače ne događa da Papa pita nekog biskupa o preseljenju u drugu biskupiju, to se rješava uvijek putem nuncijature.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka