Osvrnuli su se na najavljene izmjene Zakona o zaštiti prirode te ocijenili kako se tim izmjenama zakona pogoduje smanjenju utjecaja struke na donošenje odluka, ukidaju se procjene na ekološku mrežu te se omogućuje daljnja komercijalizacija zaštićenih područja, što može dovesti do njihove devastacije
ZAGREB – Zelena akcija, u suradnji s mrežom udruga “Friends of the Earth”, upriličila je u srijedu konferenciju za novinare o važnosti zaštite prirode u Europi i Hrvatskoj na kojoj je istaknuto kako je pravo na prirodu osnovno pravo svakoga bića.
Izmjene Zakona o zaštiti prirode smanjuju utjecaj struke
Povodom europskog sastanka o zaštiti prirode koji se održava u Zagrebu, članovi Zelene akcije osvrnuli su se na najavljene izmjene Zakona o zaštiti prirode te ocijenili kako se tim izmjenama zakona pogoduje smanjenju utjecaja struke na donošenje odluka, ukidaju se procjene na ekološku mrežu te se omogućuje daljnja komercijalizacija zaštićenih područja, što može dovesti do njihove devastacije.
”Zakon donesen 2013. gotovo se nije mogao primijeniti, s obzirom na potrebu donošenja podzakonskih akata, a bez analize, podložan je novim greškama. Stapanje Državnog zavoda za zaštitu prirode s Agencijom za zaštitu okoliša nije nužno loše, no predložene izmjene zakona smanjuju ovlasti u zaštiti prirode. Davanje koncesija na zaštićenim područjima je vid privatizacije prirode”, upozorila je Jagoda Munić iz “Zelene akcije” i predsjednica mreže udruga “Friends of the Earth”.
U EU zakonom zaštićeno više od 27.000 staništa
Na konferenciji su sudjelovali voditelji kampanja iz 12 europskih država, a tom je prigodom predstavljeno zakonodavstvo vezano uz zaštitu prirode, kao i vrlo uspješna kampanja “Krik za prirodu-Nature Alert”, u kojoj je sudjelovala i Hrvatska.
”Pola milijuna građana Europske unije i više od 120 nevladinih organizacija za zaštitu okoliša pozvalo je Europsku komisiju (EK) da ‘spasi’ zakone za zaštitu prirode, što je najveći odaziv građana postignut u povijesti EU”, rečeno je na konferenciji gdje je ocijenjeno kako Europljani brinu o svojoj prirodi i zakonima Unije koji je štite, što pokazuje činjenica da su se ljudi okupili i branili ono što im je zaista bitno.
Zakonom je zaštićeno više od 1400 ključnih vrsta i više od 27.000 prirodnih staništa u Europi, a tako su se očuvale brojne prepoznatljive životinjske vrste Europe: sivi vuk, orao štekavac i tuljan. Rezultat je toga da je EU danas dom najveće ekološke mreže “Natura 2000” koja pokriva više od petine površine EU.
Organizacije za okoliš su na prijedlog EK da se procijeni treba li postojeće zakone umanjivati odgovorile kampanjom “Krik za prirodu”. Zatraženo je poboljšanje provedbe i primjene postojećih pravila, a u pitanje su dovedene i Direktive u sadašnjem obliku te je zatražena revizija zakona, primjerice u poljoprivrednom sektoru.
”Građani Europe ta područja i dalje žele pod zaštitom, a samo najboljim propisima za zaštitu prirode može se zaštititi jedinstveni europski ekološki sustav”, poručio je Robbie Blake, koordinator za bioraznolikost “Friends of the Earth Europe” iz Bruxellesa. Naglasio jekako je pravo na prirodu, prirodni okoliš, zdravlje i opće društveno blagostanje, osnovno pravo svakog živog bića.
U Hrvatskoj još uvijek tradicionalni oblik poljoprivrede
Magnus Wessel iz organizacije BUND -Friends of the Earth Germany kazao je kako su Nijemci pomalo zavidni na stanje u Hrvatskoj jer u njoj još uvijek postoji tradicionalni oblik poljoprivrede, bitan za očuvanje zaštite zdravlja i prirode, no upozorio je i na nužnost njegova očuvanja.
”U Europi je uništeno 70 posto staništa i ugrožene su brojne biljne i životinjske vrste zbog intenzivne poljoprivrede, sječe šuma, pesticidai, umjetna gnojiva i drugog. Ipak Njemačka je primjer kako zaštita prirode i ekonomija nisu u kontradikciji jer je od 1992. do danas poduplala svoja zaštićena područja”, kazao je Wessel.
Natasa Ioannou iz organizacije “Friends of the Earth” s Cipra istaknula je primjer razrade plana upravljanja močvarnim područjem jezera Oroklini. Jezero je zaštićeno u okviru “Natrure 2000”, čime se doprinijelo zaštiti prirode i edukaciji građana, ali i diversifikaciji turističke ponude kroz razne oblike eko-turizma.
Jagoda Munić naglašava kako je Hrvatska uključena u te europske procese i ističe da su kroz “Naturu 2000” uspjeli zaštititi izvor rijeke Omble “od devastacije hidroelektranom”. ”Međutim, stalni je pritisak da se Zakon o zaštiti prirode ‘razvodni’ i oslabi, a dokaz tome je marginaliziranje mišljenja struke i javnosti te privatizacija zaštićenih područja. Osnivanjem suradničkih vijeća, koja promišljaju o održivom korištenju, upravljanju i zaštiti zaštićenih područja, želimo usporiti taj trend”, dodala je Munić.
Zelena akcija provodi aktivnosti u okviru međunarodnog “Europskog ETNAR projekta – zaštita rijeka zapadnog Balkana” i “Sava – Kultura Natura”, zaštita prirode na županijskim razinama. Na konferenciji su, uz predstavnike iz Hrvatske, nazočili voditelji kampanja iz Velike Britanije, Njemačke, Norveške, Cipra, BiH, Malte, Gruzije, Češke, Mađarske, Danske i Švicarske.
