Hrvatska gospodarska komora

Zbog pada zaposlenosti rekordno nizak omjer umirovljenika i zaposlenih

Hina

NL arhiva

NL arhiva

S obzirom na posljednje podatke o rastu nezaposlenosti, HGK zaključuje u analizi, objavljenoj u ponedjeljak, da bi u siječnju broj zaposlenih mogao pasti ispod 1,3 milijuna. Bilo bi to prvi puta od kraja 2000. godine da je broj zaposlenih skliznuo ispod te razine



ZAGREB  Procjenjuje se da bi broj zaposlenih u Hrvatskoj u siječnju mogao pasti ispod 1,3 milijuna, pa će se dodatno pogoršati omjer umirovljenika i zaposlenih, koji je već sada na rekordno niskoj razini od 1,07, upozoravaju analitičari Hrvatske gospodarske komore (HGK).


S obzirom na posljednje podatke o rastu nezaposlenosti, HGK zaključuje u analizi, objavljenoj u ponedjeljak, da bi u siječnju broj zaposlenih mogao pasti ispod 1,3 milijuna. Bilo bi to prvi puta od kraja 2000. godine da je broj zaposlenih skliznuo ispod te razine.


U ponedjeljak je Državni zavod za statistiku izvijestio da je u siječnju stopa nezaposlenosti porasla s 19,6 na 20,3 posto, dok će izvješće o zaposlenosti u istom mjesecu objaviti krajem veljače.




Analitičari HGK u analizi upozoravaju da je odnos radne snage i radno sposobnog stanovništva te odnos broja umirovljenika i zaposlenih osnovni strukturni problem hrvatskog tržišta rada koji bi, s daljnjom odgodom rješenja, mogao ugroziti i stabilnost mirovinskog sustava.


»Trenutno je omjer umirovljenika i zaposlenih na rekordno niskoj razini od tek 1,07, što znači da na 100 umirovljenika radi 107 osoba. Za usporedbu, početkom 2008. isti je omjer iznosio 1,34. Istodobno je broj umirovljenika i nezaposlenih veći od broja zaposlenih i to za oko 18 posto«, navode analitičari HGK.


Ističu da se, uz ovakve strukturne probleme, u ovoj godini, pa čak niti srednjoročno, ne mogu očekivati ključne kvalitativne promjene na hrvatskom tržištu rada.


»U veljači očekujemo još rast registrirane stope nezaposlenosti, nakon čega će priprema turističke sezone uobičajeno generirati sezonsko zapošljavanje i pad stope nezaposlenosti. Na razini cijele ove godine, na temelju baznog efekta i administriranja nezaposlenih, očekujemo daljnju blagu korekciju stope nezaposlenosti na niže, no ne i istodobni oporavak zaposlenosti i aktivnosti«, zaključuje se u analitzi HGK.


U Primorsko-goranskoj županiji u siječnju su bile evidentirane 18.872 nezaposlene osobe, što je usporedbi s prethodnim mjesecom 5 posto više, a prema istom mjesecu lani 14,1 manje nezaposlenih, podaci su iz riječkog Područnog ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.


Priljev u registriranu nezaposlenost bio je veći od odljeva.


U evidenciju se prijavila se 2361 osoba, 9,2 posto manje nego u istom mjesecu prošle godine. Od novoprijavljenih, njih 2143 (90,8 posto) imalo je prethodno radno iskustvo, najviše u djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane (30,8 posto), trgovini (16,8 posto), prerađivačkoj industriji (10,5 posto), građevinarstvu (7,3 posto) i administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (6,8 posto).


Izravno iz radnog odnosa u evidenciju se prijavilo 72,9 posto novoprijavljenih, najviše jer im je istekao ugovor na određeno vrijeme (68,6 posto), poslovno uvjetovanog otkaza (17,9 posto), sporazumnog prekida radnog odnosa (4,6 posto) i završetka ugovora na sezonskim poslovima (1,7 posto).


Iz evidencije nezaposlenih u siječnju je izašlo 1460 osoba, što je 9 posto manje nego u istom mjesecu lani. Zaposleno je 911 osoba, od toga njih 814 na temelju radnog odnosa (6,2 posto manje nego u siječnju lani), a 97 osoba na temelju drugih poslovnih aktivnosti.


Rade na određeno vrijeme (91,9 posto), na neodređeno (5,8 posto) i sezonski (2,3 posto), najviše u djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane (19,4 posto), trgovini (16,5 posto) i u prerađivačkoj industriji (14,9 posto).


Tijekom siječnja u Primorsko-goranskoj županiji prijavljeno je 1251 slobodno radno mjesto, što je 29,9 posto više nego u siječnju 2014. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavili su poslodavci iz trgovine (19,1 posto), obrazovanja (15,9 posto), umjetnosti, zabave i rekreacije (11,8 posto), građevinarstva (10,4 posto), djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane (10,4 posto), administrativnih i pomoćnih uslužnih djelatnosti (7,3 posto) te zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (7 posto).