Problemi s društvenim mrežama

Željka Markić bi brisanje s Facebooka riješila po njemačkom zakonu koji je to i – uveo

Jasmin Klarić

Foto: Novi list, REUTERS

Foto: Novi list, REUTERS

Željka Markić jučer je ovo predložila ministru Davoru Božinoviću, no njemački zakon na koji se poziva U ime obitelji predviđa kazne do 50 milijuna eura ukoliko se u kratkim rokovima ne brišu s društvenih mreža upisi koji predstavljaju govor mržnje



 Mali rat hrvatske konzervativne udruge U ime obitelji i američkog giganta Facebooka jučer je dobio novi zaplet. Naime, predsjednica udruge Željka Markić pisala je ministru unutarnjih poslova Davoru Božinoviću s prijedlozima konkretnih koraka o tome kako da Facebook postane – bolji. Markić se pritom pozvala na iskustvo Njemačke, države koja je donijela poseban zakon o društvenim mrežama.


Vrag u – detalju


Vrag je, međutim, u detalju. Upravo zakon koji je donijela Njemačka vjerojatni je uzrok recentnih muka koje imaju U ime obitelji i mnogi korisnici Facebooka posljednjih dana, nakon presude šestorici Hrvata iz BiH i samoubojstva Slobodana Praljka.


Markić, dakle, Božinoviću koji nije odgovorio na njihov raniji dopis o tome da bi morao reagirati na cenzuru na Facebooku, predlaže nekoliko stvari. Da se otvori posebna e-mail adresa MUP-a na kojoj bi građani prijavljivali slučajeve cenzure na ovoj društvenoj mreži i da putem »sredstava javnog priopćavanja« građane pozove da prijavljuju slučajeve brisanja upisa i blokiranja profila zbog »izražavanja mišljenja« o haškoj presudi i »iznošenja činjenica« o ulozi HVO-a, RH i Hrvatske u ratu u BiH (na jednom mjestu u pismu ministru se ta uloga opisuje kao »izrazito pozitivna, humanitarno osviještena i u vojnom smislu pobjednička«).




Nadalje, Markić Božinovića podsjeća na njegovu vlastitu izjavu od 28. studenog, kad je govorio o novim tehnologijama i hibridnom ratovanju, te pravu i obvezi da se svaka država od istog zaštiti.


Krunski dragulj pisma koje je U ime obitelji poslala ministru Božinoviću je ipak u pozivanju na primjer njemačkog zakona. Markić, naime, preporuča ministru da, zajedno s premijerom Andrejom Plenkovićem i ministrom pravosuđa Davorom Bošnjakovićem »stupi u kontakt s Facebookom« i odredi način na koji će ta društvena mreža »provoditi ustavnu i zakonsku odredbu o slobodi izražavanja i zabrani cenzure dok posluje u Hrvatskoj«. Pritom bi, traži Markić, trebalo iskoristiti primjer SR Njemačke koja je »još 2015. godine postigla dogovor s Facebookom, Twitterom i Googleom« o sprječavanju govora mržnje na njihovim platformama, a u lipnju ove godine je o tome Bundestag donio i poseban zakon.


Toliko od Markić.


Opasnost postoji


Njemački zakon na koji se, pak, ona poziva, definira rok od 24 sata u kojem se moraju obrisati upisi na društvenim mrežama koji predstavljaju očiti govor mržnje (za manje očiti govor mržnje ostavlja se tjedan dana). Kazne za nepridržavanje mogu biti do 50 milijuna eura.


»S rokovima od 24 sata i sedam dana (za skidanje govora mržnje) – ako ste na mjestu kompanije, željet ćete izbjeći kaznu i loš publicitet za svoju platformu. Dakle, ako se netko žali na neki upis, jednostavno ćete ga obrisati«, objašnjavao je u rujnu za BBC David Kaye, specijalni izvjestitelj UN-a za slobodu izražavanja. Koji je jako nezadovoljan njemačkim propisom jer u njemu vidi opasnost za – slobodu izražavanja.


»Ne vjerujem da će Facebook puno razmišljati o tome koji je upis legalan, a koji nelegalan i najvjerojatnija posljedica ovog zakona bit će masovno brisanje legalnih upisa s kojima Facebook, iz prekomjernog opreza, jednostavno ne želi riskirati«, kazao je, pak, njemački odvjetnik Joachim Steinhoefel, koji je na sudu lani uspio natjerati Facebook da vrati status koji je neopravdano obrisan.


Iz ovoga doista nije teško zaključiti da je upravo njemački zakon na koji se udruga U ime obitelji poziva kako bi obranila pravo na objavljivanje statusa o Praljku, Haagu i ratu u BiH, upravo uzrok problema koji danas imaju. Da je, ukratko, sloboda govora na koju se pozivaju, potencijalno prva žrtva njemačkog lijeka koji zazivaju.


Sloboda govora


Za kraj, riječ ima državni tajnik u njemačkom ministarstvu pravosuđa Gerd Billen.


»Niti jedna privatna kompanija u Njemačkoj ili na svijetu ne mora garantirati slobodu govora. To je posao Vlada, ne privatnih tvrtki. Nisam primijetio nigdje u uvjetima i odredbama korištenja da će Facebook poštovati slobodu govora. Oni brišu sa svoje platforme mnogo stvari koje su u Njemačkoj dozvoljene. Primjerice – golotinju. Facebook može odlučiti što ne želi i to jednostavno – obrisati«, kazao je za BBC Billen.