Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 8° 3
Sutra: 8° 8° 3
17. studenoga 2018.
Dogovoren posjet?

'Želimo rezultate u povratu imovine Židovima': Izaslanik State Departmenta o posjetu Zagrebu

Foto: Dragan Matic / CROPIX
Foto: Dragan Matic / CROPIX
Autor: ,
Objavljeno: 13. travanj 2016. u 22:49 2016-04-13T22:49:00+02:00

ZAGREB   Predsjednik Republike treba osuditi govor mržnje i neprimjerene uzvike. Govoru mržnje, antisemitizmu i bigoteriji nema mjesta u demokraciji. Demokratičnost, pluralizam, tolerancija i inkluzivnost zajedničke su vrijednosti na kojima se temelji suradnja Hrvatske i SAD-a. Kazao je to jučer u Zagrebu posebni izaslanik State Departmenta za pitanja Holokausta Nicholas Dean, ne krijući kako su »pitanja dana bila dio konteksta« njegovih susreta s predsjednicom Republike i predstavnicima Vlade, na kojima su u ponedjeljak u Zagrebu raspravljali o povratu imovine koju su ustaše oteli Židovima. 

Primjeren fokus

Premda Dean kaže kako je njegov posjet dogovoren »još prije nekog vremena«, javnosti nije promaknulo da njegov dolazak koincidira s bojkotom službene komemoracije žrtvama logora u Jasenovcu, koju je najavila židovska, a potom i sve ostale zajednice žrtava ustaškog logora smrti. Premda američki gost kaže kako je svrha njegova boravka u Hrvatskoj nastojanje da s novom Vladom ubrza suradnju na povratu imovine otete Židovima u NDH, novinare je tijekom razgovora, koji je jučer organiziralo američko veleposlanstvo, najviše zanimao stav američke vlade o tolerantnom odnosu hrvatske vlasti prema revizionističkom valu obnavljanja ustaštva. Taj je stav, kaže Dean, nedvosmislen: poznato je koje su temeljne vrijednosti demokratskoga društva, pa tolerancija, uvažavanje drugih, pluralizam, suprotstavljanje govoru mržnje i inkluzivnost nemaju alternativu. »To mi je stajalište preneseno i u razgovorima s predsjednicom i Vladinim dužnosnicima«, izvještava Dean. Nije htio izravno komentirati bojkot jasenovačke komemoracije, ali je kazao kako »Vlada želi harmonične odnose sa židovskom zajednicom«. Također, američka vlada smatra kako »fokus treba biti na komemoracijama žrtvama zločina jasenovačkoga logora u Drugom svjetskom ratu«, pa američki predstavnici u Hrvatskoj redovito sudjeluju na takvim komemoracijama. »To je primjeren fokus. Smatramo da je odavanje počasti žrtvama logora u Jasenovcu vrlo važno«, kazao je Dean.

On je u tom smislu kontekstualizirao i povrat imovine, rekavši kako to »nije samo materijalno pitanje«, nego »važan način za suočavanje s prošlošću«. »Drago nam je bilo čuti da Vlada prihvaća zajedničke vrijednosti i da je spremna za konkretne korake. Nastavit ćemo suradnju, želimo stvoriti zatvoreni krug u kojemu pozitivni rezultati pokreću nove dobre plodove. Važan je naglasak na akciju. Naravno da želimo dobre odnose i topao prijem, koji u Hrvatskoj uvijek i dobijemo, ali na kraju želimo rezultate«, kazao je posebni izaslanik za pitanja Holokausta. Precizirao je američke ideje o povratu židovske imovine u Hrvatskoj, rekavši kako postoje tri kategorije: privatna i općinska imovina, te imovina bez nasljednika.

Treća administracija

Sadašnja vladajuća administracija treća je po redu koja najavljuje da će ubrzati povrat imovine Židovima. Nakon odluke Ustavnog suda iz 2002. godine po kojoj pravo na povrat moraju imati i strani, a ne samo hrvatski državljani, Vlada Ivice Račana donijela je zakonske izmjene po kojima će se imovina vraćati samo državljanima onih zemlja koji isto zakonsko pravo imaju za hrvatske državljane. Nakon toga je u Hrvatsku stiglo oko 200 zahtjeva za povratom imovine iz Izraela i isto toliko iz SAD-a, a prepostavljalo se da se i ti zahtjevi uglavnom tiču nasljednika hrvatskih Židova kojima je oduzeta imovina. Država je tada iznosila procjene da su zahtjevi  iz Izraela »teški« ukupno do 40 milijuna kuna, te da bi otprilike toliko vrijedili i oni iz SAD-a.

Međutim, prema hrvatskom zakonodavstvu, povrat imovine tiče se tek imovine koja je oduzeta za vrijeme jugoslavenskog komunističkog režima, ali ne i u vrijeme NDH. Uz to, pravo na povrat imaju tek nasljedici prvog reda. U brojnim slučajevima Židovima je imovinu prvo oduzela NDH, da bi je nacionalizirala i Jugoslavija.

Bivši premijer Ivo Sanader i bivši predsjednik Stjepan Mesić najavljivali su rješavanje pitanja povrata židovske imovine, isto je početkom 2012. činila i Vlada Zorana Milanovića i bivši predsjednik Ivo Josipović, no ništa od toga nije se dogodilo. Takve najave stizale su obično kad bi hrvatski dužnosnici putovali u službeni posjeti Izraelu ili SAD-u, a tada bi se spominjao i povrat imovine koju je oduzela NDH.

Oprez u Vladi 

Hoće li novo rješenje obuhvatiti i taj period u Vladi zasad ne žele govoriti, za dogovor je zaduženo Ministarstvo pravosuđa gdje ističu da je za početak postavljen rok od dva tjedna u kojem bi i njihovo ministarstvo i Židovska zajednica trebale odrediti kontakt osobe koje bi trebale surađivati najprije na prikupljanju podataka, ili barem procjena o kolikom se broju ljudi radi te o koliko vrijednoj imovini se govori.  Naši sugovornici iz Vlade su oprezni, pa ističu da je Židovima koji su na kraju ipak uspjeli podnijeti zahtjev za povrat veliki problem i to što godinama traju žalbe, pa kad se riješi jedna slijedi druga, ali da država mora voditi računa što će eventualno rješenje za Židove značiti za ostale strane državljane koji traže povrat imovine, jer se nikoga ne smije dovesti u diskriminirajući položaj.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka